Federalne rezerve upravo su krenule s jo\u0161 jednim pove\u0107anjem kamatnih stopa od 75 baznih bodova, \u010detvrtim od po\u010detka godine, kao odgovor na rastu\u0107u inflaciju, koja je u lipnju dosegla 40-godi\u0161nji rekord od 9,1%. Iako brojke, na povr\u0161ini, mogu izgledati sli\u010dne onima koje do\u017eivljavamo u Europi, inflacija u SAD-u potaknuta je druga\u010dijom dinamikom, odra\u017eavaju\u0107i doma\u0107e \u010dimbenike vi\u0161e nego vanjske. U tom kontekstu, tr\u017ei\u0161ta predvi\u0111aju daljnje poo\u0161travanje u nadolaze\u0107im mjesecima, nakon \u010dega \u0107e sljede\u0107e godine uslijediti smanjenja stopa potaknuta smanjenjem gospodarstva. Uistinu, gospodarstvo SAD-a smanjivalo se dva tromjese\u010dja zaredom u prvoj polovici godine ispunjavaju\u0107i, na prvi pogled, definiciju tehni\u010dke recesije.<\/p>\n
Okre\u0107u\u0107i se s ove strane Atlantika, ECB je u srpnju krenuo s pove\u0107anjem od 50 bp, prvim od 2011., \u010dime je okon\u010dana era negativnih kamatnih stopa zapo\u010deta 2014. Nakon \u0161to je podcijenio razinu inflacije i njezinu postojanost od pro\u0161log ljeta, ECB se sada na\u0161ao u potencijalno neugodnoj situaciji: vjerojatno \u0107e prisiliti recesiju kako bi se borila protiv inflacijskih pritisaka koji su nastali drugdje \u2013 naime, uskih grla u opskrbi i energetske krize \u2013 kako bi za\u0161titila cijenu stabilnost.<\/p>\n
Uz to, bila bi u\u017easna pogre\u0161ka ako bi se borba protiv trenutnih inflacijskih izgleda u eurozoni prepustila isklju\u010divo ECB-u. To bi zna\u010dilo jo\u0161 vi\u0161e stope \u2013 a time i manje ulaganja \u2013 uz gubitak radnih mjesta, posebice me\u0111u najranjivijim skupinama radnika. Uistinu, to se doga\u0111a kada se protiv inflacije bori kompresijom agregatne potra\u017enje; s druge strane, ako cijene porastu, kreatori politike mogli bi pove\u0107ati ponudu kako bi ubla\u017eili inflatorne pritiske. Istina, za to je potrebno neko vrijeme, ali vi\u0161e cijene energije \u0107e ostati. Isto tako, geopoliti\u010dke napetosti, a s njima i uska grla u opskrbi i poreme\u0107aji u lancu vrijednosti.<\/p>\n
Ne \u017eelim sugerirati da bi prosje\u010dnom europskom poreznom obvezniku trebalo uzeti novac kroz ve\u0107e poreze kako bi se dodatno smanjila njegova potro\u0161a\u010dka mo\u0107. Umjesto toga, mislim na jo\u0161 uvjerljiviju potrebu za provo\u0111enjem politika rasta, na primjer, osiguravanjem da: i) golemi investicijski izdaci financirani kao odgovor na izbijanje pandemije \u2013 uglavnom u okviru NextGenerationEU \u2013 napreduju bez odlaganja kako bi se pove\u0107ala ponuda i potencijalni rast; ii) energetska politika se preispituje postavljanjem realisti\u010dnijih ciljeva za dekarbonizaciju u skladu s novom geopoliti\u010dkom stvarno\u0161\u0107u u kojoj se nalazimo; iii) zakoni i propisi o tr\u017ei\u0161nom natjecanju donose se posebno u odnosu na velike korporacije, a ne samo na mala poduze\u0107a.<\/p>\n