Tre\u0107i sastanak na vrhu Europske politi\u010dke zajednice zapo\u010deo je 5. listopada u Granadi (Andaluzija). Europska politi\u010dka zajednica platforma je za politi\u010dke i strate\u0161ke rasprave o budu\u0107nosti Europe koja je otvorena prije to\u010dno godinu dana, 6. listopada 2022., kada su se \u0161efovi dr\u017eava i vlada gotovo 50 europskih zemalja sastali u Pragu radi promicanja suradnje i politi\u010dkog dijaloga u Europi kako bi se na najbolji na\u010din rije\u0161ila glavna pitanja kao \u0161to su obrana, prosperitet i stabilnost.<\/p>\n
Forumu 2023. sudjelovale su dr\u017eave \u010dlanice EU-a te Albanija, Andora, Armenija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihten\u0161tajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norve\u0161ka, San Marino, Srbija, \u0160vicarska, Ukrajina i Ujedinjena Kraljevina. Pridru\u017eili su im se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vije\u0107a Charles Michel, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.<\/p>\n
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdo\u011fan, navodno zbog zdravstvenih problema, i predsjednik \u0130lham Aliyev nisu bili prisutni. Prvotna namjera bila je odr\u017eati dva summita godi\u0161nje. Nakon prvog u Pragu, drugi \u0107e se odr\u017eati u Moldaviji 1. lipnja 2023., prije tre\u0107eg u Granadi.<\/p>\n
\u010celnici i \u010delnice EU-a na sastanku su svoje rasprave usmjerili na dosje o migrantima i gospodarsku konkurentnost, ali i na okoli\u0161 i digitalne vje\u0161tine, kao \u0161to je umjetna inteligencija, te naposljetku, naravno, na rat u Ukrajini.<\/p>\n
Predsjednik Volodimir Zelenskiy tako\u0111er je nazo\u010dio sastanku. \u010celnici i \u010delnice iskoristili su priliku da ponovno istaknu svoju predanost i nepokolebljivu potporu ukrajinskom cilju. Privremeni predsjednik \u0161panjolske vlade Pedro S\u00e1nchez ponovio je “\u010dvrstu” predanost \u0160panjolske, kao zemlje koja trenuta\u010dno predsjeda rotiraju\u0107im predsjedni\u0161tvom Vije\u0107a Europske unije, da “nastavi poduzimati korake za formalno otvaranje pregovora” o pristupanju Ukrajine EU-u, do izvje\u0161\u0107a Europske komisije, koja \u0107e dati svoje mi\u0161ljenje o tome jesu li ispunjeni uvjeti utvr\u0111eni u Ugovorima i jesu li provedene potrebne reforme ukrajinska vlada. \u0160panjolski predsjednik odr\u017eao je i bilateralni sastanak sa Zelenskim prije uvodnog zasjedanja sastanka, tijekom kojeg su raspravljali i o slanju novog paketa vojne pomo\u0107i narodu Ukrajine.<\/p>\n
Me\u0111u izazovima na vrhu europskog programa je pro\u0161irenje. Trenuta\u010dno postoji osam zemalja sa statusom slu\u017ebenog kandidata za prijam u EU. To su Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Osim toga, Gruzija i Kosovo potencijalni su kandidati. Prema europskim izvorima, o\u010dekuje se da \u0107e se nove dr\u017eave \u010dlanice pridru\u017eiti obitelji EU-a do 2030., \u010dime \u0107e se Europska unija pro\u0161iriti za manje od deset godina.<\/p>\n
Pitanje pro\u0161irenja usko je povezano s takozvanim na\u010delom zasluga, prema kojem zemlje kandidati moraju ulo\u017eiti napore kako bi uskladile svoje zakone s pravilima i standardima EU. U tom kontekstu raspravljalo se i dogovorilo zajedni\u010dku viziju o tome kako raditi na novom pristupu postupnom pristupanju EU-u.<\/p>\n
Druga tema o kojoj se raspravljalo bio je energetski sektor, koji je posebno va\u017ean u vrijeme poput sada\u0161njeg, i koji \u0107e se u budu\u0107nosti morati sve vi\u0161e uzimati u obzir, uzimaju\u0107i u obzir i potrebu da se ulo\u017ei vi\u0161e napora u provedbu obnovljive energije. Postavljeno je i osjetljivo pitanje krize u Gorskom Karabahu, u kojoj su sudjelovali Azerbajd\u017ean s jedne strane i armenski separatisti s druge strane, \u0161to je dovelo do masovnog egzodusa iz enklave, pri \u010demu je raseljeno vi\u0161e od stotinu tisu\u0107a ljudi. U vezi s tim pitanjem Europska unija odlu\u010dila je ostati ujedinjena u osudi ofenzive Azerbajd\u017eana te su u tom pogledu Armeniji ponu\u0111eni milijuni humanitarne pomo\u0107i.<\/p>\n
Osim toga, predsjednik Europskog vije\u0107a, njema\u010dka kancelarka i predsjednik Francuske istaknuli su svoju \u010dvrstu potporu neovisnosti, suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti Armenije i nepovredivosti njezinih granica. Me\u0111utim, glavna tema summita bile su migracije. Doista, sve dr\u017eave sla\u017eu se oko potrebe rje\u0161avanja tog pitanja, posebno s obzirom na porast broja izbjeglica i smrtnih slu\u010dajeva na Sredozemlju.<\/p>\n
EU je ve\u0107 pro\u0161le srijede, 4. listopada, ostvario znatan napredak u pregovorima o sporazumu o migracijama i azilu. Konkretno, talijanska premijerka Giorgia Meloni, zajedno s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, britanskim premijerom Rishijem Sunakom, Albancem Edijem Ramom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, odr\u017eala je sastanak kako bi na jo\u0161 usredoto\u010deniji i precizniji na\u010din raspravljali o borbi protiv trgovine ljudima, raspravljanje o konkretnim i strukturnim rje\u0161enjima kako bi se stalo na kraj fenomenu koji \u0107e u suprotnom i dalje izmicati kontroli i pogor\u0161avati situaciju s kojom se suo\u010dava europski kontinent. Tako\u0111er je vrijedan pa\u017enje bio sastanak Melonija i Scholza, koji su, nakon nekih neslaganja po pitanju migracija, odr\u017eali srda\u010dne razgovore i postigli konvergenciju vizija, izgla\u0111uju\u0107i tako odnose i izbjegavaju\u0107i bilo kakve trzavice.<\/p>\n
Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da su, unato\u010d napretku postignutom u Granadi, Poljska i Ma\u0111arska izrazile ogor\u010denje planiranim promjenama i stavile veto na njih.<\/p>\n
Francuski predsjednik Emmanuel Macron reagirao je rekav\u0161i da nema dovoljno protivljenja da se li\u0161i 27 potrebnih brojeva. “Budimpe\u0161ta i Var\u0161ava izrazile su svoje neslaganje za pregovara\u010dkim stolom”, kazao je. “To je stajali\u0161te koje su ve\u0107 iznijeli na ministarskoj razini, ali nas ne\u0107e sprije\u010diti u postizanju kvalificirane ve\u0107ine i stoga \u0107e nam i dalje omogu\u0107iti konkretan napredak.<\/p>\n
Tijekom samita u Andaluziji odr\u017ean je niz bilateralnih sastanaka, koji su omogu\u0107ili razli\u010ditim \u010delnicima da se sastanu licem u lice na ograni\u010deniji na\u010din i u\u010dvrste i oja\u010daju odnose me\u0111u razli\u010ditim narodima, grade\u0107i \u010dvrste temelje za cjelokupnu budu\u0107nost Europe u naj\u0161irem smislu. Primjerice, odr\u017ean je sastanak predsjednika Europskog vije\u0107a Charlesa Michela s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njema\u010dkim kancelarom Olafom Scholzom, \u0161to je rezultiralo zajedni\u010dkim priop\u0107enjem potpore Armeniji.<\/p>\n
Nakon sastanka na vrhu Europske politi\u010dke zajednice odr\u017ean je, me\u0111u ostalim u Granadi, neformalni sastanak Europskog vije\u0107a na kojem se 27 \u010delnika i \u010delnica EU-a usredoto\u010dilo na prioritete za sljede\u0107i saziv parlamenta.<\/p>\n
Tako su se 6. listopada \u010dlanice EU-a okupile kako bi razgovarale o raznim izazovima i krizama s kojima se Europa suo\u010davala posljednjih godina i iz kojih je iza\u0161la ja\u010da i ujedinjenija, od pandemije bolesti COVID-19 u o\u017eujku 2020. do rata izme\u0111u Rusije i Ukrajine koji je izbio u velja\u010di 2022. Sva pitanja koja se uklapaju u strate\u0161ki program ciljeva EU-a.<\/p>\n
Sastanak odr\u017ean u petak 6. listopada bio je usredoto\u010den na sigurnost, obranu i kiberotpornost, konkurentnost i jedinstveno tr\u017ei\u0161te, zelenu i digitalnu tranziciju, mogu\u0107nosti za multilateralizam i globalna partnerstva, migracije i pro\u0161irenje. Doga\u0111aji odr\u017eani u Granadi izme\u0111u 5. i 6. listopada, na kojima su sudjelovali brojni institucionalni, vladini i politi\u010dki akteri s europske scene, odvijali su se u kontekstu rasta i ja\u010danja EU-a i \u0161ire. Jo\u0161 je dug put pred nama i sigurno \u0107e biti prepreka koje treba prevladati, ali ako se svaka \u010dlanica usredoto\u010di na maksimiziranje svojih napora u za\u0161titi svojih nacionalnih interesa, bit \u0107e sve lak\u0161e osigurati ve\u0107i prosperitet i sigurnost za cijelu Europu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tre\u0107i sastanak na vrhu Europske politi\u010dke zajednice zapo\u010deo je 5. listopada u Granadi (Andaluzija). Europska politi\u010dka zajednica platforma je za politi\u010dke i strate\u0161ke rasprave o budu\u0107nosti Europe koja je otvorena prije to\u010dno godinu dana, 6. listopada 2022., kada su se \u0161efovi dr\u017eava i vlada gotovo 50 europskih zemalja sastali u Pragu radi promicanja suradnje i […]<\/p>\n","protected":false},"author":27,"featured_media":14158,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[413],"class_list":["post-14174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","editorial-positions-focus","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n