Agencija Europske unije za azil (EUAA) agencija je Europske unije koja ima ulogu pru\u017eanja potpore dr\u017eavama \u010dlanicama u provedbi paketa zakona EU-a kojima se ure\u0111uju uvjeti azila, me\u0111unarodne za\u0161tite i prihvata, poznatog kao Zajedni\u010dki europski sustav azila (CEAS).<\/p>\n
Agencija Europske unije za azil jednom godi\u0161nje objavljuje takozvano “izvje\u0161\u0107e o azilu”, koje sadr\u017ei sveobuhvatne podatke povezane s razvojem doga\u0111aja s kojim se suo\u010davaju dr\u017eave \u010dlanice Europske unije, Islanda, Lihten\u0161tajna, Norve\u0161ke i \u0160vicarske u pogledu azila.<\/p>\n
Ove je godine izvje\u0161\u0107e objavljeno u srpnju i sadr\u017eava podatke koji se odnose na 2022. godinu. Izvje\u0161\u0107e EUAA-e posebno je zna\u010dajno jer istra\u017euje jedno od pitanja koje je odjeknulo u Europskoj uniji od 2015. Migracije i azil dva su klju\u010dna \u010dimbenika za EU i \u0161ire te je stoga potrebno pa\u017eljivo pratiti i ocjenjivati politike koje se uvode na tim podru\u010djima.<\/p>\n
Kao \u0161to je opisano u tom izvje\u0161\u0107u, pro\u0161le je godine bila ogromna koli\u010dina ljudi koji su tra\u017eili za\u0161titu, a analiziran je i nagli porast zahtjeva za azil podnesenih u Europi i prisilno raseljavanje milijuna ljudi iz Ukrajine tako\u0111er kao posljedica ruske invazije. Zbog toga je Europska unija sa svojim dr\u017eavama \u010dlanicama morala mobilizirati velik broj sredstava.<\/p>\n
Jedan od glavnih koji je pokrenuo nevi\u0111eni pritisak u smislu sustava prihvata bio je rat izme\u0111u Rusije i Ukrajine. Doista, s po\u010detkom sukoba, izbjeglicama koji su ve\u0107 dolazili iz drugih dijelova svijeta pridru\u017eili su se deseci tisu\u0107a ukrajinskih izbjeglica koji su se morali obratiti EU-u kako bi izbjegli rat, posljedi\u010dno \u0107e pritisnuti ve\u0107 zasi\u0107ene sustave prihvata.<\/p>\n
Europska unija o\u010dito nije mogla odustati, morala je poslu\u0161no primiti sve one ljude koji su prisiljeni brutalno\u0161\u0107u rata izazvanom ruskom invazijom s pravom pu\u0161teni na dr\u017eavno podru\u010dje dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n
Kad je rije\u010d o zahtjevima za azil podnesenima tijekom 2022., zahtjevi za me\u0111unarodnu za\u0161titu bili su kvantitativno mnogo ve\u0107i nego prethodnih godina. Ukupan broj takvih zahtjeva iznosio je oko 996.000, \u0161to je pove\u0107anje od oko 50 posto u odnosu na one registrirane u 2021. godini.<\/p>\n
Ve\u0107ina zahtjeva podnesena je u zemljama Njema\u010dke, Francuske, \u0160panjolske, Austrije i Italije. Ve\u0107ina tra\u017eitelja azila bili su dr\u017eavljani Sirije, Afganistana i Iraka, kao i spomenuta Ukrajina.<\/p>\n
Suprotno tome, kad je rije\u010d o povla\u010denju zahtjeva, u 2022. povu\u010deni zahtjevi iznosili su oko 140 000, \u0161to je dvostruko vi\u0161e nego 2021. i najve\u0107i broj od 2016.<\/p>\n
Krajem 2022. donesena je odluka o 899 000 zahtjeva za azil, \u0161to je pove\u0107anje od gotovo jedne petine u odnosu na prethodnu godinu. Ta brojka isti\u010de da je pro\u0161le godine zabilje\u017een najve\u0107i broj nerije\u0161enih predmeta od travnja 2020. Ravnote\u017ea nerije\u0161enih predmeta bila je daleko vi\u0161a od razine zabilje\u017eene prije krize 2014., \u0161to je pove\u0107alo pritisak na nacionalne sustave prihvata.<\/p>\n
Podneseni zahtjevi za azil tada su imali postotak koji se odnosio na maloljetnike. Bilo je 42.000 zahtjeva za azil koji su uklju\u010divali strane maloljetnike bez pratnje, \u0161to je najve\u0107a brojka od 2016., \u0161to je pove\u0107anje od tri petine u odnosu na prethodnu godinu i ne\u0161to vi\u0161e od rasta ukupnih zahtjeva (+53 posto). Samo su dva dr\u017eavljanstva zajedno \u010dinila dvije tre\u0107ine zahtjeva za strane maloljetnike bez pratnje: gotovo polovicu (20.000) podnijeli su Afganistanci, a 10.000 Sirijci.<\/p>\n
Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, godina 2022. bila je rekordna godina za tra\u017eitelje azila i one raseljene iz Ukrajine, kojih je bilo vi\u0161e od 4 milijuna, i koji su zatra\u017eili privremenu za\u0161titu.<\/p>\n
Tako velik broj zna\u010dio je da su nacionalni sustavi pod velikim pritiskom, pogor\u0161ani situacijom s kojom se sve dr\u017eave \u010dlanice EU-a suo\u010davaju ve\u0107 gotovo desetlje\u0107e i s kojom se moraju nositi svim mogu\u0107im sredstvima, kako na nacionalnoj razini tako i na razini EU-a.<\/p>\n
Konkretno, Europska unija odgovorila je na ukrajinsku izbjegli\u010dku krizu na na\u010din kojim se \u0161tite svi oni ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoju zemlju, svoje domove, a ponekad \u010dak i svoje obitelji. Europsko zakonodavstvo pomoglo je u rje\u0161avanju te te\u0161ke i neo\u010dekivane situacije koja je pogodila cijeli svijet.<\/p>\n
Temelj europskog odgovora je na\u010delo solidarnosti. Solidarnost ne samo me\u0111u zemljama koje pripadaju velikoj obitelji Europske unije, ve\u0107 i solidarnost me\u0111u razli\u010ditim akterima koji su uspjeli mobilizirati velika sredstva i dodijeliti ih u jednu te istu svrhu. Ti su akteri institucije i agencije EU-a, razli\u010dita nacionalna i lokalna tijela, razne me\u0111unarodne organizacije i organizacije civilnog dru\u0161tva te zajednice i privatni gra\u0111ani koji su se okupili i primijenili svoje stru\u010dno znanje kako bi pru\u017eili u\u010dinkovita rje\u0161enja.<\/p>\n
Rusko-ukrajinska kriza tako\u0111er je jo\u0161 vi\u0161e pokazala koliko je potrebno nastaviti s reformom zajedni\u010dkog europskog sustava azila. Zato je nakon dugo vremena kona\u010dno postignuta i reforma takozvanog pakta o migracijama i azilu. Pakt koji mora biti \u0161to u\u010dinkovitiji i kojim se kona\u010dno konkretno nagla\u0161ava va\u017enost vanjske dimenzije i obrane europskih granica, kao i suradnja sa zemljama tranzita i podrijetla.<\/p>\n
Na\u010delo koje se mora slijediti u postupku azila u Europi ne mora biti povezano samo s modernizacijom upravljanja granicama, ve\u0107 taj postupak mora pru\u017eiti i za\u0161titu onima koji ga tra\u017ee, uvijek uz razumijevanje da moraju ispunjavati zahtjeve i da je sigurnost unutar EU-a zajam\u010dena nakon prelaska granica.<\/p>\n
Trenuta\u010dna globalna geopoliti\u010dka situacija zahtijeva da se zakon stalno prilago\u0111ava kontekstu koji se mijenja, interveniraju\u0107i brzo i pravodobno kako bi se uklonili svi pravni nedostaci koji mogu postojati. Kad je rije\u010d o azilu, unutar Europske unije, to je visok prioritet kao i uvijek. Tijekom protekle godine ostvaren je odre\u0111eni napredak, uglavnom zato \u0161to je situacija s migracijama i tra\u017eiteljima azila dosegla to\u010dku u kojoj je postalo nemogu\u0107e ne intervenirati.<\/p>\n
U ovom me\u0111unarodnom scenariju tako\u0111er je klju\u010dno razumjeti va\u017enost suradnje i suradnje na svim razinama, od lokalne do nacionalne do nadnacionalne i me\u0111unarodne. Tako\u0111er je va\u017eno da na razini Europske unije sve institucije putuju istom valnom duljinom, stavljaju\u0107i se na raspolaganje jedna drugoj za osmi\u0161ljavanje i provedbu odgovaraju\u0107ih rje\u0161enja za rje\u0161avanje pitanja s kojima se geopoliti\u010dki kontekst suo\u010dava.<\/p>\n
Va\u017enu ulogu ima i Agencija Europske unije za azil, koja namjerava sve tje\u0161nje sura\u0111ivati s dr\u017eavama \u010dlanicama kako bi provjerila operativnu i tehni\u010dku primjenu pravnih obveza EU-a i pomogla dr\u017eavama \u010dlanicama u utvr\u0111ivanju mogu\u0107ih ograni\u010denja sustava azila i prihvata, \u0161to u kona\u010dnici doprinosi daljnjem uskla\u0111enom sustavu azila EU-a.<\/p>\n
Proces kojim se Europska unija mo\u017ee strukturno nositi s problemom migranata i tra\u017eitelja azila jo\u0161 uvijek je dug, posebno uzimaju\u0107i u obzir brojne doga\u0111aje koji su se dogodili i koji, \u010dini se, s vremenom ne prestaju, zbog \u010dega su europske politike azila i migracija izvanrednije, a ne op\u0107enite. Me\u0111utim, treba priznati da je tijekom 2023. to pitanje dobilo novu i ponovnu pozornost europskih institucija, uglavnom zbog pritiska nekih zemalja koje smatraju da je klju\u010dno raditi na osiguravanju vanjskih granica EU-a i donijeti konkretne strategije za suzbijanje migracijske pojave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Agencija Europske unije za azil (EUAA) agencija je Europske unije koja ima ulogu pru\u017eanja potpore dr\u017eavama \u010dlanicama u provedbi paketa zakona EU-a kojima se ure\u0111uju uvjeti azila, me\u0111unarodne za\u0161tite i prihvata, poznatog kao Zajedni\u010dki europski sustav azila (CEAS). Agencija Europske unije za azil jednom godi\u0161nje objavljuje takozvano “izvje\u0161\u0107e o azilu”, koje sadr\u017ei sveobuhvatne podatke povezane […]<\/p>\n","protected":false},"author":27,"featured_media":6014,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[255],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[413],"class_list":["post-13081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pravno","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n