U subotu 7. listopada 2023. u 6:30 sati iz Pojasa Gaze po\u010dinje nasilan i iznenadan napad na Izrael. Izvodi ga palestinska islamska teroristi\u010dka skupina Hamas, koja napada Izrael iz Pojasa Gaze. Gotovo 5.000 raketa ispaljeno je na izraelskog neprijatelja, uz stotine eksplozija i dolazak desetaka pripadnika paravojnih postrojbi koji su stigli zmajem. Danak napada je dramati\u010dan. U Izraelu postoje izvje\u0161\u0107a o najmanje 900 mrtvih, vi\u0161e od 2.500 ranjenih i vi\u0161e od 800 nestalih. Te se brojke stalno a\u017euriraju i uklju\u010duju mnoge ljude koje je Hamas uzeo za taoce. Izrael je odgovorio bombardiranjem Pojasa Gaze. Izraelska vlada slu\u017ebeno je proglasila ratno stanje i pozvala tisu\u0107e rezervista u pripremi za kopneni napad, najavljuju\u0107i “potpunu opsadu” Gaze operacijom prekida opskrbe vodom, hranom, gorivom i strujom.<\/p>\n
Izrael je tako\u0111er najavio po\u010detak potpune evakuacije Izraelaca koji \u017eive u gradovima u blizini granice s Gazom. Palestinci su tako\u0111er pretrpjeli \u017ertve, oko 700 ljudi je poginulo, a vi\u0161e od 3.700 je ozlije\u0111eno nakon izraelskog bombardiranja tepiha i slanja tenkova u Strip.<\/p>\n
Jo\u0161 jedno pitanje koje treba razmotriti je hamasovo uzimanje velikog broja ljudi od strane talaca, \u0161to je mu\u0161karcima, \u017eenama i djeci oduzelo obitelji, vezalo im o\u010di i vezalo ruke. \u010cak su oti\u0161li toliko daleko da su ih sakrili u udaljenim podru\u010djima. Prema najnovijim izvje\u0161\u0107ima, vi\u0161e od stotinu izraelskih civila oteto je i uzeto za taoce, koje teroristi Hamasa o\u010dito planiraju iskoristiti kao prave \u017eetone za pregovaranje. Rizik u svemu tome je o\u010dito da \u0107e taoci uskoro biti ubijeni, ili jo\u0161 gore, kori\u0161teni kao ljudski \u0161titovi kako bi odvratili Izrael od pokretanja stra\u0161nog kopnenog napada koji je ve\u0107 najavio.<\/p>\n
Bitno je razumjeti uzroke koji su doveli do krvavih i tragi\u010dnih doga\u0111aja posljednjih dana. Da bi se to postiglo, potrebno je napraviti korak unatrag u povijesti i istaknuti neke od prekretnica u izraelsko-palestinskim odnosima. Prvi je dug proces koji je doveo do potpisivanja \u010duvenog Sporazuma iz Osla 1993. godine od strane izraelskog premijera Yitzhaka Rabina i palestinskog premijera Yassera Arafata. Tom prigodom PLO je priznao izraelsko pravo na postojanje, a Izrael je priznao PLO kao predstavnika palestinskog naroda. Prekretnica postignuta nakon desetlje\u0107a krvave i nasilne borbe po cijenu nevinih \u017eivota. Ali trideset godina kasnije, s eskalacijom raznih neprijateljstava koja nikada nisu u potpunosti popustila, ta ista prava postojanja dovedena su u pitanje i vra\u0107ena u sredi\u0161te sukoba.<\/p>\n
Napad u listopadu tako\u0111er je bacio u krizu takozvani Abrahamski sporazum potpisan 2020. godine, koji je, zahvaljuju\u0107i zagovoru Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, imao za cilj posti\u0107i normalizaciju diplomatskih odnosa izme\u0111u Saudijske Arabije i Izraela, a koji su trebali biti pro\u0161ireni na Bahrein, Maroko i Sudan. Razlozi napada na Izrael navodno su navedeni u ime oslobo\u0111enja islamskih svetih mjesta i neovisnosti palestinskih teritorija.<\/p>\n
Ali \u010dinjenice pokazuju da je palestinska tvrdnja sve samo ne nacionalna. Zapravo, to je fundamentalisti\u010dka islamska tvrdnja, a ne teritorijalna. Zapravo, napad je izveo Hamas, palestinska islamska ekstremisti\u010dka organizacija koju Izrael smatra teroristom, kao i Europska unija i Sjedinjene Dr\u017eave.<\/p>\n
Hamas je osnovan 1987. godine, pod pritiskom prve intifade, upravo za borbu protiv Dr\u017eave Izrael, \u010dije uni\u0161tenje jo\u0161 uvijek zahtijeva, teroristi\u010dkim \u010dinovima. S vremenom je izvela i brojne samoubila\u010dke bomba\u0161ke napade na civile, a od 2011. u nekoliko je navrata raketama napadala Izrael. Jedna od Hamasovih povlastica je vratiti Palestinu u predkolonijalnu dr\u017eavu uspostavom palestinske dr\u017eave. Napad Hamasa nesumnjivo \u0107e gurnuti bliskoisto\u010dni sukob u novu fazu, preokrenuv\u0161i napredak postignut tijekom godina prema stanju mira i normalizacije u regiji Bliskog istoka. Tako\u0111er se postavlja ozbiljno pitanje mogu li se drugi trendovi, poput Hezbollaha u Libanonu ili tvrdolinija\u0161kog Irana, odlu\u010diti intervenirati, pogor\u0161ati situaciju i odvu\u0107i je u jo\u0161 kriti\u010dnije stanje.<\/p>\n
U ovom slo\u017eenom geopoliti\u010dkom scenariju \u010dini se jasnim da je uloga me\u0111unarodne zajednice presudnija nego ikad. Zajednica koja, na\u017ealost, nije bila u stanju posvetiti pravu pozornost palestinskom \u010dvoru, zanemarila je situaciju u odre\u0111enim aspektima i danas do\u017eivljava apsolutno stanje nestabilnosti, rata i jo\u0161 mnogo toga, za \u0161to Izrael osobno pla\u0107a neprihvatljivu cijenu. Sada je, dakle, vrijeme da se na opipljiv i u\u010dinkovit na\u010din poka\u017ee sva potrebna solidarnost, zauzimaju\u0107i stranu onih koji to zaslu\u017euju. Sada je vrijeme za eksperimentiranje s novim na\u010dinima mira, za druga\u010diji pristup mirotvorstvu nego u pro\u0161losti, posebno tako \u0161to vi\u0161e ne napu\u0161tamo narode koji \u017eive u ovoj tragi\u010dnoj situaciji. Prije svega, Europska unija mora usvojiti \u010dvrsto i jasno stajali\u0161te, bez oklijevanja i straha.<\/p>\n
To mora u\u010diniti \u0161to je prije mogu\u0107e, jer je to jedini na\u010din da se me\u0111unarodna poruka po\u0161alje. To mora u\u010diniti tim vi\u0161e \u0161to ga je obilje\u017eilo vi\u0161e od nekoliko oklijevanja i kontradikcija. Od samog po\u010detka europska zajednica, bez obzira na stajali\u0161ta pojedinih dr\u017eava \u010dlanica, nije bila ba\u0161 ujedinjena. Zapravo, ono \u0161to se dogodilo u EU jest da su u roku od nekoliko sati razli\u010diti predstavnici europskih institucija izrazili dvosmislena stajali\u0161ta o izraelsko-palestinskom sukobu. U ponedjeljak 9. listopada, tijekom ministarskog sastanka, povjerenik EU-a za susjedstvo Oliv\u00e9r V\u00e1rhelyi objavio je da je Unija obustavila svoju pomo\u0107 Palestini bez prethodnog savjetovanja s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen.<\/p>\n
Istodobno, nekoliko sati kasnije, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell izjavio je da Izrael ima pravo braniti se, ali u okviru me\u0111unarodnog prava, dodaju\u0107i da je EU pristao zadr\u017eati pomo\u0107 Palestincima, Tako\u0111er tvrde\u0107i: “150.000 ljudi je interno raseljeno i ljudska situacija je stra\u0161na. Dakle, moramo dati vi\u0161e, ne manje, vi\u0161e. Ali onda, u srijedu 11. listopada, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tako\u0111er je intervenirala i zauzela drugo stajali\u0161te o tom pitanju, mo\u017eda \u010dvr\u0161\u0107e od osude Hamasa i proizraelske potpore, ali ne sasvim transparentno.<\/p>\n
Zapravo, \u010dvrsto je izjavila na sljede\u0107i na\u010din: “Moramo biti jasni u pogledu definicije ove vrste u\u017easa. To je terorizam. I to je \u010din rata. To je bio najgori napad unutar Izraela od stvaranja dr\u017eave. I mo\u017ee biti samo jedan odgovor. Europa je uz Izrael. I u potpunosti podr\u017eavamo pravo Izraela da se brani”, dodaju\u0107i da je “ovo tragedija za Izrael, za \u017eidovski narod i za Europu”, i zato “Europa stoji uz Izrael. Europa stoji uz na\u0161eg prijatelja i partnera”. Me\u0111utim, tako\u0111er je kazala kako “na\u0161a humanitarna potpora palestinskom narodu nije upitna”. Takve nejasno\u0107e europskih institucija ne mogu se i ne smiju prihvatiti. Prije svega zato \u0161to, kao \u0161to smo nau\u010dili iz rata u Ukrajini, svijet ne mo\u017ee \u017eivjeti i pre\u017eivjeti ako je zakon najja\u010dih, a ne zakon pravde, dopu\u0161ten i toleriran da prevlada. Ne mo\u017eemo gubiti vrijeme i oklijevati, jer, kao \u0161to nas je nau\u010dila nedavna pro\u0161lost, neodlu\u010dnost samo dovodi do produbljivanja sukoba i pogor\u0161anja polo\u017eaja uklju\u010denih naroda. Na latinskom jeziku postoji Ciceronova izreka: ‘Historia magistra vitae’, \u0161to zna\u010di da je povijest u\u010ditelj \u017eivota. Ako je to doista slu\u010daj, trebali bismo u\u010diti iz povijesti, posebno iz krize u Rusiji i Ukrajini, postaju\u0107i svjesniji \u010dinjenice da je jedini i najmo\u0107niji alat dosljednost, tako da od samog po\u010detka moramo zauzeti jasan i \u010dvrst stav kako bismo \u0161to br\u017ee pru\u017eili svu potrebnu pomo\u0107 i odlu\u010dno osudili, Bez oklijevanja i straha, teroristi\u010dki napadi koji su izvedeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U subotu 7. listopada 2023. u 6:30 sati iz Pojasa Gaze po\u010dinje nasilan i iznenadan napad na Izrael. Izvodi ga palestinska islamska teroristi\u010dka skupina Hamas, koja napada Izrael iz Pojasa Gaze. Gotovo 5.000 raketa ispaljeno je na izraelskog neprijatelja, uz stotine eksplozija i dolazak desetaka pripadnika paravojnih postrojbi koji su stigli zmajem. Danak napada je […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":14518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[336,343,354,366],"types":[450],"class_list":["post-14639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","editorial-positions-focus","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\n