{"id":17168,"date":"2023-12-30T15:57:34","date_gmt":"2023-12-30T15:57:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/sloboda-ponovno-inspirativna"},"modified":"2023-12-30T15:57:34","modified_gmt":"2023-12-30T15:57:34","slug":"sloboda-ponovno-inspirativna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/sloboda-ponovno-inspirativna","title":{"rendered":"Sloboda ponovno inspirativna"},"content":{"rendered":"

Evropski dnevnik: Beograd, maj 2022<\/h2>\n

Beograd, glavni grad Srbije, nalazi se na u\u0161\u0107u rijeke Save u Dunav te na raskri\u017eju Panonske nizine i Balkanskog poluotoka. Stoga ne \u010dudi da se radi o vrlo starom gradu, dapa\u010de jednom od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova u Europi i svijetu. Beograd zna\u010di Bijeli grad, a ime je dobio po svojoj tvr\u0111avi koja je podignuta na bijelom grebenu od strate\u0161ke va\u017enosti. Nakon pada Rimskog Carstva osvajali su ga i kontrolirali, a ponekad i uni\u0161tavali razni osvaja\u010di, poput Huna, Gota, Ma\u0111ara i Bizanta. U 13. stolje\u0107u postao je prijestolnica takozvane Srpske despotovine, ali je 1521. pao u ruke Osmanlija. Nakon srpskih ratova za nezavisnost, Beograd je 1841. ponovno postao glavni grad Srbije, prvo kne\u017eevine, a zatim kraljevine. Godine 1918. grad je postao prijestolnica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koja je 1929. promijenjena u Kraljevinu Jugoslaviju. Ovo je bila umjetna dr\u017eava, pomije\u0161ana na kraju Prvog svjetskog rata. To je u osnovi bilo neprijateljsko preuzimanje Slovenije, Hrvatske, Bosne, Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore od strane Srbije. Stoga nije \u010dudno da se Jugoslavija raspala ubrzo nakon smrti komunisti\u010dkog vo\u0111e Josipa Broza Tita koji je desetlje\u0107ima \u017eeljeznom rukom vladao ovim raznolikim prostorima. Ali i sam Beograd je dobio na raznolikosti kao \u0161to sam otkrio kad sam bio tamo u svibnju 2022. To je \u017eivahan i ugodan grad. Budu\u0107i da je mjesto susreta mnogih kultura, te\u0161ko je re\u0107i pripada li istoku ili zapadu.<\/p>\n

Na obali Dunava<\/h3>\n

U Beogradu sam predstavljao svoju knjigu<\/a> u dva toma o Dvadeset i \u010detiri konzervativno-liberalna mislioca<\/em> na seminaru<\/a> koji su zajedni\u010dki organizirali Austrijsko ekonomsko sredi\u0161te<\/a> u Be\u010du i Fakultet ekonomije i poslovne administracije<\/a> Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu. Ve\u010der prije seminara oti\u0161ao sam u \u0161etnju od hotela do Dunava. Stajao sam neko vrijeme i promatrao ovu veli\u010danstvenu rijeku koja te\u010de kroz \u010detiri europske metropole, Be\u010d, Bratislavu, Budimpe\u0161tu i Beograd. Izvire u Schwarzwaldu u ju\u017enoj Njema\u010dkoj, ulijeva se u Crno more kroz deltu Dunava izme\u0111u Rumunjske i Ukrajine. To je druga po veli\u010dini rijeka u Europi, nakon Volge u Rusiji. Doista, Habsbur\u0161ko Carstvo se ponekad nazivalo Podunavskim Carstvom. Iako se poznati valcer<\/a> Johanna Straussa Juniora zove ‘Na lijepom plavom Dunavu’, rijeka zapravo nije plava: siva je ili \u010dak muljevita. Ipak, Dunav je bio i ostao veliki europski plovni put koji povezuje istok i zapad, jug i sjever. Talijanski pisac Claudio Magris napisao je knjigu o rijeci Dunav: sentimentalno putovanje od izvora do Crnog mora<\/em><\/a> . On koristi Dunav kao metaforu \u017eivota, jer sigurno vijuga od izvora do mora.<\/p>

RELATED<\/span>