Vrijedi razgovarati o mogu\u0107nostima mirnog rje\u0161enja rusko-ukrajinskog sukoba…<\/p>\n
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja koji su mu kratkoro\u010dni ciljevi u rusko-ukrajinskom sukobu. Radi se o tome da Ukrajina ne\u0107e postati \u010dlanica NATO-a i da u isto\u010dnoj Europi NATO snage nisu stalno smje\u0161tene u blizini ruskih granica. Vi\u0161e je misterij koji su mu dugoro\u010dni ciljevi. Ho\u0107e li on i vladaju\u0107a elita u Rusiji nevoljko po\u0161tivati suverenitet Ukrajine ili su skloni okupaciji zemlje i vladanju njome iz Moskve kao \u0161to se to radilo u sovjetsko vrijeme? Doista, problem koji se stalno ponavlja u odnosima izme\u0111u Rusije i Zapada jest me\u0111usobno nerazumijevanje (situacija koja je pametno analizirana u nedavnoj knjizi Malcolma Gladwella, Razgovor sa strancima: \u0160to bismo trebali znati o ljudima koje ne poznajemo<\/em><\/a> ). Svaka strana nastoji drugu stranu baciti na svoju sliku. Budu\u0107i da su zapadni \u010delnici navikli na demokratske postupke u kojima se kompromisi posti\u017eu nakon vaganja razli\u010ditih opcija, o\u010dekuju da \u0107e ruski \u010delnici razmi\u0161ljati i pona\u0161ati se na sli\u010dan na\u010din. Budu\u0107i da su ruski \u010delnici u biti nasilnici, okorjeli biv\u0161i agenti tajne policije, pretpostavljaju da su zapadni \u010delnici agresivni i beskrupulozni kao i oni sami. \u010cini se da vjeruju, na primjer, da NATO nije samo obrambeni savez, dok mi na Zapadu znamo da su \u010delnici Sjedinjenih Dr\u017eava, Njema\u010dke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva (da ne govorimo o manjim zemljama NATO-a) nema nikakve namjere invazije na Rusiju, \u010dak i ako bi se ukazala prilika.<\/p>\n Drugi je problem \u0161to ovo mo\u017ee biti utakmica bez stabilnog ili kona\u010dnog ishoda. Ruski lideri nisu nevini golubovi. Oni su vi\u0161e poput vukova, a vukovi postaju opasni ako se hrane, a ne gladuju. Putinov apetit za osvajanjem bi se pove\u0107ao, a ne smanjio, ako bi uspio okupirati Ukrajinu ili barem njezine velike dijelove. \u0160tovi\u0161e, kineski diktator Xi Jinping \u010deka u krilima, spreman za invaziju na Tajvan ako vidi da Zapad umiruje Ruse. Ruski i kineski \u010delnici Zapad smatraju slabim i dekadentnim. Dok je ameri\u010dki predsjednik Joe Biden vrhovni zapovjednik najve\u0107e svjetske vojne sile, on se potresa; Njema\u010dkom kancelaru Olafu Scholzu nedostaje iskustva; \u010dini se da neke \u010dlanove britanskog Donjeg doma i medije zanima samo je li osoblje premijera Borisa Johnsona prekr\u0161ilo pravila o socijalnom distanciranju tijekom izolacije covida, a ne ruska prijetnja europskoj stabilnosti; Francuski predsjednik Emmanuel Macron usko je fokusiran na francusku politiku, a ne na Zapad u cjelini. Ruski i kineski \u010delnici vide ovu slabost kao priliku. Me\u0111utim, me\u0111u njima postoji velika razlika. Dok se Kina treba smatrati ogromnom silom, Rusija ima glinene noge. Ona ima otprilike isti BDP (bruto doma\u0107i proizvod) kao \u0160panjolska. Stoga je vjerojatno da njezino zveckanje sabljom trenuta\u010dno nije zapravo o invaziji i okupaciji Ukrajine (iako se ta mogu\u0107nost ne smije isklju\u010diti), ve\u0107 o pomicanju zadane pozicije u me\u0111unarodnim poslovima prema prihva\u0107anju ruske aneksije Krima i vrlo vjerojatno tako\u0111er isto\u010dne Ukrajine. Zapad je ve\u0107 pre\u0161utno prihvatio aneksiju Krima, ali Putin \u017eeli da njegovi \u010delnici odahnu ako i on ne napadne Ukrajinu. Paradoksalno, ako se suzdr\u017ei od napada, bit \u0107e vi\u0111en kao mirotvorac. \u010cudna je situacija. Ali nije beznadno. Povijest pru\u017ea mnoge primjere rje\u0161avanja sli\u010dnih problema. Ovdje \u0107u, kao politi\u010dki filozof i povjesni\u010dar, spomenuti nekoliko mogu\u0107nosti kao \u0161to sam to u\u010dinio<\/a> na konferenciji<\/a> u Kijevu 8. studenog 2019. u organizaciji Europskih konzervativaca i reformista, ECR.<\/p>\n Problem u isto\u010dnoj Ukrajini je \u0161to mnogi stanovnici \u017eele biti Rusi, a ne Ukrajinci. (To je bio slu\u010daj i u Sudetima 1938.: ve\u0107ina koja govori njema\u010dki \u017eeljela je biti gra\u0111ani Velike Njema\u010dke, Gro\u00dfdeutschland<\/em>, a ne \u010cehoslova\u010dke.) Iako bi ve\u0107ina nas priznala suverenitet Ukrajine, neki od nas tako\u0111er suosje\u0107aju sa stavom da ljude u pograni\u010dnim regijama ne treba prisiljavati da budu gra\u0111ani jedne zemlje, a ne druge, protiv svoje volje. Postoji va\u017ean povijesni presedan za rje\u0161avanje problema potencijalnih Rusa u isto\u010dnoj Ukrajini. Godine 1864. Kraljevina Danska je nakon kratkog rata izgubila vojvodstva Schleswig i Holstein od Pruske. Holstein je bio potpuno Nijemac, kao i ju\u017eni Schleswig, dok je velika manjina koja je govorila danski ostala u sjevernom Schleswigu. Nakon poraza Njema\u010dke 1918. odlu\u010deno je da se stanovnicima sjevernog Schleswiga dopusti izbor izme\u0111u Njema\u010dke i Danske. Teritorija je bila podijeljena u tri zone. Ubrzo je postalo o\u010dito da stanovnici najju\u017enije zone velikom ve\u0107inom \u017eele pripasti Njema\u010dkoj. Stoga se tamo\u0161nji referendum smatrao suvi\u0161nim. Stanovnici najsjevernije zone glasali su za Dansku, 75 posto prema 25 posto. Stanovnici sredi\u0161nje zone glasali su za Njema\u010dku, 80 posto prema 20 posto. Sukladno tome, najsjevernija zona je 1920. prenesena iz Njema\u010dke u Dansku. \u010cini mi se da bi se sli\u010dna mirna revizija granica mogla provesti u isto\u010dnoj Ukrajini, iako definiranje razli\u010ditih zona ne bi bilo bez pote\u0161ko\u0107a. To bi svakako bilo mnogo humanije rje\u0161enje od rata izme\u0111u Rusije i Ukrajine ili prisilne prekograni\u010dne razmjene stanovni\u0161tva, \u0161to se dogodilo izme\u0111u Gr\u010dke i Turske 1923. i izme\u0111u Rusije, Poljske i Njema\u010dke 1945. godine.<\/p>\n Problem na Krimu mo\u017eda nije u tome \u0161to stanovnici odbacuju rusku vlast. Vjerojatno ve\u0107ina to podr\u017eava, a kao \u0161to sam ve\u0107 napomenuo, me\u0111unarodna zajednica je pre\u0161utno prihvatila aneksiju iz 2014., iako je bila protivna me\u0111unarodnom pravu i ugovorima koje je potpisala Rusija. Uostalom, Krim je bio ruski od 1783. godine kada ju je car anektirao do 1954. kada je sovjetskim dekretom o proslavljanju 300. obljetnice ujedinjenja Ukrajine s Rusijom preba\u010dena u Ukrajinu. Problem je prije u tome \u0161to na poluotoku ostaju velike manjine Ukrajinaca i krimskih Tatara. Rje\u0161enje te\u0161ko da bi moglo biti revizija granica kao u isto\u010dnoj Ukrajini ili masovna razmjena stanovni\u0161tva: pripadnici ukrajinske i tatarske zajednice na Krimu imaju isto pravo \u017eivjeti tamo kao ve\u0107ina koja govori ruski. Doista, Tatari su tamo \u017eivjeli mnogo prije ruske aneksije 1783. godine. Oni su \u010dinili ve\u0107inu stanovni\u0161tva sve do sredine devetnaestog stolje\u0107a, a ostali su jedna od najve\u0107ih etni\u010dkih skupina u zemlji sve dok nisu bili okrutno deportirani u sredi\u0161nju Aziju 1944., tek postupno i djelomi\u010dno vra\u0107aju\u0107i se u svoju drevnu domovinu nakon Staljinove smrti. Opet, postoji va\u017ean presedan za rje\u0161avanje problema. To je podijeliti poluotok na samoupravne kantone po \u0161vicarskom modelu. \u0160vicarska ima \u010detiri jezi\u010dne zajednice i dvije velike vjerske zajednice, a 1847. godine do\u017eivjela je kratki gra\u0111anski rat na vjerskim linijama, izme\u0111u katolika i protestanata. No od tada su \u0160vicarci razvili sustav slobode, razli\u010ditosti i tolerancije smanjuju\u0107i mogu\u0107nost bilo koje skupine da nametne svoju volju drugima. Sama mogu\u0107nost lakog prelaska iz jednog kantona u drugi predstavlja klju\u010dnu kontrolu nad bilo kojom ve\u0107inom koja ugnjetava manjine.<\/p>\n Ukrajina se razumljivo \u017eeli pridru\u017eiti Zapadu i treba je pozdraviti. Kao suverena dr\u017eava, ona, a ne ruski \u010delnici trebaju odlu\u010diti ho\u0107e li ili ne podnijeti zahtjev za \u010dlanstvo u NATO-u ili Europskoj uniji. No, argumentacije radi, pretpostavimo da ni ona ni zemlje NATO-a ne bi htjele ratovati s Rusijom oko tog pitanja i da bi stoga bilo razborito ostaviti ga po strani, a da naravno ne popu\u0161tamo ikakvim ruskim zahtjevima. Ali opet, postoji alternativa. Radi se o tome da bi se Ukrajina pridru\u017eila Europskom gospodarskom prostoru, EEA, a ne EU. EEA se sastoji od svih zemalja EU uz Norve\u0161ku, Lihten\u0161tajn i Island, a za ve\u0107inu prakti\u010dnih razloga, iako ne formalno, \u0160vicarsku. Ideja koja stoji iza EEA je da zemlje koje nisu spremne za ulazak u EU ipak mogu biti dio zajedni\u010dkog europskog tr\u017ei\u0161ta. EEA se radi o gospodarskoj, a ne politi\u010dkoj integraciji. Rije\u010d je o zemljama koje u\u017eivaju prednosti slobodne trgovine i podjele rada bez prihva\u0107anja politi\u010dkih obveza koje dolaze s punopravnim \u010dlanstvom u EU. Ovo je aran\u017eman koji odgovara zemljama na sjevernoj periferiji Europe, kao \u0161to su Norve\u0161ka i Island, ili u Alpama, kao \u0161to su Lihten\u0161tajn i \u0160vicarska. Dodu\u0161e, zemlje EGP-a nemaju puno rije\u010di u dono\u0161enju odluka u EU, ali ni male zemlje \u010dlanice EU po tom pitanju. Uvjet za ulazak na europsko unutarnje tr\u017ei\u0161te je prihva\u0107anje pravila i propisa EU \u0161to se ne \u010dini nerazumnim, dok zemlje EGP-a zadr\u017eavaju mogu\u0107nost trgovanja negdje drugdje. Ukrajina je kao Norve\u0161ka i Island na periferiji Europe. Ona kao i oni pripada EGP-u, a ne EU. Mo\u017eda bi jednog dana \u010dak i Rusija mogla biti potaknuta da se pridru\u017ei EGP-u. Uostalom, va\u0161a sklonost pucanju na susjede uvelike se smanjuje ako u njima vidite potencijalne kupce.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vrijedi razgovarati o mogu\u0107nostima mirnog rje\u0161enja rusko-ukrajinskog sukoba… Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja koji su mu kratkoro\u010dni ciljevi u rusko-ukrajinskom sukobu. Radi se o tome da Ukrajina ne\u0107e postati \u010dlanica NATO-a i da u isto\u010dnoj Europi NATO snage nisu stalno smje\u0161tene u blizini ruskih granica. Vi\u0161e je misterij koji su mu […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":2041,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[450],"class_list":["post-2136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\nSuo\u010davanje s vukovima<\/h2>\n
Dansko rje\u0161enje<\/h2>\n
\u0160vicarsko rje\u0161enje<\/h2>\n
EEA rje\u0161enje<\/h2>\n