Kada govorimo o obrani u Europskoj uniji, o \u010demu zapravo govorimo?<\/p>\n
S pravnog stajali\u0161ta, Europska unija ima zajedni\u010dku vanjsku i sigurnosnu politiku (poznatiju kao ZVSP). ZVSP je jedan od takozvanih triju stupova EU-a. Osnovana je 1993. godine, a posebno je usmjerena na o\u010duvanje mira, ja\u010danje me\u0111unarodne sigurnosti, promicanje me\u0111unarodne suradnje te razvoj i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje demokracije, vladavine prava i po\u0161tovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.<\/p>\n
Iako je sa ZVSP-om, obrambeni sektor s vremenom je napredovao. No, do danas Europska unija nema zajedni\u010dku europsku vojsku, pa obrambenom politikom uglavnom upravlja svaka dr\u017eava \u010dlanica na nacionalnoj razini, \u010dak i ako sura\u0111uje jedna s drugom.<\/p>\n
I, u tom smislu, mo\u017eda, s zna\u010dajnim geopoliti\u010dkim pomakom koji je nastao od ruske vojne agresije na Ukrajinu, Europska unija se u nekim povijesnim trenucima na\u0161la u problemima da donese potrebnu pomo\u0107 ukrajinskom narodu.<\/p>\n
S vremenom su ne samo ljudi, ve\u0107 i posebno europske institucije i politi\u010dki lideri postali svjesni kako se pitanje obrane i sigurnosti ne mo\u017ee rje\u0161avati samo na nacionalnoj razini i odvojeno, ve\u0107 kako je potreban zajedni\u010dki i zajedni\u010dki pristup.<\/p>\n
Za europske institucije, uglavnom Europski parlament i Europsku komisiju, pobolj\u0161anje obrambene suradnje prioritet je koji treba ostvariti pod svaku cijenu.<\/p>\n
Prioritet koji se mora ostvariti slijede\u0107i ono \u0161to je sadr\u017eano u Ugovoru iz Lisabona u \u010dlanku 42., uklju\u010duju\u0107i sudjelovanje u NATO-u i na\u010delo neutralnosti.<\/p>\n
Na poseban na\u010din Europski parlament uvijek je podupirao suradnju, ve\u0107a ulaganja i razmjenu resursa radi promicanja sinergija na razini EU-a kako bi se osigurala bolja za\u0161tita europskih gra\u0111ana.<\/p>\n
Tijekom proteklih sedam godina (od 2016.) pokrenute su mnoge konkretne inicijative s ciljem podupiranja ve\u0107e suradnje i ja\u010danja europskih obrambenih sposobnosti.<\/p>\n
Inicijative koje su, izme\u0111u ostalog, tako\u0111er dobro prihva\u0107ene u javnosti. Zapravo, prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022. godine, koje je objavio Eurobarometar, postotak europskih gra\u0111ana koji su rekli da su za zajedni\u010dku obrambenu i sigurnosnu politiku iznosio je \u010dak 81 posto stanovni\u0161tva u Europi. Osim toga, 93 posto ispitanika kazalo je kako se sla\u017ee da je va\u017eno djelovati zajedno kako bi obranili teritorij EU. Naposljetku, 85 % Europljana pozitivno je odgovorilo na potrebu za ja\u010danjem obrambene suradnje na razini EU-a.<\/p>\n
Te su inicijative provedene u praksi s ciljem ne samo pru\u017eanja vi\u0161e resursa, ve\u0107 i poticanja ve\u0107e u\u010dinkovitosti i olak\u0161avanja suradnje uklju\u010divanjem u razvoj novih kapaciteta.<\/p>\n
Me\u0111u najstrukturiranijim i najuspje\u0161nijim inicijativama je stalna strukturirana suradnja (tzv. PESCO), pokrenuta u prosincu 2017. Danas postoje mnogi suradni\u010dki projekti obuhva\u0107eni njime, uklju\u010duju\u0107i, na primjer, obvezuju\u0107e obveze, uklju\u010duju\u0107i europsko medicinsko zapovjedni\u0161tvo, sustav pomorskog nadzora, uzajamnu pomo\u0107 u kibersigurnosti, timove za brzi odgovor i zajedni\u010dku obavje\u0161tajnu \u0161kolu EU-a.<\/p>\n
Zanimljiv je i takozvani okvir FED-a, koji ozna\u010dava Europski fond za obranu, koji je otvoren u lipnju 2017. i bio je prvi europski fond koji se koristio za sufinanciranje obrambene suradnje. Taj je fond 29. travnja 2021. financiran po nalogu zastupnika u Europskom parlamentu sa 7,9 milijardi eura iz dugoro\u010dnog prora\u010duna Unije (2021. \u2013 2027.).<\/p>\n
Osim toga, EU je za provedbu svoje obrane oja\u010dao i suradnju s NATO-om. Projekti u tom podru\u010dju moraju biti povezani, na primjer, s kibersigurno\u0161\u0107u, zajedni\u010dkim vje\u017ebama i borbom protiv terorizma. Osim toga, postoji i plan za olak\u0161avanje vojne mobilnosti u Europi kako bi se lak\u0161e br\u017ee i lak\u0161e reagiralo i interveniralo u kriznim podru\u010djima, kako sa stajali\u0161ta osoblja tako i opreme.<\/p>\n
Kada govorimo o misijama, one su tako\u0111er postale u\u010dinkovitije. I opet, od lipnja 2017. s novom zapovjednom i kontrolnom strukturom, pobolj\u0161ano je upravljanje krizama.<\/p>\n
Da bi obrambene akcije dale konkretne i opipljive rezultate, resursi se o\u010dito moraju ulo\u017eiti. A resursi, posebno na obrambenoj strani, moraju biti zna\u010dajni, i ekonomski i u smislu ljudi i strategije. Prema podacima Europske obrambene agencije koji datiraju od 8. prosinca 2022., maksimalna potro\u0161nja koju Europska unija dodjeljuje obrani je 2021., s ukupno 214 milijardi eura. Ta je brojka 6 posto ve\u0107a od brojke za 2020. godinu. Tako\u0111er, prema posljednjim objavljenim podacima, izdvajanja za obranu porasla su za oko 16 posto, uz ulaganja vezana uz obrambenu opremu te istra\u017eivanje i razvoj.<\/p>\n
Europska obrambena politika dramati\u010dno se ubrzala 2023. i do\u017eivjela novi pristup zajedno s po\u010detkom rata izme\u0111u Rusije i Ukrajine u velja\u010di 2022. Rat je natjerao Europsku uniju da shvati potrebu za ja\u010danjem svoje me\u0111unarodne prisutnosti, uklju\u010duju\u0107i, a posebno u pogledu obrane. Ali ne samo to. jer je jo\u0161 jedna slabost koja je otkrivena s po\u010detkom neprijateljstava na ukrajinskom teritoriju bila potreba za ubrzanjem i pobolj\u0161anjem proizvodnje oru\u017eja.<\/p>\n
S tim u vezi, zastupnici u Europskom parlamentu odobrili su 13. srpnja financijska sredstva u iznosu od 500 milijuna eura namijenjena pove\u0107anju proizvodnje streljiva i projektila, upravo u svrhu pomo\u0107i Ukrajini pove\u0107anjem isporuka u zemlju i istodobno pru\u017eanjem potpore pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama da napune zalihe (to je takozvani ASK, ili djelovati kao potpora proizvodnji streljiva).<\/p>\n
Europske institucije tako\u0111er rade na ja\u010danju takozvane EDIRPA-e ili europske obrambene industrije putem Zakona o zajedni\u010dkoj javnoj nabavi kako bi se pomoglo u popunjavanju najhitnijih i najkriti\u010dnijih praznina. Time \u0107e se europskim zemljama olak\u0161ati napredak i zajedni\u010dka kupnja obrambenih proizvoda kao \u0161to su oru\u017eani sustavi, streljivo i medicinska oprema. Osim toga, EDIRPA nastoji oja\u010dati europsku obrambenu industrijsku i tehnolo\u0161ku bazu te promicati suradnju u javnoj nabavi u podru\u010dju obrane.<\/p>\n
Naposljetku, samo nekoliko mjeseci nakon \u0161to su Parlament i Vije\u0107e EU-a u lipnju 2023. odobrili sporazum o novim mjerama za poticanje zemalja \u010dlanica na zajedni\u010dku kupnju obrambenih proizvoda i potporu obrambenoj industriji EU-a. S ovim novim instrumentom prora\u010dun od 300 milijuna eura bit \u0107e dostupan do 2025. godine.<\/p>\n
S obzirom na prethodno navedenu cjelokupnu sliku o obrambenoj politici u Europskoj uniji, \u010dini se prili\u010dno jasnim koliko je napretka ostvareno od uspostave te politike kako je navedeno u Ugovorima. Me\u0111utim, tako\u0111er je vidljivo kako je Europska unija do dramati\u010dnog izbijanja rata u Ukrajini dr\u017eala ulaganja u ovom podru\u010dju u drugom planu.<\/p>\n
I danas se za nedostatak zajedni\u010dke vojske na nekim podru\u010djima mo\u017ee re\u0107i da je nedostatak zbog \u010dinjenice da dr\u017eave \u010dlanice \u010desto same ne mogu sura\u0111ivati i izra\u0111ivati vanjsku politiku koja je doista kompatibilna i prikladna za suradnju s drugim stranama.<\/p>\n
Unato\u010d razli\u010ditim vizijama koje se mogu imati o tom kontroverznom pitanju, a to je stvaranje zajedni\u010dke europske vojske, ipak treba imati na umu kako je ulaganje u zajedni\u010dku europsku obrambenu politiku, koju \u010dvrsto dijeli i podr\u017eava svaka dr\u017eava \u010dlanica, klju\u010dno za suo\u010davanje s najo\u0161trijim krizama i za osiguravanje same Europske unije na unutarnjem i vanjskom planu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada govorimo o obrani u Europskoj uniji, o \u010demu zapravo govorimo? S pravnog stajali\u0161ta, Europska unija ima zajedni\u010dku vanjsku i sigurnosnu politiku (poznatiju kao ZVSP). ZVSP je jedan od takozvanih triju stupova EU-a. Osnovana je 1993. godine, a posebno je usmjerena na o\u010duvanje mira, ja\u010danje me\u0111unarodne sigurnosti, promicanje me\u0111unarodne suradnje te razvoj i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje demokracije, […]<\/p>\n","protected":false},"author":27,"featured_media":10523,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[413],"class_list":["post-12705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n