Grad Kopenhagen ima poseban zna\u010daj za Islan\u0111ane jer je dugo bio njihov glavni grad. Island je izvorno naseljen izme\u0111u 874. i 930. godine, uglavnom iz zapadne Norve\u0161ke. Tamo je od 930. do 1262. postojao Commonwealth<\/a> koji nije imao kralja osim zakona<\/a> (kako je rekao njema\u010dki kroni\u010dar). Islan\u0111ani su tada popustili pod pritiskom norve\u0161kog kralja i postali njegovi podanici protiv jamstava da \u0107e po\u0161tivati \u200b\u200blokalne zakone, odr\u017eavati mir i osigurati dovoljnu trgovinu, klju\u010dnu za ovaj udaljeni, vjetroviti otok sjevernog Atlantika. Godine 1380. norve\u0161ka kruna pre\u0161la je na danskog kralja koji je s vremenom Kopenhagen u\u010dinio svojom stalnom rezidencijom. Danski naziv grada je K\u00f8benhavn \u0161to zna\u010di trgova\u010dka luka. Grad, slu\u017ebeno osnovan 1167., stolje\u0107ima je bio trgova\u010dko sredi\u0161te, smje\u0161ten na Soundu izme\u0111u danskog otoka Zealanda i \u0160vedske i s izvrsnom lukom. Svim nordijskim zemljama vladalo se iz Kopenhagena do 1523. kada se \u0160vedska uspje\u0161no pobunila protiv danskog kralja, a sa \u0160vedskom je oti\u0161la i Finska. Zatim je 1814., nakon poraza u Napoleonskim ratovima, danski kralj morao ustupiti Norve\u0161ku \u0161vedskom kralju, ali iz jo\u0161 uvijek nejasnih razloga odlu\u010deno je da Danska zadr\u017ei norve\u0161ke posjede u sjevernom Atlantiku, Island, Farska ostrva Otoci i Grenland.<\/p>\n Iako se njime upravljalo iz Kopenhagena, Island<\/a> nikada nije bio dio Danske. Imala je svoje zakone i jezik te se ponosila bogatom i jedinstvenom knji\u017eevnom ba\u0161tinom, prije svega pjesmama, kronikama i sagama iz razdoblja Commonwealtha, ali i raznim legendama, bajkama i narodnim pjesmama. Godine 1848. zapo\u010dela je islandska borba za neovisnost<\/a> kada je tridesetsedmogodi\u0161nji islandski povjesni\u010dar s prebivali\u0161tem u Kopenhagenu, Jon Sigurdsson, objavio ‘Pobudu Islan\u0111anima’. Iznio je tri glavna argumenta za pravo Islan\u0111ana na samoodre\u0111enje. Prvo, u razdoblju Commonwealtha Island je doista bio suverena dr\u017eava i kada su se Islan\u0111ani 1262. zakleli na vjernost norve\u0161kom kralju, to je bilo samo kralju, a ne Norve\u0161koj, ili kasnije Danskoj. Stoga je Jon \u2014 kako ga zovu na Islandu, budu\u0107i da islandski nema prezimena, a Sigurdsson je samo obavijest o \u010dinjenici da se Jonov otac zvao Sigurd \u2014 tvrdio, kada je danski kralj predao vlast danskom narodu 1848. (ratificiran u ustavu 1849.), da iz toga ne slijedi da je danska nacija, preko organa danske dr\u017eave, stekla ikakvo pravo vladati Islandom. To je bilo pitanje koje su trebali rije\u0161iti kralj i islandska nacija. Na drugom mjestu, Islan\u0111ani su \u010dinili zasebnu naciju, sa zajedni\u010dkom povije\u0161\u0107u od gotovo tisu\u0107u godina, sa svojim vlastitim teritorijem, definiranim prirodnim granicama, sa svojim zakonima, jezikom i knji\u017eevnom ba\u0161tinom. Tre\u0107e, Islan\u0111ani su vjerojatno bolje znali \u0161to je u njihovom vlastitom interesu od birokrata u Kopenhagenu, \u0161to je naravno tradicionalni argument za devoluciju (ili supsidijarno na\u010delo).<\/p> Jon Sigurdsson umro je 1883. a da nije do\u017eivio ispunjenje svog sna o Islandu kao suverenoj dr\u017eavi. Dobronamjerne danske vlade tog vremena nisu ozbiljno shvatile njegov stav. Islan\u0111ani su bili malena nacija koja je \u017eivjela na neplodnom otoku. Da bi pre\u017eivjeli, trebali su im Danci, \u010dinilo se. Ali po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a islandsko gospodarstvo zna\u010dajno je poraslo jer su Islan\u0111ani stekli kapital i tehnologiju za kori\u0161tenje plodnih ribolovnih podru\u010dja oko otoka. Istodobno, zahtjevi za nacionalnim samoodre\u0111enjem postali su glasniji, tako\u0111er u nordijskim zemljama. Norve\u0161ka se odcijepila od \u0160vedske 1905., a Finska od Rusije 1917. godine. Nakon prijateljskih pregovora, Danci i Islan\u0111ani dogovorili su se da \u0107e Island postati suverena dr\u017eava 1. prosinca 1918. u personalnoj uniji s danskim kraljem, te da se ugovor o tome izme\u0111u dviju zemalja mo\u017ee revidirati i eventualno poni\u0161titi nakon dvadeset i pet godina. godine. Politi\u010dki projekt Jona Sigurdssona sada je proveden. Islandska dr\u017eava kupila je ku\u0107u<\/a> (gore prikazanu) u kojoj je \u017eivio u Kopenhagenu, na adresi \u00d8ster Voldgade 12, blizu centra grada. Stan u ku\u0107i stavljen je na raspolaganje islandskim znanstvenicima koji istra\u017euju u Kopenhagenu. Dva puta sam imao priliku koristiti stan, svaki put po mjesec dana. Prvi put u ljeto 2002. da bih prou\u010davao nordijsku knji\u017eevnost za rje\u010dnik citata koji sam sastavljao. Drugi put je bilo u ljeto 2023. kako bi se istra\u017eila nordijska liberalna tradicija.<\/p>\n Jon Sigurdsson<\/a> je i sam bio dio nordijske liberalne tradicije. Dobro upu\u0107en u povijest, ekonomiju i politiku, bio je pod utjecajem ne samo izvanrednog politi\u010dkog naslje\u0111a nordijskih naroda, ve\u0107 i anglosaksonskog liberalizma. ‘Individualna sloboda ne bi trebala biti ograni\u010dena osim ako bi dru\u0161tvo u cjelini (nacija) time bilo o\u0161te\u0107eno’, napisao je 1841. Jon je pozvao svoje sunarodnjake da u\u010de od drugih naroda bez potrebe da \u017ertvuju vlastiti identitet. ‘Najvi\u0161e smo napredovali kad smo mnogo putovali i trgovali s drugim zemljama, ali s mnogim zemljama, a ne samo s jednom’, primijetio je 1842. godine. Godinu dana kasnije zalagao se za slobodnu trgovinu u duhu Adama Smitha:<\/p>\n Na\u0161a je trgovina ograni\u010dena na samo jednu zemlju i nije nam dopu\u0161teno poslovati s drugim zemljama. To se protivi prirodi razmjene i evolucije, jer napredak i prosperitet ovise o trgovini onim \u0161to je neophodno, tako da ljudi zapravo podr\u017eavaju jedni druge. Kada nacija zanemari ovo pravilo i ovaj zakon prirode, bit \u0107e ka\u017enjena, a kazna \u0107e biti njeno vlastito poni\u017eenje i gubitak. Niti jedna dr\u017eava na svijetu nije potpuno samodostatna, \u010dak i ako se ljudska glupost potrudila da bude takva. Niti je jedna dr\u017eava takva da ne mo\u017ee ne\u0161to doprinijeti i tako dobiti ono \u0161to joj treba. Ali kada je zemlja dobila ono \u0161to joj treba, \u0161to je ono \u0161to trgovina donosi, onda je kao da je sama posjedovala te potrep\u0161tine. Kad je trgovina slobodna, onda svaki narod nudi ono \u0161to ima u vi\u0161ku, onima koji imaju ono \u0161to mu treba.<\/p><\/blockquote>\n Jon je istaknuo Englesku kao primjer koji bi Islan\u0111ani trebali slijediti. Njegov se brz napredak mogao, napisao je 1844., bez sumnje pripisati slobodi poduzetni\u0161tva i udru\u017eivanja.<\/p>\n Godine 1855. trgovina izme\u0111u Islanda i drugih zemalja postala je slobodna, po\u0161to je prije bila ograni\u010dena na danske podanike. Jon Sigurdsson je pozdravio ovu va\u017enu promjenu i ponovio argumente za slobodnu trgovinu u pismu svom bratu 1866.:<\/p>\n Misli\u0161 da \u0107e nas netko apsorbirati. Neka nas svi apsorbiraju u smislu da trguju s nama i posluju s nama. Sloboda se ne sastoji u tome da \u017eivite sami i nemate ni\u0161ta s drugima. Sumnjam da su Simeon Stolpnik ili Diogen bili slobodniji od bilo kojeg drugog nesputanog naroda. Istina, sloboda uglavnom dolazi iznutra, ali nijedna sloboda bitna u dru\u0161tvu ne ostvaruje se osim u razmjenama, te su one stoga nu\u017ene za slobodu.<\/p><\/blockquote>\n Jon je me\u0111utim bio i konzervativne naravi. Godine 1875. njegovi mladi obo\u017eavatelji organizirali su mu proslavu u Reykjaviku, a jedan od njih skladao je i recitirao pjesmu njemu u \u010dast. Kad im se Jon zahvalio, osporavao je izjavu u pjesmi da je on ‘vo\u0111a koji nikad nije poznavao ograni\u010denja’. Odbacio je ideju da nikada nije poznavao ograni\u010denja. Za ljudski razvoj bili su potrebni disciplina i ograni\u010denja, primijetio je. Ograni\u010denja su bila neophodna unutar i izvana, za pojedince i za narode. Nesputana sloboda, bez ikakvih granica, nije bila nikakva sloboda, nego samo nemir i nered. Tako se Jon mo\u017ee uvjerljivo okarakterizirati kao konzervativni liberal.<\/p>\n Mjesec koji sam proveo u Kopenhagenu u ljeto 2022. bio je plodan i ugodan. U tihoj udobnosti ku\u0107e Jona Sigurdssona u \u00d8ster Voldgadeu mogao sam prou\u010davati i razmi\u0161ljati o politi\u010dkom naslje\u0111u nordijskih naroda: Snorrija Sturlusona<\/a> upozorenja protiv neograni\u010dene mo\u0107i u njegovoj povijesti norve\u0161kih kraljeva; Anders Chydenius’<\/a> argumenti za slobodnu trgovinu i podjelu rada u osamnaestom stolje\u0107u; liberalni norve\u0161ki ustav iz 1814. u Eidsvollu; veliki liberalni dr\u017eavnici devetnaestog stolje\u0107a koji su postavili temelje za skandinavski prosperitet, Anton Martin Schweigaard u Norve\u0161koj i Johan August Gripenstedt u \u0160vedskoj. Posebice sam prou\u010dio djela izvanrednog danskog liberala Nikolaja FS Grundtviga, pastora, pjesnika i polihistra, koji je poticao svoje sunarodnjake da \u010duvaju i razvijaju svoju nacionalnu ba\u0161tinu. Fascinantan lik, Grundtvig se \u010desto smatra glavnim zagovornikom ili \u010dak kreatorom osebujnog i jedinstvenog danskog nacionalnog identiteta, danskheda,<\/em> danskosti.<\/p>\n Od ku\u0107e Jona Sigurdssona samo je nekoliko minuta hoda do Kongens Nytorv, Kraljevog novog trga, gdje se nalazi Nacionalno kazali\u0161te, poznate robne ku\u0107e Magasin du Nord, nekoliko dobrih restorana i \u010dasnog Hotela d’Angleterre u kojem sam ponekad odsjedao. Ima lijep spa i bazen u podrumu. Na trgu se nalazi i najstariji pub u Kopenhagenu, Hviids vinstue<\/a> , osnovan 1723. godine. Bio je i ostao popularan me\u0111u Islan\u0111anima u Kopenhagenu. Unutra se nalazi portret \u010detiri slavna (ili mo\u017eda ozlogla\u0161ena) islandska bonvivana, dva pjesnika i dva povjesni\u010dara, koji su svi neko vrijeme \u017eivjeli u Kopenhagenu, iako u razli\u010ditim razdobljima. Stariji povjesni\u010dar, gore spomenuti Arni Palsson, jednom je slavno uzviknuo: ‘Ka\u017ee se da je pi\u0107e bijeg od stvarnosti. Ali ljudi se ponekad mogu spasiti bijegom.’ Mla\u0111a povjesni\u010darka mi je zapravo predavala u srednjoj \u0161koli. Hviids vinstue ne nudi samo poznata danska piva, Tuborg i Carlsberg, ve\u0107 i danske sm\u00f8rrebr\u00f8d, otvorene sendvi\u010de s ukusnim dodacima kao \u0161to su kozice, dimljeni ili su\u0161eni losos, pe\u010dena govedina i jaja.<\/p>\nArgumenti za neovisnost Jona Sigurdssona<\/h3>\n
Argumenti za slobodnu trgovinu Jona Sigurdssona<\/h3>\n
Jon Sigurdsson kao konzervativni liberal<\/h3>\n
Nordijska politi\u010dka tradicija<\/h3>\n
Zdravica slobodi<\/h3>\n