Do kraja svojeg posljednjeg dugog govora o stanju Unije 2021. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je prijedlog uredbe o uspostavi zajedni\u010dkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Ustvrdila je kako su “novinari meta samo zato \u0161to rade svoj posao”; kako bi potkrijepila takvu izjavu, navela je tri primjera: Daphn\u00e9 Caruana Galizia, koja je ubijena nakon \u0161to je 2017. osudila korupciju malte\u0161ke socijalisti\u010dke vlade; J\u00e1n Kuciak, koji je tako\u0111er ubijen nakon \u0161to je do 2018. obavijestio javnost o korupciji socijalisti\u010dke vlade u Slova\u010dkoj; i Peter de Vries, koji je ubijen 2021., kako bi ga suzdr\u017eao od izno\u0161enja detalja o marokanskoj mafiji u Nizozemskoj.<\/p>\n
Informacije kao javno dobro, stvaranje transparentnosti, o\u010duvanje neovisnosti i na\u0161e pravo da nas informiraju ljudi poput njih trebaju, prema gospo\u0111i Von der Leyen, zaustaviti one koji ugro\u017eavaju slobodu medija. Medijske kompanije ne mogu se tretirati kao samo jo\u0161 jedan posao jer “obrana slobode medija zna\u010di obranu demokracije”.<\/p>\n
Prijedlog navodno ima za cilj uklanjanje zapreka na\u010dinu funkcioniranja unutarnjeg medijskog tr\u017ei\u0161ta i promicanje pluralizma i neovisnosti na tom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Me\u0111utim, Sejm Republike Poljske izdao je 3. velja\u010de 2023. mi\u0161ljenje u kojem se navodi da predlo\u017eena uredba nadilazi nadle\u017enosti dodijeljene EU-u i kr\u0161i na\u010delo supsidijarnosti.<\/p>\n
Prema poljskom zakonodavstvu, njihov nacionalni pravni poredak ve\u0107 ima posebne odredbe u pogledu i. imenovanje voditelja uprave i \u010dlanova upravnog odbora pru\u017eatelja javnih medija, ii. osiguravanje materijalnih i postupovnih pravila kojima se osigurava procjena koncentracija na medijskom tr\u017ei\u0161tu, iii. dodjelu javnih sredstava pru\u017eateljima medijskih usluga u skladu s transparentnim, objektivnim, proporcionalnim i nediskriminiraju\u0107im kriterijima i postupcima, i iv. izvje\u0161\u0107ivanje tijela javne vlasti o njihovim izdacima za ogla\u0161avanje dodijeljenima pru\u017eateljima medijskih usluga.<\/p>\n
U obrazlo\u017eenju prijedloga Komisije ne pokazuje se kako te nacionalne odredbe ili odredbe drugih dr\u017eava \u010dlanica nisu dovoljne za postizanje svojih ciljeva. Koristi koje treba ostvariti dono\u0161enjem predlo\u017eene uredbe tako\u0111er nisu dovoljno utvr\u0111ene.<\/p>\n
Donji dom poljskog parlamenta nadalje tvrdi da se pravna osnova navedena za prijedlog (\u010dlanak 114. UFEU-a) ne mo\u017ee smatrati primjerenom jer se predlo\u017eenom uredbom ure\u0111uju kulturna pitanja kao \u0161to su medijski sadr\u017eaji, uklju\u010duju\u0107i vijesti, pri \u010demu je Unija nadle\u017ena samo za provo\u0111enje aktivnosti usmjerenih na podupiranje, koordinaciju ili dopunjavanje djelovanja dr\u017eava \u010dlanica. Slijedom toga, direktiva je mogla biti svrsishodna, ali ne i uredba.<\/p>\n
S druge strane, poljska izvr\u0161na vlast navela je mogu\u0107u djelomi\u010dnu potporu predlo\u017eenoj uredbi, iako je izrazila sli\u010dna upozorenja u pogledu supsidijarnosti i pravne osnove, koje pravna slu\u017eba Vije\u0107a treba pojasniti.<\/p>\n
Poljski parlament nije jedini koji se usprotivio prijedlogu Von der Leyen. Danska, Francuska, Njema\u010dka i Ma\u0111arska izrazile su sli\u010dnu suzdr\u017eanost.<\/p>\n