Pou\u010dno je pomno pro\u010ditati prispodobu o milosrdnom Samaritancu…<\/p>\n
Blagdani su prikladno vrijeme za razmi\u0161ljanje o na\u0161oj kr\u0161\u0107anskoj ba\u0161tini. \u010cesto se ka\u017ee da je to nespojivo s kapitalizmom. Ne sla\u017eem se, ne samo zato \u0161to su se povijesno poklopile. Podsjetimo da je Kristova poruka bila: ‘Ljubi bli\u017enjega svoga kao samoga sebe.’ To ne zna\u010di da morate voljeti bli\u017enjega koliko<\/em> i samoga sebe, ali svakako zna\u010di da barem sebe trebate voljeti koliko i bli\u017enjega. Majka obi\u010dno voli svoje dijete vi\u0161e od druge djece; postaje produ\u017eetak njezina ja. U tome nema ni\u0161ta lo\u0161e. Sre\u0107om, malo je majki poput Dickensove gospo\u0111e Jellyby koja je zanemarila vlastitu djecu jer je bila opsjednuta projektima u Africi. Kristovu poruku radije bih protuma\u010dio kao poticaj da sva druga ljudska bi\u0107a prepoznamo kao \u010dlanove iste moralne zajednice. To je ponavljanje principa reciprociteta: ‘\u010cini drugima ono \u0161to \u017eeli\u0161 da \u010dine tebi.’ Nije zahtjev da nas treba prisiljavati da se \u017ertvujemo za druge, protiv na\u0161e volje.<\/p>\n To postaje jasno kada se Krista zamoli da razradi tko je na\u0161 bli\u017enji. Kao odgovor on pri\u010da prispodobu o milosrdnom Samaritancu:<\/p>\n Jedan \u010dovjek je jednom bio na putu iz Jeruzalema u Jerihon i pao je u ruke razbojnicima; skinuli su ga, pretukli i potom pobjegli ostavljaju\u0107i ga polumrtvog. Istim putem je sada i\u0161ao sve\u0107enik, ali kad je vidio \u010dovjeka, pro\u0161ao je s druge strane. Tako ga je vidio i levit koji je do\u0161ao na to mjesto i pro\u0161ao s druge strane. Ali samaritanski putnik koji je nai\u0161ao na njega bio je dirnut kad ga je ugledao. Pri\u0111e mu i zavije mu rane, poliv\u0161i ih uljem i vinom. Zatim ga je podigao na svog konja i odveo u gostionicu i pazio na njega. Sljede\u0107eg dana izvadio je dva denara i dao ih gostioni\u010daru i rekao: ‘\u010cuvaj ga, a na povratku \u0107u nadoknaditi svaki tvoj dodatni tro\u0161ak.’<\/p><\/blockquote>\n \u010cini mi se da se iz prispodobe mo\u017ee nau\u010diti najmanje \u0161est prakti\u010dnih lekcija.<\/p>\n Najprije je putnik iz Jeruzalema u Jerihon pao me\u0111u razbojnike. To zna\u010di da je potrebno odr\u017eavati red i zakon, \u0161tititi po\u0161tene gra\u0111ane od razbojnika. Potrebna nam je jaka, ali i ograni\u010dena vlada.<\/p>\n Na drugom mjestu, i sve\u0107enik i levit pro\u0161li su pored \u017ertve, dok je on bespomo\u0107an le\u017eao uz cestu. Od intelektualaca ne treba nu\u017eno o\u010dekivati dobro\u010dinstvo. Oni vole projekte, a ne ljude.<\/p>\n Tre\u0107e, sama prisutnost sve\u0107enika i levita na cesti pokazala je da se radi o zajedni\u010dkoj prometnici. Prvotna \u017ertva stoga nije bila kriva za nepromi\u0161ljenost odvode\u0107i je u Jerihon. Ovo nije bila mra\u010dna uli\u010dica u lo\u0161em susjedstvu u kojoj biste mogli sami kriviti ako vas napadnu.<\/p>\n \u010cetvrto, Samarijanac koji je pomogao putniku imao je sredstva za to. Pogodna je \u010dinjenica da si neki ljudi mogu priu\u0161titi da poma\u017eu drugima, a da se nu\u017eno ne \u017ertvuju za njih. Margaret Thatcher je slavno primijetila: ‘Nitko se ne bi sje\u0107ao dobrog Samaritanca da je imao samo dobre namjere; imao je i novca.’<\/p>\n Peto, Samarijanac je pomogao putniku svojom voljom. \u010cinio je dobro na svoj ra\u010dun, dok se \u010dini da su moderni socijalisti spremni \u010diniti samo dobro na ra\u010dun drugih.<\/p>\n \u0160esto, da ste oplja\u010dkani i ostavljeni bespomo\u0107ni i ranjeni uz cestu, po principu reciprociteta \u017eeljeli biste da vam netko pomogne: Samarijanac je mogao biti u situaciji putnika, a ne obrnuto. Dobro\u010dinstvo je u njegovom i va\u0161em osobnom interesu.<\/p>\n U prispodobi Dobri Samaritanac predstavlja kapitalizam. To je pri\u010da o privatnom dobro\u010dinstvu u hitnim slu\u010dajevima, a ne o preraspodjeli s produktivnijih pojedinaca u dru\u0161tvu na manje produktivne. Opet, Biblija ne ka\u017ee da je novac korijen zla: ka\u017ee da je nekontrolirana pohlepa, ili ljubav prema novcu radi njega samog, korijen zla. Nije pohlepa ono \u0161to motivira tipi\u010dnog poduzetnika ili rizi\u010dnog kapitalista. Njihov je poriv za inovacijama, izumima, stvaranjem i kultiviranjem\u2014bilo da se radi o umjetni\u010dkim djelima, novoj leguri ili uspje\u0161noj \u017eeljezni\u010dkoj tvrtki. Oni slijede svoj poziv.<\/p>\n Jedan od najja\u010dih argumenata za kapitalizam doista je da on dr\u017ei pohlepu pod kontrolom, usmjerava je u relativno bezopasne kanale, dok u socijalizmu nekontrolirana pohlepa me\u0111u vladarima mo\u017ee postati vrlo \u0161tetna za njihove podanike. Kao \u0161to je rekao John Maynard Keynes: ‘Bolje je da \u010dovjek tirani nad svojim bankovnim stanjem nego nad svojim sugra\u0111anima.’<\/p>\n U Kristovoj prispodobi o milosrdnom Samarijancu pet je likova, a danas su, na\u017ealost, promijenili uloge. Plja\u010dka\u0161i kontroliraju vladinu birokraciju i uz potporu ili pristanak sve\u0107enika i levita plja\u010dkaju i putnika i milosrdnog Samarijanca name\u0107u\u0107i im previsoke poreze i prekidaju\u0107i trgovinu izme\u0111u Jeruzalema i Jerihona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pou\u010dno je pomno pro\u010ditati prispodobu o milosrdnom Samaritancu… Blagdani su prikladno vrijeme za razmi\u0161ljanje o na\u0161oj kr\u0161\u0107anskoj ba\u0161tini. \u010cesto se ka\u017ee da je to nespojivo s kapitalizmom. Ne sla\u017eem se, ne samo zato \u0161to su se povijesno poklopile. Podsjetimo da je Kristova poruka bila: ‘Ljubi bli\u017enjega svoga kao samoga sebe.’ To ne zna\u010di da morate […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":2072,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[186,185,151],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[],"types":[450],"class_list":["post-2262","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eseji","category-kultura-hr","category-trgovina-i-ekonomija","editorial-positions-focus","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\n\u010cini dobro u svoj vlastiti tro\u0161ak<\/h2>\n
Kapitalizam dr\u017ei pohlepu pod kontrolom<\/h2>\n