Nedavno su multinacionalne snage UN-a postavljene na Cipru za suzbijanje neprijateljstava izme\u0111u dviju etni\u010dkih skupina na otoku obilje\u017eile 60 godina od svog raspore\u0111ivanja na Cipru. Razmje\u0161tene 4. o\u017eujka 1964., plave kacige UN-a posljednjih su tjedana dobile komemorativnu medalju u znak obilje\u017eavanja njihove predanosti ovom mediteranskom otoku.
\nVojnici su desetlje\u0107ima intervenirali kako bi odr\u017eali mir izme\u0111u dviju zajednica, gr\u010dke i turske, koje \u017eive u odvojenim dijelovima teritorija nakon dugog razdoblja sukoba i turske invazije na sjeverni dio otoka 1974. godine.<\/p>\n
Pozori\u0161te u kojem djeluju je takozvana “Zelena linija”, duga 180 kilometara, koja odvaja me\u0111unarodno priznatu Republiku Cipar od sjevernog dijela otoka koji se naziva Turska Republika i koji je do danas priznat samo od strane vlade u Ankari. Tijekom \u0161est desetlje\u0107a na Cipru je raspore\u0111eno vi\u0161e od 150.000 pripadnika multinacionalnih snaga Ujedinjenih naroda, od kojih je oko 1.000 ostalo na otoku.
\nNakon intervencije Turske u ime vlastite zajednice 1974. godine, intervencija mirovnih snaga UN-a sprije\u010dila je ponovnu eskalaciju sukoba. Me\u0111utim, svi poku\u0161aji da se postigne nagodba do sada su propali. Ciparski Grci predla\u017eu unitarnu saveznu dr\u017eavu u kojoj bi obje strane zadr\u017eale svoju autonomiju. Ciparski Turci, s druge strane, kategori\u010dki odbijaju ovu opciju, predla\u017eu\u0107i umjesto toga “rje\u0161enje dviju dr\u017eava”, koriste\u0107i jezik koji podsje\u0107a na izraelsko-palestinsku pregovara\u010dku formulu, a nastavak pregovora uvjetuju priznanjem njihove neovisnosti, tj. zahtjev koji je me\u0111unarodna zajednica odlu\u010dno odbacila.<\/p>\n
U sije\u010dnju je glavni tajnik UN-a Ant\u00f3nio Guterres imenovao posebnog posrednika za Cipar, Mariju Angelu Holguin Cuellar, kolumbijsku diplomatkinju s velikim iskustvom. Godine 1986. Cuellar je bio jedan od pregovara\u010da o klju\u010dnom mirovnom sporazumu izme\u0111u kolumbijske vlade i marksisti\u010dkih gerilaca FARC-a.
\nTijekom tih godina, djelomi\u010dno zahvaljuju\u0107i mirovnom radu Plavih kaciga UN-a, Cipar, koji je postao neovisan od Britanskog Carstva 1960., uspio je razviti svoju demokraciju na strani ciparskih Grka, iako je njegov glavni grad Nikozija bio podijeljen u dvoje, poput Berlina u vrijeme Zida i Hladnog rata.
\nOd 1980-ih odr\u017eavaju se redoviti diplomatski sastanci i pregovori, \u010desto pod pokroviteljstvom UN-a, ali pitanje mogu\u0107eg ponovnog ujedinjenja Cipra ostaje nerije\u0161eno.<\/p>\n
Spor oko teritorija ima drevno podrijetlo, budu\u0107i da se nalazi blizu turske i sirijske obale i bio je u sredi\u0161tu zahtjeva prvo od strane Rimljana i Bizanta, a kasnije od strane Britanskog i Osmanskog Carstva.
\nRepublika Cipar je 2004. godine postala dio Europske unije, iako je jo\u0161 uvijek vrlo te\u0161ko govoriti o ponovnom ujedinjenju dvaju spornih teritorija, Turske i EU.
\nOvih dana otok je i logisti\u010dko sredi\u0161te humanitarnog koridora preko isto\u010dnog Sredozemlja, koji dovozi pomo\u0107 ljudima u Gazi, koji su u rukama Hamasa i bore se s izraelskim odgovorom na teroristi\u010dke napade 7. listopada.<\/p>\n