Takozvani “zeleni plan”, koji je osmislila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, plan je Europske unije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i njegovih zloglasnih ciljeva odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n
Takav plan zahtijeva izmjenu zajedni\u010dke poljoprivredne politike (ZPP), \u0161est desetlje\u0107a starog sustava kojim se ure\u0111uje primarni sektor Unije i koji trenuta\u010dno predstavlja \u010detvrtinu ukupnog prora\u010duna me\u0111unarodne organizacije. Konkretno, na putu su dvije strategije za preoblikovanje ZPP-a: “od polja do stola” (F2F) i “Biolo\u0161ka raznolikost za 2030.”<\/p>\n
Nekoliko autora ve\u0107 je kritiziralo ideolo\u0161ke metode oba: smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva smanjit \u0107e proizvodnju; a pove\u0107anje neproduktivnog zemlji\u0161ta (eufemizmom “obilje\u017eja krajolika visoke raznolikosti”) jednako je sporom samoubojstvu u primarnom sektoru. Tko bi u njegovom smislu mogao potaknuti vlade i poljoprivrednike na stvaranje umjetno izdvojenih podru\u010dja i ugara radi klimatskih promjena?<\/p>\n
Nadalje, smanjenje dohotka od poljoprivrede trebalo bi nadoknaditi pla\u0107anjima u okviru ZPP-a. Novac poreznih obveznika stoga se koristi za nadoknadu katastrofe uzrokovane briselskom politikom.<\/p>\n
Kako bi se smirio eventualni uzlet dru\u0161tvenog nezadovoljstva, promicanje navodno zdravije prehrane i uva\u017eavanje odr\u017eivo proizvedene hrane velikodu\u0161no bi se navodnjavali, jo\u0161 jednom s ve\u0107im porezima. Prehrambene tradicije trebale bi postati \u017ertvovane pred oltarom sve\u0107enika radikalnog globalnog zatopljenja. Na primjer, sustave uzgoja stoke treba postupno zamijeniti biljnim prehrambenim proizvodima.<\/p>\n
Sve je to izri\u010dito progla\u0161eno crno-bijelim u dokumentaciji Europske unije F2F i BDS. Me\u0111u razli\u010ditim tekstovima, Zajedni\u010dki istra\u017eiva\u010dki centar Europske komisije, sa sjedi\u0161tem u Sevilli (\u0160panjolska), objavio je va\u017eno tehni\u010dko izvje\u0161\u0107e koje sadr\u017ei tr\u017ei\u0161ne projekcije revidiranog ZPP-a.<\/p>\n
Smanjenje pesticida ili sredstava za za\u0161titu bilja obvezat \u0107e poljoprivrednike da pove\u0107aju napore u alternativnim praksama, kao \u0161to je mehani\u010dko plijevljenje. Njihov tro\u0161ak \u0107e porasti za 25% jer moraju mije\u0161ati glavni usjev s drugima na istom polju.<\/p>\n
Unato\u010d tim alternativnim praksama, pretpostavlja se da vjerojatnost napada \u0161teto\u010dina u prosjeku rezultira godi\u0161njim gubitkom prinosa od 10%. \u0160tetni organizmi oslobo\u0111eni zahvaljuju\u0107i revidiranom ZPP-u potencijalno bi utjecali na prosje\u010dno 18,6 % proizvodnje Unije.<\/p>\n
Smatra se da u ju\u017enoj Europi prelazak s konvencionalnih usjeva na ekolo\u0161ki uzgoj rezultira sljede\u0107im gubicima prinosa: 22,5% za vo\u0107e, 16,1% za \u017eitarice, 12% za p\u0161enicu, 11,6% za trajne usjeve bez vo\u0107a, 11,5% za povr\u0107e, 11,4% za uljarice i 4,6% za kukuruz.<\/p>\n
Opskrba peradi, svinja, govedine, \u017eitaricama i uljaricama smanjit \u0107e se za 15 % u odnosu na polaznu vrijednost za 2020. Uvoz iz tre\u0107ih zemalja (manje zabrinut zbog klimatskih promjena) posljedi\u010dno \u0107e porasti za impresivnih 39 %; Istodobno, pove\u0107anje cijena proizvo\u0111a\u010da iz EU-a zna\u010dit \u0107e smanjenje konkurentnosti, a time i smanjenje izvoza, jo\u0161 impresivnih 38 %.<\/p>\n
Posebno je skandalozno pove\u0107anje cijena proizvodnje svinjskog mesa i iznosi 43 % u odnosu na 2020.; Cijene proizvodnje govedine pove\u0107avaju se na 24%, pri \u010demu ovce i koze dose\u017eu 19%, a perad 18%.<\/p>\n