Jedan od dosjea koji je najvi\u0161e zao\u0161trio europsku raspravu nesumnjivo je imigracija. Od 2015. do danas pritisak migracijskih tokova raste, ostavljaju\u0107i e speciale zemljama prvog dolaska s te\u0161kom i vrlo slo\u017eenom situacijom za upravljanje.<\/p>\n
Nedostaci u europskom zakonodavstvu sigurno nisu mali, a \u010dini se da ve\u0107 gotovo deset godina taj problem jo\u0161 uvijek nije prona\u0161ao kona\u010dno rje\u0161enje.<\/p>\n
Me\u0111utim, posljednjih mjeseci postignut je napredak jer su europski forumi uspjeli na papiru utvrditi nove zahtjeve i novi pristup po pitanju ilegalnih migranata.<\/p>\n
Konkretno, zaklju\u010dci Europskog vije\u0107a od 9. i 10. prosinca 2007. pokazali su konvergenciju stajali\u0161ta \u0161efova dr\u017eava i vlada o ja\u010danju vanjskog djelovanja, u\u010dinkovitoj kontroli vanjskih granica i tje\u0161njoj suradnji sa zemljama podrijetla i tranzita.<\/p>\n
Nakon tog sastanka novi pakt o azilu i migracijama revidiran je i novim i primjerenijim izmjenama u lipnju 2023., iako se jo\u0161 dovr\u0161ava zbog protivljenja nekih dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n
Zatim je u srpnju 2023. jasno i odlu\u010dno rije\u0161eno pitanje migranata koji pristi\u017eu iz Tunisa. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otputovala je u Tunis zajedno s talijanskom premijerkom Giorgijom Meloni i nizozemskim premijerom Markom Rutteom, gdje je potpisan Memorandum o razumijevanju izme\u0111u EU-a i Tunisa, u kojem je EU obe\u0107ao osigurati europski paket pomo\u0107i za ubla\u017eavanje pritiska na europske obale i poticanje Tunisa na suradnju s europskim vlastima.<\/p>\n
Tijekom 2023. godine Europska unija do\u017eivjela je novi trend u podru\u010dju migracija, promijenila je svoju viziju i slo\u017eila se da se treba vi\u0161e usredoto\u010diti na vanjsku dimenziju, a ne na unutarnju, a istovremeno morati bolje i vi\u0161e sura\u0111ivati s afri\u010dkim i mediteranskim zemljama op\u0107enito. Cilj se stoga promijenio od davanja prednosti unutarnjoj preraspodjeli do spre\u010davanja ulaska ilegalnih migranata na teritorij EU-a.<\/p>\n
Me\u0111utim, unato\u010d tome, postoje neke dr\u017eave \u010dlanice za koje se \u010dini da nisu toliko ujedinjene u zajedni\u010dkom radu na spre\u010davanju ilegalne imigracije. Naprotiv, neke od tih vlada \u010dak su donijele zakone u tu svrhu, \u0161to nije izazvalo nekoliko sumnji u vezu izme\u0111u poznatih nevladinih organizacija i samih nacionalnih dr\u017eavnih tijela, odnosno Europske ljevice.<\/p>\n
Njema\u010dka je jedna od tih zemalja.<\/p>\n
Poku\u0161ajmo bolje razumjeti o \u010demu se radi i \u0161to se danas doga\u0111a u Europskoj uniji u pogledu imigracije.<\/p>\n
Da bismo razumjeli kontekst u kojem se danas nalazimo, moramo se vratiti u 2022. godinu. Naime, u studenom 2022. njema\u010dki Bundestag odlu\u010dio je financirati United4Rescue, nevladinu organizaciju koju je u studenom 2019. osnovala Evangeli\u010dka crkva, s 2 milijuna eura godi\u0161nje tijekom tri godine, od 2023. do 2026., za ukupno 8 milijuna eura – nevladinu organizaciju koja okuplja stotine udruga koje podr\u017eavaju akcije volontera za spa\u0161avanje migranata na moru.<\/p>\n
Njema\u010dki parlament tada je priop\u0107io kako \u017eeli vidjeti ‘zna\u010dajna financijska sredstva’ za brodove nevladinih organizacija. Me\u0111utim, iza ove odluke vrebao je prili\u010dno zna\u010dajan potencijalni sukob interesa, jer je jedan od \u010dlanova odbora United4rescue, Thies Gundlach, partner potpredsjednika Bundestaga i \u010delnica Stranke zelenih Katrin G\u00f6ring-Eckardt.<\/p>\n
Situacija se razvija i sti\u017eemo 2023., u lipnju 2023. ta su ista sredstva zamrznuta kako bi se izbjegle napetosti u EU-u. No, postoji jo\u0161 jedna promjena kursa, a u rujnu 2023. glasnogovornica berlinskog ministarstva vanjskih poslova, na \u010delu sa Zelenom Annalenom Baerbock, najavljuje da \u0107e vlada Olafa Scholza uskoro nastaviti sa znatnim sredstvima za zajednicu Sant’Egidio i nevladine organizacije Sea Eye i Sos Humanity, kako bi podr\u017eala i civilno spa\u0161avanje na moru i projekte na kopnu za ljude spa\u0161ene na moru. SOS Humanity dobit \u0107e 790.000 eura, iznos koji, kako se navodi, pokriva samo \u010detvrtinu njegovih godi\u0161njih potreba.<\/p>\n
Na taj na\u010din Njema\u010dka financira nevladinu organizaciju sos humanity koja djeluje na Mediteranu na potpuno autonoman na\u010din, ne uzimaju\u0107i u obzir trenutni scenarij koji do\u017eivljavaju zemlje koje grani\u010de s morem.<\/p>\n
Italija je zemlja koja je najpogo\u0111enija. Premijer Giorgia Meloni stoga je odlu\u010dio pisati njema\u010dkom kancelaru Olafu Scholzu kako bi zatra\u017eio poja\u0161njenje s obzirom na nedostatak koordinacije na njema\u010dkoj strani, \u0161to \u0107e neizbje\u017eno imati ozbiljne izravne posljedice na talijanski teritorij i neizravne posljedice na europski teritorij.<\/p>\n
Ministri unutarnjih poslova EU-a sastali su se 28. rujna u Bruxellesu na sastanku Europskog vije\u0107a za unutarnje poslove kojim je predsjedao \u0161panjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska G\u00f3mez, zadu\u017een za aktualna pitanja. Me\u0111u temama o kojima se raspravljalo je, naravno, stanje pregovora o Paktu o migracijama i azilu, \u010diji je cilj reforma postoje\u0107ih europskih pravila.<\/p>\n
Konkretno, rasprava o tekstu uredbe bila je usmjerena na aspekt upravljanja migracijskim krizama. Paktom se utvr\u0111uju odredbe koje treba aktivirati kada se dr\u017eava \u010dlanica suo\u010di s iznimnim brojem iskrcaja, doga\u0111aja kao \u0161to su pandemije ili umjetne krize uzrokovane politi\u010dki motiviranim iskori\u0161tavanjem migranata od strane tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n
Kao \u0161to se i o\u010dekivalo, pregovore o usvajanju teksta blokirala je skupina zemalja, uklju\u010duju\u0107i Njema\u010dku, koje su se usprotivile smanjenju jamstava za za\u0161titu tra\u017eitelja azila. Uo\u010di sastanka na vrhu 28. rujna njema\u010dka vlada objavila je da je prona\u0161la sporazum o prekidu zastoja i da \u0107e do kraja sastanka predlo\u017eiti amandmane za postizanje politi\u010dkog odobrenja teksta. Nacrt \u0161panjolskog predsjedni\u0161tva sadr\u017eavao je dvije izmjene: brisanje \u010dlanka 5., kojim se predvi\u0111a mogu\u0107nost da zemlje prvog dolaska odstupe od minimalnih standarda prihvata u slu\u010daju iznimnih tokova, te dodatak \u010dlanku 1. u kojem se navodi da se “humanitarne operacije” nikada ne mogu smatrati \u010dimbenikom instrumentalizacije migranata, \u010dime se legitimiraju aktivnosti nedr\u017eavnih aktera, uklju\u010duju\u0107i nevladine organizacije koje financira Njema\u010dka, a da se pritom ne regulira njihov na\u010din rada. Talijanska vlada, iznena\u0111ena njema\u010dkim prijedlogom, zatra\u017eila je vi\u0161e vremena za analizu mogu\u0107ih rje\u0161enja. U me\u0111uvremenu, zabilje\u017eena je nazo\u010dnost najmanje sedam brodova nevladinih organizacija u sredi\u0161njem Sredozemlju, od kojih su \u010detiri plovila pod njema\u010dkom zastavom i odlazila u talijanske luke. To se smatra provokativnim signalom, koji je Italija osudila na svim razinama.<\/p>\n
U tom je trenutku talijanska delegacija predlo\u017eila novu izmjenu u kojoj se navodi da se migranti koji se prevoze brodovima nevladinih organizacija moraju automatski prihvatiti u dr\u017eavi zastave broda. Implikacija je bila da je sasvim u redu da Njema\u010dka poka\u017ee solidarnost s radom nevladinih organizacija, sve dok je tako\u0111er primila natrag migrante koje je prevezla. Sastanak je stoga odgo\u0111en na zahtjev Njema\u010dke.<\/p>\n
U ovom trenutku postavlja se legitimno pitanje za\u0161to je vlada u Berlinu, a posebno Zelena stranka, postala prvi sna\u017eni prista\u0161e nevladinih organizacija. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, osim osobnih interesa (tj. da je Thies Gundlach, \u010dlan nevladine organizacije United4rescue, partner Katrin G\u00f6ring-Eckardt, potpredsjednice Bundestaga i vode\u0107e \u010dlanice Zelenih), iza tih bi djelovanja mogli stajati mnogo va\u017eniji i relevantniji interesi, svakako gospodarski.<\/p>\n
I doista, pomnijim pregledom, kao \u0161to je pokazala istraga Politica, Zelena stranka posljednjih godina bilje\u017ei zna\u010dajan porast sredstava privatnih donatora. \u010cak i za 2021. donacije filantropa i civilnog dru\u0161tva stranci iznose blizu 3,5 milijuna eura, \u0161to je izrazito iznenadna brojka u usporedbi s drugim strankama. Da to stavimo u perspektivu, Scholzova stranka, SPD, koja se tradicionalno oslanja na javno financiranje i \u010dlanarinu, primila je samo 175.000 eura donacija.<\/p>\n
Kao \u0161to je prethodno analizirano, svakako nije tajna da je dodjela sredstava nevladinim organizacijama koje rade na Sredozemlju bila mjera koju su sna\u017eno \u017eeljeli Zeleni i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.<\/p>\n
S obzirom na predstoje\u0107e datume izbora, po\u010dev\u0161i od europskih izbora, posebno snishodljiva politika Zelenih prema svijetu nevladinih organizacija i udruga (skupine United4Rescue, od kojih su mnoge interne), uklju\u010duju\u0107i njihovo inzistiranje na uklju\u010divanju upu\u0107ivanja u korist nevladinih organizacija u Pakt o azilu, mogla bi biti usmjerena na pripremu terena za kampanju financiranja kampanje za sljede\u0107e europske izbore. Da je to slu\u010daj, bili bismo suo\u010deni ne s iskrenom \u017eeljom da pomognemo migrantima, ve\u0107 s provokacijom protiv zemalja prvog prihvata, koje bi bile strogo ka\u017enjene za puko pitanje glasova, dopu\u0161taju\u0107i da nezakonitost i kriminal sve vi\u0161e prodiru, ne samo u njihovim zemljama, ve\u0107 i u cijeloj Europi. To je neprihvatljiv scenarij koji se mora ispraviti prije nego \u0161to se dosada\u0161nji napredak izbri\u0161e radi novca i mo\u0107i, koji se sada \u010dine jedinim povlasticama Europske ljevice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedan od dosjea koji je najvi\u0161e zao\u0161trio europsku raspravu nesumnjivo je imigracija. Od 2015. do danas pritisak migracijskih tokova raste, ostavljaju\u0107i e speciale zemljama prvog dolaska s te\u0161kom i vrlo slo\u017eenom situacijom za upravljanje. Nedostaci u europskom zakonodavstvu sigurno nisu mali, a \u010dini se da ve\u0107 gotovo deset godina taj problem jo\u0161 uvijek nije prona\u0161ao […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":14007,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[330,336,343,354],"types":[413],"class_list":["post-14082","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","editorial-positions-focus","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n