Kako europska gospodarstva ostavljaju iza sebe gospodarska previranja izazvana pandemijom COVID-19, novi geopoliti\u010dki razvoji koji su ostali iza nje neizbje\u017eno \u0107e utjecati na na\u0161 kontinent. Kako bi bolje procijenili opseg ovih u\u010dinaka, Europski konzervativci i reformisti (ECR) izradili su istra\u017eivanje percepcija nagla\u0161avaju\u0107i gdje se gra\u0111ani u Europi vide u smislu klju\u010dnih pitanja kao \u0161to su politi\u010dka orijentacija, snage i slabosti institucija EU-a i politi\u010dki prioriteti za europsku agendu.<\/p>\n
Op\u0107enito, istra\u017eivanje daje relevantan doprinos konzervativcima dok oblikuju svoju politi\u010dku agendu. Zanimljivo, ukazuje i na relativno \u0161iroke segmente europskog bira\u010dkog tijela koji se mogu galvanizirati oko klju\u010dnih vrijednosti konzervativaca. Istra\u017eivanje tako\u0111er nagla\u0161ava relevantna podru\u010dja razlika izme\u0111u simpatizera desnog ili desnog centra i onih lijevog ili lijevog centra: doista, prvi pridaju ve\u0107u va\u017enost gospodarskom razvoju, stvaranju jednakih uvjeta za oporezivanje, kao i na smanjenje birokratije i poreza uz o\u010duvanje vladavine prava i sigurnosti. Me\u0111utim, tako\u0111er izra\u017eavaju zabrinutost da bi otvorene granice u Europi mogle rezultirati gubitkom kulturnih identiteta pojedinih zemalja.<\/p>\n
Ako se osvrnemo na rezultate istra\u017eivanja, \u010dini se da uzorak pokazuje gotovo jednaku podjelu izme\u0111u onih koji sebe definiraju kao \u201cdesno\u201d (29 posto) i \u201clijevo\u201d (28 posto). Me\u0111utim, me\u0111u onima koji se identificiraju kao s desne strane, postoji ne\u0161to ve\u0107i nagib udesno\/ekstremno desno (16 posto, u usporedbi s 13 posto u sredi\u0161njem desnom dijelu) nego \u0161to je to slu\u010daj s lijeve strane, gdje nalazimo jednaku mjeru lijevo\/krajnje lijevo i lijevo sredi\u0161te sastavnice. Me\u0111u ispitanicima, jo\u0161 24 posto sebe smatra \u201cu centru\u201d, a daljnjih 19 posto ili se ne prepoznaje ni u jednoj od ovih politi\u010dkih skupina ili jednostavno ne nazna\u010dava nikakav stav, \u0161to sugerira da bi zna\u010dajan dio europskog bira\u010dkog tijela potencijalno mogao biti galvanizirani oko konzervativnih pozicija. To je jo\u0161 istinitije ako se uzme u obzir da se samo 12 posto ispitanika trenutno osje\u0107a najbli\u017ee ECR-u, \u0161to je obi\u010dno gotovo jednako podijeljeno izme\u0111u ispitanika ekstremne desnice\/desnice (45 posto) i ispitanika desnog centra i centra (43 posto).<\/p>\n
Istra\u017eivanje se nastavlja i pokazuje \u0161to ispitanici misle o nekim klju\u010dnim pitanjima. Kada se ispita njihovo povjerenje u Europsku uniju kao instituciju, ve\u0107ina ispitanika (45 posto) pokazuje \u201cpuno\u201d ili \u201cprili\u010dno\u201d povjerenje. Daljnja analiza otkriva da gra\u0111ani koji sebe definiraju kao centristi imaju ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e iskazati ovaj stav od onih koji se identificiraju kao desni centar ili desni. \u0160tovi\u0161e, me\u0111u onima koji priznaju da su najbli\u017ei ECR-u, postotak blago pada (na 43 posto). Doista, me\u0111u onima koji pokazuju negativan pogled na EU (41 posto), polovica se smatra najbli\u017eima ECR-u.<\/p>\n
Na pitanje o pandemiji COVID-19, gotovo \u010detvrtina (23 posto) ispitanika priznala je da je njihovo povjerenje u Europu oslabilo. Ovaj pogled ima tendenciju da prevlada dok se kre\u0107emo od centra udesno. Tako\u0111er prevladava me\u0111u onima koji se osje\u0107aju najbli\u017eima ECR-u (27 posto).<\/p>\n
Osvr\u0107u\u0107i se na konkretne razloge zbog kojih se osje\u0107aju ponosnim \u0161to su Europljani, ispitanici navode da cijene mogu\u0107nost \u017eivota i rada u drugoj zemlji (45 posto), a slijedi ekonomska i kulturna povezanost izme\u0111u zemalja (33 posto). Me\u0111utim, me\u0111u simpatizerima ECR-a ova gospodarska i kulturna povezanost ima prednost (41 posto) u odnosu na mobilnost izme\u0111u zemalja (38 posto). Unato\u010d tome, \u010dlanovi ECR-a u velikoj su ve\u0107ini kriti\u010dni prema prekomjernoj birokratiji uzrokovanoj europskim zakonima (38 posto prema 29 posto u ukupnom uzorku), a osje\u0107aju se zabrinuti zbog gubitka kulturnog identiteta pojedinih zemalja (37 posto prema 24 posto u ukupnom uzorku). ukupni uzorak). Kona\u010dno, tako\u0111er se boje da otvorene granice dovode do porasta kriminala (23 posto naspram 16 posto ukupno).<\/p>\n
Na pitanje o pitanjima koja su smatrali posebno relevantnim, ispitanici su se usredoto\u010dili na gospodarski razvoj (29 posto) i okoli\u0161 (21 posto), nakon \u010dega su slijedili jednaki uvjeti u oporezivanju (12 posto) i zajedni\u010dka europska vojska (12 posto). U me\u0111uvremenu, jo\u0161 ve\u0107i udio onih koji su najbli\u017ei ECR-u smatra da bi gospodarski razvoj trebao biti prioritet (33 posto), zatim ujedna\u010deno oporezivanje (20 posto) i za\u0161tita okoli\u0161a (13 posto). Doista, okoli\u0161 je prevladavaju\u0107a briga me\u0111u simpatizerima lijevog centra i lijevim simpatizerima, dok su ekonomski razvoj i pitanja oporezivanja obi\u010dno dominantnija briga me\u0111u simpatizerima desnog centra i desnice, koji tako\u0111er cijene ideju Europske vojske vi\u0161e od onih bliskih ljevici. Konkretno, simpatizeri ECR-a (15 posto) smatraju da je to relativno visoki prioritet, odmah nakon ekonomskog razvoja i pitanja oporezivanja.<\/p>\n
Kona\u010dno, \u0161to se ti\u010de prioriteta politike za europsku agendu, posebno zbog ispitanika lijevog centra i lijevog centra, pitanja poput klimatskih promjena i okoli\u0161a (20 posto), borbe protiv siroma\u0161tva i dru\u0161tvenih nejednakosti (20 posto) i borbe protiv terorizma a kriminalna udru\u017eenja (19 posto) identificirana su kao prva tri prioriteta. Jo\u0161 jednom, ovi se pomaci dok se istra\u017eivanje bavi politi\u010dkim preferencijama ispitanika: simpatizeri ECR-a smatraju smanjenje birokratije, po\u0161tivanje vladavine prava i smanjenje poreza glavnim prioritetima za europski program (19 posto, 17 posto i 16 posto , odnosno).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako europska gospodarstva ostavljaju iza sebe gospodarska previranja izazvana pandemijom COVID-19, novi geopoliti\u010dki razvoji koji su ostali iza nje neizbje\u017eno \u0107e utjecati na na\u0161 kontinent. Kako bi bolje procijenili opseg ovih u\u010dinaka, Europski konzervativci i reformisti (ECR) izradili su istra\u017eivanje percepcija nagla\u0161avaju\u0107i gdje se gra\u0111ani u Europi vide u smislu klju\u010dnih pitanja kao \u0161to su […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":2104,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[151],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[450],"class_list":["post-2118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-trgovina-i-ekonomija","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\n