{"id":25194,"date":"2024-04-23T21:28:22","date_gmt":"2024-04-23T21:28:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/ceska-i-rumunjska-na-vrhu-po-povecanoj-namjeri-glasanja-na-izborima-za-europarol"},"modified":"2024-04-23T21:28:22","modified_gmt":"2024-04-23T21:28:22","slug":"ceska-i-rumunjska-na-vrhu-po-povecanoj-namjeri-glasanja-na-izborima-za-europarol","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/ceska-i-rumunjska-na-vrhu-po-povecanoj-namjeri-glasanja-na-izborima-za-europarol","title":{"rendered":"\u010ce\u0161ka i Rumunjska – na vrhu po pove\u0107anoj namjeri glasanja na izborima za Europarol"},"content":{"rendered":"

\u010cini se da je interes javnosti za izbore za Europski parlament 9. lipnja zna\u010dajno porastao od posljednjih europskih izbora prije pet godina. Najnoviji podaci Eurobarometra, objavljeni nedavno, pokazuju prosje\u010dno pove\u0107anje namjere glasanja na razini Europske unije od 10% u usporedbi sa sli\u010dnim istra\u017eivanjem 2019. godine. Broj onih koji ka\u017eu da \u0107e sigurno ili najvjerojatnije iza\u0107i na izbore porastao je u svim dr\u017eavama \u010dlanicama osim u dvije: Belgiji, gdje je postotak zainteresiranih za glasovanje blago pao, i Bugarskoj, gdje se stanovni\u0161tvo poziva na \u0161esti izbori za tri godine. Na vrhu ljestvice po pove\u0107anoj bira\u010dkoj namjeri su dvije zemlje srednje i isto\u010dne Europe: \u010ce\u0161ka i Rumunjska, u kojima je zna\u010dajno porastao postotak onih koji ka\u017eu da bi mogli glasovati za 30 odnosno 20 posto. Me\u0111utim, ove dvije zemlje ne kvalificiraju se za gornju tre\u0107inu europske ljestvice u pogledu namjere glasanja, u kojoj dominiraju nordijske zemlje – Danska, Nizozemska, \u0160vedska i Finska, Njema\u010dka, Irska i tri zemlje u kojima je glasovanje obavezno: Gr\u010dka, Belgija i Luksemburg. S druge strane, otprilike polovica Europljana ima ukupno pozitivno mi\u0161ljenje o EU, ali sli\u010dan udio smatra da Unija ide u pogre\u0161nom smjeru. Vi\u0161e od polovice ispitanih ka\u017ee da bi Europski parlament trebao imati ve\u0107u ulogu u budu\u0107nosti. Istodobno, ve\u0107ina, gotovo 40 posto anketiranih, smatra da je prvo na \u0161to bi se EU trebala usredoto\u010diti kako bi oja\u010dala svoju poziciju u svijetu obrana i sigurnost.<\/p>\n

Rumunjska: Namjera glasanja na izborima za Europski parlament – 74 %<\/strong><\/h3>\n

Prema posljednjoj europskoj anketi, namjera glasanja na izborima za Europski parlament u Rumunjskoj dosegla je 74%, \u0161to je 19% vi\u0161e u odnosu na 2019., \u010dime je zemlja zauzela 10. mjesto u Europi. Podaci pokazuju da polovica Rumunja i dalje ima ukupnu pozitivnu sliku o EU-u (50% u usporedbi s europskim prosjekom od 47%), iako je postotak onih koji imaju ukupnu negativnu sliku porastao za 7% u usporedbi s 2019. na 19% (malo iznad europskog prosjeka od 18%). S druge strane, samo 35% Rumunja vjeruje da je uloga EU-a u svijetu posljednjih godina postala va\u017enija (u usporedbi s europskim prosjekom od 40%), a drugih 35% ka\u017ee da je ostala ista. Ve\u0107ina Rumunja sla\u017ee se s ve\u0107inom Europljana da je glavno podru\u010dje na koje bi se EU trebala usredoto\u010diti u budu\u0107nosti kako bi oja\u010dala svoju poziciju u svijetu obrana i sigurnost (33% u usporedbi s europskim prosjekom od 37%), a zatim energetska sigurnost (28% u usporedbi s 30% europskog prosjeka) te sigurnost hrane i poljoprivreda (31% iznad europskog prosjeka od 30%).<\/p>

RELATED<\/span>