U kontekstu globalne sigurnosti, hibridno ratovanje sve je ve\u0107a prijetnja koja kombinira tradicionalne vojne operacije s nekonvencionalnim taktikama za destabiliziranje protivnika. Klju\u010dni element ove prijetnje odnosi se na podmorske kablove, vitalnu infrastrukturu za globalnu komunikaciju, koji su postali potencijalne mete za hibridne napade. Podmorski kabeli odgovorni su za 93% svjetskih komunikacija, uklju\u010duju\u0107i internetske podatke, telekomunikacije i financijske transakcije. Prote\u017eu\u0107i se preko 1,2 milijuna kilometara, ovi kabeli \u010dine okosnicu globalne povezanosti. Njihova strate\u0161ka va\u017enost je nemjerljiva, a njihova ranjivost kriti\u010dna je slabost modernih gospodarstava. Rusija je razvila napredne podmorni\u010dke sposobnosti, fokusiraju\u0107i se na sposobnost sabota\u017ee podmorskih kabela kao dio svoje strategije hibridnog ratovanja. NATO je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog sposobnosti Rusije da ugrozi ovu kriti\u010dnu infrastrukturu, posebno nakon napada na plinovod Sjeverni tok, koji je istaknuo ranjivost podmorske infrastrukture na vanjske napade. U Crvenom moru, pobunjeni\u010dka skupina Houthi pokazala je interes za sabotiranje pomorske infrastrukture, uklju\u010duju\u0107i podmorske kablove. Napadi na komercijalna plovila i pomorsku infrastrukturu u regiji nagla\u0161avaju rizik koji predstavljaju nedr\u017eavni akteri koji mogu ugroziti sigurnost globalnih komunikacija relativno jednostavnim i jeftinim sredstvima. Osim Rusije i Hutija, drugi dr\u017eavni i nedr\u017eavni akteri mogli bi iskoristiti ranjivost podmorskih kabela. Incidenti koji uklju\u010duju ovu infrastrukturu tako\u0111er mogu biti rezultat prirodnih uzroka, kao \u0161to su oluje i potresi, ili slu\u010dajnih sudara s brodovima. Me\u0111utim, rizik koji najvi\u0161e zabrinjava ostaje namjerna sabota\u017ea, koja bi mogla imati razorne posljedice za globalne komunikacije i nacionalnu sigurnost. Europska unija prepoznala je va\u017enost za\u0161tite podmorskih kabela i poduzela nekoliko mjera za pobolj\u0161anje njihove sigurnosti. Inicijative kao \u0161to je Nacionalni klaster podvodne domene, koji vodi Italija, uklju\u010duju velike tehnolo\u0161ke tvrtke i imaju za cilj ja\u010danje nadzora i obrambenih sposobnosti podmorske infrastrukture. EU tako\u0111er istra\u017euje kori\u0161tenje naprednih senzora i drugih inovativnih tehnologija za nadzor i za\u0161titu ovih kabela. Za\u0161tita podmorskih kabela zahtijeva blisku me\u0111unarodnu suradnju. NATO unapre\u0111uje svoje sposobnosti za protupodmorni\u010dko ratovanje, rade\u0107i sa saveznicima i partnerima na pobolj\u0161anju nadzora i brzog odgovora na incidente. Ovi zajedni\u010dki napori klju\u010dni su za osiguranje sigurnosti kriti\u010dne infrastrukture u cijelom svijetu.<\/p>\n
Senatorica Isabella Rauti<\/strong> , podtajnica za obranu u Melonijevoj vladi, o tome razgovara s nama u ovom intervjuu.<\/p>\n Koji su klju\u010dni elementi hibridnog ratovanja i po \u010demu se ono razlikuje od tradicionalnih sukoba?<\/strong><\/p>\n Hibridni sukobi uklju\u010duju dr\u017eavne aktere – kao \u0161to su regularne oru\u017eane snage – s nekonvencionalnim instrumentima sposobnim politi\u010dki destabilizirati i materijalno oslabiti protivnika, posebno u novim domenama kao \u0161to su kiberneti\u010dka ili svemirska, te u novonastalim dimenzijama kao \u0161to je takozvano “kognitivno ratovanje”, okru\u017eenje u kojem se prijetnja sastoji od iskrivljene upotrebe informacija ili dezinformacija za uvjetovanje mi\u0161ljenja ili pona\u0161anja radi postizanja politi\u010dkih ili strate\u0161kih prednosti. Hibridni alati kre\u0107u se od kiberneti\u010dkih napada do teroristi\u010dkih akata, pokrivaju\u0107i \u0161iroki spektar koji uklju\u010duje kampanje dezinformiranja temeljene na la\u017enim vijestima i generirane putem aplikacija umjetne inteligencije; ali i napade na strate\u0161ku podvodnu infrastrukturu poput kabela i plinovoda; manipulacija kolektivnim percepcijama; i zlonamjerno uplitanje u izborne procese. Hibridno ratovanje uklju\u010duje niz dr\u017eavnih i nedr\u017eavnih aktera, od lokalnih milicija i me\u0111unarodnih mre\u017ea bokova i financijera do organiziranih hakerskih skupina za cyber napade. S operativnog gledi\u0161ta, karakteristi\u010dna zna\u010dajka hibridnog ratovanja je dvosmislenost samih napada i te\u0161ko\u0107a u identificiranju agenata i neprijateljskih subjekata; ova ‘fluidnost’ ote\u017eava obrambene odgovore. Hibridno ratovanje je neprijavljeno i mo\u017ee se voditi na tajan na\u010din bez prelaska ‘praga’ otvorenog, tradicionalnog sukoba. Hibridni na\u010din mo\u017ee suptilno prije\u0107i kontekst prividnog mira i nije skup u ekonomskom smislu; zapravo, lako ga je provoditi i mo\u017ee biti u\u010dinkovit i \u010dak sposoban nanijeti zna\u010dajnu \u0161tetu protivniku bez borbe na terenu, za razliku od tradicionalnih sukoba.<\/em><\/p>\n Koji su glavni rizici za podmorske kabele u hibridnom sukobu i kako se mogu za\u0161tititi od te prijetnje komunikacijama i gospodarstvu?<\/strong><\/p>\n Podvodno podru\u010dje – tzv. “podmorje” – peta je fizi\u010dka dimenzija, uz kopno, more, zrak i svemir. Sabota\u017ea plinovoda Sjeverni tok ispod voda Balti\u010dkog mora 2022. godine – s otvaranjem najmanje tri curenja u plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 – prouzro\u010dila je ozbiljnu \u0161tetu energetskoj infrastrukturi koja povezuje Rusiju i Europu i istaknula ne samo posljedice energetske ovisnosti kao potencijalnog instrumenta politi\u010dke ucjene, ali i va\u017enost nekoliko strate\u0161kih sigurnosnih infrastruktura u podvodnoj dimenziji. Napadi na takvu podvodnu infrastrukturu – poput kabela koji prenose 98% svjetskog digitalnog prometa ili plinovoda koji jam\u010de opskrbu energijom – s pravom su dio strategija hibridnog ratovanja, budu\u0107i da su nepredvidive, razorne radnje s trenutnim u\u010dinkom, a tako\u0111er podlo\u017eni medijskim manipulacijama o odgovornosti po\u010dinitelja. Fizi\u010dki, prijetnju mogu nositi namjenski brodovi i podmornice ili bespilotna podvodna vozila (UUV) sposobna sabotirati metu pomo\u0107u rudimentarnih metoda poput nenamjernog udarca sidra ili namjernog povla\u010denja ribarskih mre\u017ea ili kroz sofisticiranije intervencije. Za obranu od podmorni\u010dkih napada potrebno je unaprijediti tehnologije i ulagati u inovativne aspekte. Lako je predvidjeti porast aktivnosti autonomnih podvodnih vozila (AUV), tj. visokotehnolo\u0161kih vozila sposobnih za djelovanje na dubini te detektiranje i interveniranje u slu\u010daju prijetnji, \u010diji se prodromi moraju presresti i nadzirati unaprijed. Na podru\u010dju “podmorja”, talijanske oru\u017eane snage, preko talijanske mornarice, igraju klju\u010dnu ulogu s Nacionalnim podvodnim centrom (PNS) koji \u0107e biti inauguriran u La Speziji 12. prosinca 2023., centrom izvrsnosti koji \u0107e okupiti i ubrzati sve nacionalne nadle\u017enosti, uklju\u010duju\u0107i industriju, istra\u017eivanje i akademsku zajednicu, poma\u017eu\u0107i u\u010dvr\u0161\u0107ivanju tehnolo\u0161kog vodstva Zapada u ovom sektoru u nastajanju.<\/em><\/p>\n Kakvu bi ulogu trebala igrati Europska unija u geopoliti\u010dkom podru\u010dju poznatom kao “\u0161iri Mediteran”?<\/strong><\/p>\n Europska unija se, radi sigurnosti i obrane dr\u017eava \u010dlanica, poziva na ‘Strate\u0161ki kompas’, dokument koji je – nakon godina rasprave – usvojilo Europsko vije\u0107e 21. o\u017eujka, odmah nakon ruske agresije u Ukrajini, doga\u0111aja koji ozna\u010dio je povratak konvencionalnog rata na europski kontinent. Obrazlo\u017eenje “Kompasa” je “osna\u017eiti” Uniju u suo\u010davanju s rastu\u0107im izazovima i prijetnjama ja\u010danjem njezinih obrambenih sposobnosti kroz konkretan i strate\u0161ki put koji treba zavr\u0161iti do 2030. godine, bez slabljenja suradnje s NATO-om i Ujedinjenim narodima. Proces izgradnje zajedni\u010dke europske obrane zahtijeva zajedni\u010dke gospodarske napore zemalja Unije i razvoj sigurnosne doktrine i strategije koja okuplja oru\u017eane snage dr\u017eava \u010dlanica, uz spoznaju da se nijedna dr\u017eava ne mo\u017ee braniti sama; sigurnosni sustav koji je komplementaran NATO-u, ali autonoman, a usmjeren je na jam\u010denje mira i stabilnosti na europskom kontinentu na me\u0111unarodnoj i globalnoj razini, omogu\u0107uju\u0107i Europskoj uniji da igra sredi\u0161nju ulogu na svjetskoj pozornici. Europa ima strate\u0161ku ulogu u takozvanom “\u0161irem Mediteranu”, geopoliti\u010dkom konceptu koji obuhva\u0107a podru\u010dja neposredno uz Mediteran “u strogom smislu rije\u010di”, do Balkana i Crnog mora, Srednjeg Isto\u010dna (uklju\u010duju\u0107i Arapski poluotok i Perzijski zaljev) te Sjeverna i Podsaharska Afrika, koja se prote\u017ee od Roga Afrike preko Sahela do Gvinejskog zaljeva. Upravo u ovoj regiji koncentrirane su sve trenutne napetosti i sukobi koji se odra\u017eavaju, izravno ili neizravno, od rata na Bliskom istoku do prijetnje koju predstavljaju Hutiji u Crvenom moru, kojima je cilj presje\u0107i puteve prema Sredozemlju, s ogromnim negativnim posljedicama za europska gospodarstva i nepovoljnim konkurentskim polo\u017eajem Zapada u korist drugih nacija. Pro\u0161ireno Sredozemlje postaje hibridno podru\u010dje, a ovaj potencijalni izvor nestabilnosti tako\u0111er bi mogao utjecati na budu\u0107nost Europe u smislu trgovine, migracija, pa \u010dak i opskrbe energijom. Europa i Italija moraju se osloboditi energetske ovisnosti i izgraditi svoju autonomiju; Melonijeva vlada radi u tom smjeru s ‘Matteijevim planom’, \u010diji je cilj stvoriti uvjete za gospodarski i dru\u0161tveni rast Afrike kroz nove oblike suradnje i partnerstva, te u\u010diniti Italiju europskim energetskim \u010dvori\u0161tem u sredi\u0161tu Sredozemlja, u spoznaji da nema budu\u0107nosti za Europu bez budu\u0107nosti za afri\u010dki kontinent.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U kontekstu globalne sigurnosti, hibridno ratovanje sve je ve\u0107a prijetnja koja kombinira tradicionalne vojne operacije s nekonvencionalnim taktikama za destabiliziranje protivnika. Klju\u010dni element ove prijetnje odnosi se na podmorske kablove, vitalnu infrastrukturu za globalnu komunikaciju, koji su postali potencijalne mete za hibridne napade. Podmorski kabeli odgovorni su za 93% svjetskih komunikacija, uklju\u010duju\u0107i internetske podatke, telekomunikacije […]<\/p>\n","protected":false},"author":54,"featured_media":27760,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[],"types":[413],"class_list":["post-27864","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","editorial-positions-focus","types-news-hr"],"yoast_head":"\n