Kriza u Ukrajini navela je Europsku uniju (EU) da uvede niz sankcija Rusiji, po\u010dev\u0161i nedugo nakon eskalacije sukoba u velja\u010di 2022. Ove mjere su provedene kao odgovor na rusku ni\u010dim izazvanu invaziju na Ukrajinu, s namjerom da se izvr\u0161i ekonomski i politi\u010dki pritisak na rusku vladu da povu\u010de svoje snage i po\u0161tuje ukrajinski suverenitet.<\/p>\n
1. Faza 1 – po\u010detak 2022.:<\/strong> 2. Druga faza – o\u017eujak 2022.:<\/strong> 3. Tre\u0107a faza – travanj 2022.:<\/strong> 4. \u010cetvrta faza – druga polovica 2022.:<\/strong> 5. Peta faza – 2023.:<\/strong> Pristup EU-a sankcijama protiv Rusije odra\u017eava slo\u017eenu, vi\u0161estruku strategiju gospodarskog i politi\u010dkog pritiska. Iako su sankcije i dalje klju\u010dne za me\u0111unarodni odgovor na sukob u Ukrajini, njihova dugoro\u010dna u\u010dinkovitost i geopoliti\u010dki u\u010dinak jo\u0161 se procjenjuju.<\/p>\n U lipnju 2024. situacija u Ukrajini ostaje napeta i dinami\u010dna. Ruske snage intenzivirale su svoje vojne aktivnosti, posebice u sjevernoj regiji Harkov, gdje su nedavno postignuti pomaci. Konkretno, borbe se nastavljaju u blizini ruskih grani\u010dnih podru\u010dja izme\u0111u Svatova i Kreminne, kao i zapadno od grada Donjecka, signaliziraju\u0107i potencijalnu eskalaciju u tim zonama.<\/p>\n U ju\u017enim i isto\u010dnim regijama Ukrajine, ruski zra\u010dni napadi nastavljaju ciljati na civilnu infrastrukturu, ozbiljno utje\u010du\u0107i na ukrajinsku energetsku mre\u017eu i uzrokuju\u0107i rasprostranjene nestanke struje. Ovi udari ne samo da su o\u0161tetili objekte, ve\u0107 su uzrokovali i civilne \u017ertve, posebice u mjestima poput Dnipra i Odese.<\/p>\n Na politi\u010dkom planu, ruski predsjednik Vladimir Putin usredoto\u010dio se na delegitimizaciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, neto\u010dno tvrde\u0107i da je produ\u017eenje mandata od strane Zelenskog protuustavno. Ovo je dio \u0161ire ruske informativne kampanje usmjerene na podrivanje ukrajinskog vodstva i sijanje razdora unutar Ukrajine.<\/p>\n Usred ovih izazova, ukrajinske snage aktivno su odgovorile udarima dugog dometa protiv ruskih vojnih i industrijskih ciljeva na okupiranim teritorijima, uklju\u010duju\u0107i zna\u010dajne napade na sustave protuzra\u010dne obrane u ruskoj regiji Belgorod i drugim strate\u0161kim lokacijama na Krimu i u regiji Krasnodar.<\/p>\n Sukob i dalje uzrokuje ozbiljne humanitarne probleme, uz stalne prijetnje \u017eivotu civila i prekide osnovnih usluga. Me\u0111unarodna zajednica ostaje blisko uklju\u010dena, prati situaciju i pru\u017ea potporu gdje je to mogu\u0107e. Za kontinuirano a\u017euriranje i detaljnija izvje\u0161\u0107a bilo bi korisno pratiti ugledne izvore poput Al Jazeere i Instituta za prou\u010davanje rata.<\/p>\n Sada je Europska unija predstavila novi paket sankcija protiv ruskog re\u017eima Vladimira Putina. Ovo je \u010detrnaesti u nizu paketa koje je EU nametnula u posljednje dvije godine kao odgovor na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Cilj restriktivnih mjera je ka\u017enjavanje odgovornih za ozbiljna kr\u0161enja ljudskih prava i represiju nad demokratskom oporbom, \u010dime se Rusija jasno udaljava od modela vladavine prava i demokracije. Paketi \u0107e se provoditi pod globalnim re\u017eimom sankcija protiv ruskih subjekata, kao i posebnim re\u017eimom usmjerenim na one koji pru\u017eaju financijsku i tehni\u010dku podr\u0161ku za kr\u0161enja ljudskih prava u Rusiji. \u0160to se ti\u010de Ukrajine, paketi koje je vodstvo EU-a nametnulo Rusiji nastoje oslabiti gospodarsku bazu Rusije i onih koji je vojno podr\u017eavaju (Bjelorusija, Iran, Sjeverna Koreja). \u010cetrnaestim paketom sankcija protiv Rusije Europska unija \u017eeljela je “zadati dodatni udarac”, kako stoji u slu\u017ebenom priop\u0107enju Vije\u0107a EU-a, “Putinovu re\u017eimu i onima koji nastavljaju s nezakonitim, neopravdanim i neopravdanim agresorskim ratom protiv Ukrajine”. . Joseph Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, naglasio je da su ‘na\u0161e sankcije ve\u0107 zna\u010dajno oslabile rusko gospodarstvo i sprije\u010dile Putina da provede svoje planove za uni\u0161tenje Ukrajine, iako se nezakonita agresija protiv civila i civilne infrastrukture nastavlja. \u010cetrnaesti paket sankcija”, dodao je Borrell, “pokazuje na\u0161e jedinstvo u podr\u0161ci Ukrajini i u nastojanju da se obuzdaju kriminalne aktivnosti Rusije protiv Ukrajinaca, uklju\u010duju\u0107i napore da se izbjegnu mjere EU-a. Sankcije EU-a tako su omogu\u0107ile Ukrajini da ostane izvan ruskog jarma, unato\u010d \u010dinjenici da se napadi, uklju\u010duju\u0107i i na civile, nastavljaju. Zapravo, ruski cilj je dr\u017eati Ukrajinu podalje od zapadnog svijeta, s namjerom, koju ruska propaganda samo objavljuje, ali nije istinita, ‘osloba\u0111anja’ ruskog govornog stanovni\u0161tva i ponovnog ujedinjenja s Moskvom. Me\u0111utim, jasna je namjera Vladimira Putina reafirmirati novi ruski kolonijalizam po uzoru na Sovjetski Savez, protivno na\u010delu samoodre\u0111enja naroda, kako unutarnjeg tako i vanjskog. Ukrajina je zapravo slobodna odabrati vlastiti oblik vlasti i biti autonomna od drugih stranih sila. Njezina sklonost zapadnom modelu i Europskoj uniji, kojoj je vi\u0161e puta najavljivala da \u0107e pristupiti na kraju sukoba, upravo je ono protiv \u010dega se vojska Vladimira Putina poku\u0161ava boriti.<\/p>\n Da se vratimo na temu sankcija, “dana\u0161nji paket”, prema priop\u0107enju koje je objavilo Vije\u0107e Europske unije, “uklju\u010duje restriktivne mjere protiv 116 drugih osoba i subjekata odgovornih za radnje koje podrivaju ili ugro\u017eavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Na\u010din, kako je navedeno, oslabiti Rusiju prvenstveno na gospodarskom planu i konkretno o\u0161tetiti pojedine strate\u0161ke sektore ruskog gospodarstva, poput energetike, uklju\u010duju\u0107i, izme\u0111u ostalog, daljnje mjere za sprje\u010davanje zaobila\u017eenja samih sankcija. U energetskom sektoru o\u010dekivano je konkretiziran najva\u017eniji dio paketa: zabranjuje se, prije svega, usluga prekrcaja ruskog ukapljenog prirodnog plina u Europskoj uniji u sklopu prekrcaja u tre\u0107e zemlje. Tako\u0111er se zabranjuje ulaganje i isporuka dobara i usluga za izgradnju i dovr\u0161etak LNG projekata. To \u0107e rezultirati zna\u010dajnim smanjenjem prihoda Rusije od prodaje i transporta LNG-a. \u0160to se ti\u010de prekrcaja, paket sankcionira prijenose s broda na brod, prijenose s broda na obalu i operacije pretovara \u0161to se ti\u010de ponovnog izvoza u tre\u0107e zemlje. \u0160to se pak ti\u010de uvoza, EU je najavila da \u0107e uvesti zna\u010dajna ograni\u010denja na opskrbu LNG-om preko EU terminala. Drugim rije\u010dima, cilj je smanjiti dotok dodatnog prirodnog plina iz Rusije.<\/p>\n Kao \u0161to se i o\u010dekivalo, nove mjere odnose se na zaobila\u017eenje, protiv \u010dega se treba boriti stvaranjem ve\u0107e odgovornosti i uvo\u0111enjem vi\u0161e sankcija za svakoga tko bude uhva\u0107en u nepo\u0161tivanju pravila. Prema priop\u0107enju Vije\u0107a Europske unije, “dru\u0161tva matice iz EU-a morat \u0107e u\u010diniti sve \u0161to mogu kako bi osigurale da se njihove podru\u017enice izvan EU-a ne uklju\u010de u aktivnosti koje proizvode rezultat koji sankcije namjeravaju sprije\u010diti”. Druga klauzula uklju\u010dena u paket usmjerena je na borbu protiv ponovnog izvoza ratnog materijala prona\u0111enog u Ukrajini, \u0161to je klju\u010dno za razvoj ruskih vojnih sustava: u tu svrhu EU je odlu\u010dio da \u0107e oni koji prodaju tu robu morati oja\u010dati mehanizmi dubinske analize kako bi se smanjili ili izbjegli rizici povezani s ponovnim izvozom ratnog materijala u Rusiju. Sli\u010dno tome, industrijsko znanje i iskustvo za proizvodnju ratnog materijala morat \u0107e uklju\u010divati \u200b\u200bugovorne odredbe kako bi se “osiguralo da se takvo znanje i iskustvo ne koristi za robu namijenjenu Rusiji”. Osim toga, Europska komisija pristala je uklju\u010diti takozvanu klauzulu ‘No Russia’, koja bi zabranila ponovni izvoz proizvoda u Rusiju za artikle visokog prioriteta, ali je to uklonjeno na zahtjev Njema\u010dke. Me\u0111utim, mogao bi se primijeniti kasnije.<\/p>\n Ostale mjere ti\u010du \u200b\u200bse financijskog svijeta, pitanja financiranja politi\u010dkih stranaka i drugih organizacija, transportnog sektora te daljnje kontrole i ograni\u010denja uvoza i izvoza. Prvo, Vije\u0107e EU-a odlu\u010dilo je operaterima iz EU-a zabraniti kori\u0161tenje ‘Sustava prijenosa financijskih poruka’ koji koristi Ruska sredi\u0161nja banka za izbjegavanje sankcija EU-a. Sankcije se tako\u0111er pro\u0161iruju na financijske institucije koje koriste kriptovalute uspostavljene izvan granica EU-a, ako “takvi subjekti olak\u0161avaju transakcije za potporu obrambenoj i industrijskoj bazi Rusije putem izvoza, opskrbe, prodaje, prijenosa ili transporta u Rusiju robe i tehnologije s dvojnom namjenom, osjetljiva roba, ratni materijal, vatreno oru\u017eje i streljivo”. Kako bi se tako\u0111er suprotstavilo ruskim poku\u0161ajima uplitanja u politiku EU-a i njezinih dr\u017eava \u010dlanica, Vije\u0107e je zabranilo financiranje politi\u010dkih stranaka, politi\u010dkih zaklada, nevladinih organizacija, think tankova te medija i informativnih slu\u017ebi od strane Rusije i njezinih opunomo\u0107enika pru\u017eatelji usluga u EU. U potonjem slu\u010daju, me\u0111utim, po\u0161tovalo se pravo na slobodu informacija: “U skladu s Poveljom o temeljnim pravima, danas dogovorene mjere ne\u0107e sprije\u010diti pru\u017eatelje medijskih usluga i njihovo osoblje da obavljaju druge aktivnosti u EU, kao \u0161to su npr. istra\u017eivanja i intervjui”. Kona\u010dno, po prvi put, EU je uveo nove mjere za brodarstvo: cilj je slomiti Putinovu takozvanu flotu u sjeni, koja se slu\u017ei prijevarnim praksama i ne po\u0161tuje me\u0111unarodne standarde kako bi izbjegla ograni\u010denja EU-a i poduprla rusku stvar u Ukrajini . U tu svrhu donijet \u0107e se razli\u010dita ograni\u010denja, produ\u017eiti zabranu letova unutar EU i zabranu cestovnog prijevoza robe. Kona\u010dno, daljnja ograni\u010denja bit \u0107e nametnuta na izvoz robe i tehnologija s dvojnom namjenom koji pridonose ja\u010danju ruske industrije, posebice vojne industrije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kriza u Ukrajini navela je Europsku uniju (EU) da uvede niz sankcija Rusiji, po\u010dev\u0161i nedugo nakon eskalacije sukoba u velja\u010di 2022. Ove mjere su provedene kao odgovor na rusku ni\u010dim izazvanu invaziju na Ukrajinu, s namjerom da se izvr\u0161i ekonomski i politi\u010dki pritisak na rusku vladu da povu\u010de svoje snage i po\u0161tuje ukrajinski suverenitet. Faze […]<\/p>\n","protected":false},"author":54,"featured_media":29396,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[255,1329],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[],"types":[413],"class_list":["post-29501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pravno","category-ukrajinski-rat-nase-demokracije-u-opasnosti","editorial-positions-focus","types-news-hr"],"yoast_head":"\n
\n\u010cim je invazija zapo\u010dela, EU je usvojila po\u010detni paket sankcija, uklju\u010duju\u0107i zamrzavanje imovine i zabranu putovanja ruskim politi\u010darima i visokim du\u017enosnicima koji su bili uklju\u010deni u napad. Tako\u0111er je zabranio odre\u0111eni izvoz i tehnologije koje su mogle pridonijeti ruskim ratnim naporima.<\/p>\n
\nEskalacija sankcija uklju\u010divala je daljnja trgovinska ograni\u010denja, posebice u energetskom sektoru. EU je smanjio kupnju prirodnog plina i nafte iz Rusije, \u010dime je izravno ciljao na jedan od glavnih izvora prihoda zemlje. To je dovelo do potrage za energetskim alternativama i promicanja ve\u0107e energetske neovisnosti me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama EU.<\/p>\n
\nFokus se prebacio na financijsku izolaciju Rusije. Ruske banke isklju\u010dene su iz me\u0111unarodnog platnog sustava SWIFT, \u0161to je znatno ote\u017ealo Rusiji obavljanje me\u0111unarodnih financijskih transakcija. Osim toga, imovina Ruske sredi\u0161nje banke u inozemstvu je zamrznuta, ograni\u010davaju\u0107i mogu\u0107nost zemlje da pristupi svojim me\u0111unarodnim rezervama.<\/p>\n
\nSankcije su pro\u0161irene na \u0161ire sektore, uklju\u010duju\u0107i ograni\u010denja izvoza napredne tehnologije, elektroni\u010dkih komponenti i poluvodi\u010da. Time se htjelo smanjiti tehnolo\u0161ke kapacitete Rusije i usporiti njezin vojni i industrijski razvoj. Europski luksuzni sektor, poput automobila i mode, tako\u0111er je pogo\u0111en zabranama izvoza u Rusiju.<\/p>\n
\nKako je sukob odmicao, EU je nastavio a\u017eurirati i poo\u0161travati postoje\u0107e sankcije. Poseban naglasak stavljen je na izbjegavanje sankcija, uz poja\u010dane napore da se popune sve rupe u zakonu koje su omogu\u0107ile Rusiji ili ruskim subjektima da izbjegnu prethodno nametnuta ograni\u010denja. Sankcije su imale zna\u010dajan utjecaj na rusko gospodarstvo, dovev\u0161i do deprecijacije rublje, inflacije i op\u0107e financijske nestabilnosti. Me\u0111utim, raspravljalo se o u\u010dinkovitosti sankcija. Neki kriti\u010dari tvrde da sankcije, iako utje\u010du na rusko gospodarstvo, jo\u0161 nisu dovele do zna\u010dajne promjene u ruskoj politici ili vojnim akcijama.<\/p>\nLNG ograni\u010denja<\/h2>\n
Klauzula protiv izbjegavanja<\/h2>\n
Transport, izvoz, financije<\/h2>\n