Tijekom belgijskog predsjedanja, Vije\u0107e Europske unije objavilo je izvje\u0161\u0107e pod naslovom \u201cPravedna mobilnost u EU i uloga europske uprave za rad\u201d.<\/p>\n
U na\u010delu, Europsko tijelo za rad ili ELA, ro\u0111eno 2017. godine, ima smanjene nadle\u017enosti koje se odnose na mobilnost radnika unutar EU (tzv. upu\u0107eni radnici). Tijelo poma\u017ee osigurati da mobilnost tih radnika unutar EU-a bude u skladu s vladavinom prava. S druge strane, ELA tako\u0111er unapre\u0111uje suradnju izme\u0111u relevantnih tijela dr\u017eava \u010dlanica i drugih dionika u borbi protiv neprijavljenog rada.<\/p>\n
Tekst se prote\u017ee na vi\u0161e od stotinu stranica kako bi se analizirale razli\u010dite stavke unutar mandata ELA-e i potvrdilo provode li se one u\u010dinkovito, daju\u0107i neke preporuke prema potrebi.<\/p>\n
Na\u017ealost, izvje\u0161\u0107e ne nudi kvantitativne podatke; isklju\u010divo se temelji na anketi koja vodi nizu kvalitativnih argumenata i izjava.<\/p>\n
Na kraju, u odgovaraju\u0107em dijelu posve\u0107enom zaklju\u010dcima, u tekstu se navodi kako se pitanje dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja \u010dini najhitnijim za Uniju u sada\u0161njem stanju stvari. Belgijska izvr\u0161na vlast brani navodnu potrebu da Unija privu\u010de imigrante koji nisu iz EU-a kako bi odr\u017eali funkcioniranje tr\u017ei\u0161ta rada i gospodarstva. Opet, nema \u010dinjeni\u010dne potpore za ovu tvrdnju, koja se tako \u010desto iznosi u krugovima Unije.<\/p>\n
Pod ovom pretpostavkom kao osnovnom osnovom, izvje\u0161\u0107e predla\u017ee pro\u0161irenje nadle\u017enosti ELA-e ne samo na radnike upu\u0107ene u EU, ve\u0107 i na dr\u017eavljane zemalja izvan EU koji tra\u017ee posao u Uniji. Logika je jednostavna: ako je nova masovna mobilnost koja dolazi izvan europskih granica tako klju\u010dna, za\u0161to ne iskoristiti ELA-inu stru\u010dnost o po\u0161tenoj mobilnosti unutar EU-a kako bi se osiguralo sli\u010dno jamstvo radnicima koji dolaze iz tre\u0107ih zemalja?<\/p>\n
Povrh svega, upu\u0107ivanje dr\u017eavljana koji nisu dr\u017eavljani EU-a u Uniju zakonski je utemeljeno, najve\u0107im dijelom, na sudskom slu\u010daju Van der Elst (presuda Europskog suda pravde od 9. kolovoza 1994.). Belgijska vlada to koristi kako bi predlo\u017eila razmatranje budu\u0107e direktive kojom bi se obuhvatila pitanja kao \u0161to je pravo upu\u0107enih radnika izvan EU-a da ostanu u Uniji neko vrijeme nakon zavr\u0161etka njihovog upu\u0107ivanja ili da promijene poslodavca u takvom slu\u010daju. slu\u010daju, kao i pru\u017eanje pomo\u0107i upu\u0107enim dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja, na primjer u\u010dinkovito informiranje o njihovim pravima i obvezama koje se primjenjuju u dr\u017eavi \u010dlanici upu\u0107ivanja.<\/p>\n
Iako se u izvje\u0161\u0107u to ne navodi, jasno je da bi prijedlog direktive bio prilika servirana na srebrnom pladnju za centraliste da ELA-i dodijele daljnje ovlasti za useljavanje iz tre\u0107ih zemalja, \u010dime bi dr\u017eavama \u010dlanicama ukrali grani\u010dni suverenitet.<\/p>\n
Stoga bi briselske vlasti koristile koncept prekograni\u010dne mobilnosti kako bi po\u010dele kontrolirati pristup dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja Uniji. Nadalje, pro\u0161irenje na ovo pitanje dovelo bi do integracije socijalne sigurnosti, jo\u0161 jednog podru\u010dja koje su nacionalne vlade do sada \u010duvale.<\/p>\n
Ali \u0161irenje utjecaja neodgovornih birokrata Unije na oba podru\u010dja, imigraciju i socijalnu sigurnost, u o\u010dajni\u010dkom je sukobu s primarnim pravom EU-a. \u010clankom 179. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije proklamira se pravo dr\u017eava \u010dlanica da odre\u0111uju opseg prihvata dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja koji dolaze iz tre\u0107ih zemalja na njihov teritorij u potrazi za poslom, dok \u010dlanak 153. stavak 1. Uniji samo daje nadle\u017enost potpore u socijalnoj sigurnosti i socijalnoj za\u0161titi radnika.<\/p>\n
To je jo\u0161 jedan razlog vi\u0161e da se europski konzervativci protive pro\u0161irenju ovlasti EU-a promjenom ugovora. Naprotiv, reforma istoga radije bi trebala i\u0107i u suprotnom smjeru: da se previ\u0161e pojasni i povrati previ\u0161e terena koji je ve\u0107 ustupljen Europskoj komisiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tijekom belgijskog predsjedanja, Vije\u0107e Europske unije objavilo je izvje\u0161\u0107e pod naslovom \u201cPravedna mobilnost u EU i uloga europske uprave za rad\u201d. U na\u010delu, Europsko tijelo za rad ili ELA, ro\u0111eno 2017. godine, ima smanjene nadle\u017enosti koje se odnose na mobilnost radnika unutar EU (tzv. upu\u0107eni radnici). Tijelo poma\u017ee osigurati da mobilnost tih radnika unutar EU-a […]<\/p>\n","protected":false},"author":44,"featured_media":23176,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161,255],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[330,336,343,354],"types":[450,439],"class_list":["post-23186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","category-pravno","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","types-opinion-hr","types-surveys-hr"],"yoast_head":"\n