Stranka ECR objavila je izvje\u0161\u0107e iz travnja 2024. o transformaciji bankarskog sektora u Europskoj uniji i sjevernoj Europi i njegovom utjecaju na sektorsko natjecanje u balti\u010dkim dr\u017eavama.<\/p>\n
Njegovi autori su Gundars B\u0113rzi\u0146\u0161, dekan Fakulteta za poslovanje, menad\u017ement i ekonomiju Sveu\u010dili\u0161ta u Latviji, \u010dlan odbora Zaklade SSE Riga i \u010dlan Vije\u0107a studentskog poslovnog inkubatora UL; Ramona Rupeika \u2013 Apoga, voditeljica odjela za financije i ra\u010dunovodstvo na Latvijskom sveu\u010dili\u0161tu; J\u0101nis Priede, izvanredni profesor i \u010ditatelj primijenjene matematike u Akademskom istra\u017eiva\u010dkom centru za fluidne i slo\u017eene sustave na Sveu\u010dili\u0161tu Coventry; i Elm\u0101rs Kehris, ekonomist koji se specijalizirao za financijsku analitiku, ekonomska istra\u017eivanja, digitalizaciju i upravljanje projektima te izvr\u0161ni direktor i ekonomist u KEKonsult\u0101cijas.<\/p>\n
Izvje\u0161\u0107e ocrtava razli\u010dite neizvjesnosti s kojima se bankarski sustav suo\u010davao i s kojima \u0107e se nastaviti suo\u010davati tijekom prve polovice teku\u0107eg stolje\u0107a i diljem cijele Europske unije. Nedavno je najve\u0107a gospodarska prijetnja bila inflacija, s dramati\u010dnim porastom u 2021. koji nije bio u potpunosti pod kontrolom do rujna 2023. (Izvor: Statista). Tijekom druge polovice 2023. godine 44 posto ljudi smatralo je rast cijena, inflaciju i tro\u0161kove \u017eivota va\u017enim nacionalnim problemom u Europskoj uniji.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de balti\u010dke regije, Estonija i Litva su nakon stjecanja neovisnosti otvorile svoja gospodarstva stranim bankama, dok je Latvija prvobitno namjeravala postati financijski centar za Rusiju i Zajednicu Neovisnih Dr\u017eava (ZND).<\/p>\n
Kao posljedica toga, vi\u0161e od 85 posto bankovne imovine Estonije i Litve kontroliraju institucije u stranom vlasni\u0161tvu, dok u slu\u010daju Latvije taj postotak iznosi 76 posto. U sva tri slu\u010daja ve\u0107e doma\u0107e sudjelovanje pove\u0107alo bi konkurenciju na balti\u010dkom tr\u017ei\u0161tu u usporedbi sa \u0161irom nordijskom regijom.<\/p>\n
Od 2009. do 2022. EU se suo\u010dila sa zna\u010dajnim padom broja bankarskih ureda (40 posto) i zaposlenih (20 posto). Estonija i Litva su prkosile ovom trendu kontinuiranim rastom broja zaposlenika, ali je Latvija do\u017eivjela dramati\u010dan pad od 57 posto bankarskog osoblja – \u0161to je najve\u0107i pad u cijeloj Europi.<\/p>\n
Latvija i Litva imaju neke od najvi\u0161ih omjera depozita i kredita u Europi. Me\u0111utim, zajmoprimci na Baltiku stalno se suo\u010davaju s kamatnim stopama na kredite koje prema\u0161uju prosjek eurozone, \u0161to opet ukazuje na to da bi se konkurencija mogla pobolj\u0161ati.<\/p>\n
U mobilnosti kupaca Latvija (26 posto) i Litva (22 posto) prili\u010dno zaostaju za prosjekom EU (29 posto). Isti trend vidljiv je i kod hipoteka, gdje je prosjek EU-a 2,4 posto, Estonije 1,6 posto, Latvije samo 0,9 posto i Litve marginalnih 0,8 posto. Po tre\u0107i put, ove niske razine mobilnosti kupaca mogle bi ukazivati \u200b\u200bna ograni\u010dene alternative za kupce u balti\u010dkoj regiji, ali i na slo\u017eene procedure prebacivanja – \u0161to zauzvrat dodatno nagriza konkurenciju.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de stope prodora internetskog bankarstva u 2023., Estonija i Latvija prema\u0161ile su 80 posto, dok Litva trenuta\u010dno nije dosegla isti postotak. Ipak, njih tri su me\u0111u trinaest dr\u017eava \u010dlanica s vi\u0161om stopom penetracije.<\/p>\n
Povrat na kapital najve\u0107i je u Latviji i Litvi, s 25 posto (podaci iz o\u017eujka 2023.); U Estoniji la\u017ei iznosi 20 posto, \u0161to je jo\u0161 uvijek gotovo dvostruko vi\u0161e od prosjeka EU (10,4 posto). Takve razine profitabilnosti izvrsne su za dioni\u010dare banaka i stabilnost bankovnog sustava, ali idu na \u0161tetu klijenata banaka koji bi imali koristi od ve\u0107e konkurencije, kao \u0161to je gore navedeno.<\/p>\n
Razine u\u010dinkovitosti tako\u0111er ostaju na visokim razinama, s omjerom tro\u0161kova i prihoda od samo 30 posto u Latviji, 35 posto u Litvi i 38 posto u Estoniji, daleko ispod 57 posto u cijeloj Europskoj uniji (podaci iz lipnja 2023).<\/p>\n
Izvor slike: prof. dr. Gundars B\u0113rzi\u0146\u0161 (Sveu\u010dili\u0161te u Latviji)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stranka ECR objavila je izvje\u0161\u0107e iz travnja 2024. o transformaciji bankarskog sektora u Europskoj uniji i sjevernoj Europi i njegovom utjecaju na sektorsko natjecanje u balti\u010dkim dr\u017eavama. Njegovi autori su Gundars B\u0113rzi\u0146\u0161, dekan Fakulteta za poslovanje, menad\u017ement i ekonomiju Sveu\u010dili\u0161ta u Latviji, \u010dlan odbora Zaklade SSE Riga i \u010dlan Vije\u0107a studentskog poslovnog inkubatora UL; Ramona […]<\/p>\n","protected":false},"author":44,"featured_media":26641,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[186,151],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[343],"types":[439],"class_list":["post-26653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eseji","category-trgovina-i-ekonomija","editorial-positions-focus","regions-northern-europe-hr","types-surveys-hr"],"yoast_head":"\n