Nedavni europski izbori zapo\u010deli su slo\u017eeni diplomatski posao izra\u017eavanja vodstva novih europskih institucija. Zapravo, pozicioniranje dr\u017eava \u010dlanica dovelo je posljednjih tjedana do potvr\u0111ivanja Roberte Mestole za predsjednice Europskog parlamenta, izbora Ursule Von der Leyen za predsjednicu Komisije i Antonija Coste za predsjednika Europskog vije\u0107a, te imenovanje Kaje Kallas na mjesto visoke predstavnice za vanjsku politiku. Time je zavr\u0161ena prva faza ponovnog pokretanja europskih institucija, ali posao \u2013 i prije svega izazovi \u2013 sigurno nisu gotovi. SLJEDE\u0106I INSTITUCIONALNI KORACI Kao i dr\u017eava, tako i Europska unija ima svoje birokratske procese i obi\u010daje za koje je u ovom slu\u010daju potrebno vrijeme da do\u0111u do izra\u017eaja. Zapravo, rad na sastavu institucija jo\u0161 nije zavr\u0161en. Do kolovoza \u0107e vlade dr\u017eava \u010dlanica imati zadatak imenovati \u010dlanove Komisije. Zapravo, predsjednik \u0107e im morati povjeriti odre\u0111ena izaslanstva i portfelj za provo\u0111enje specifi\u010dnih potrebnih radnji. Nakon \u0161to je ovaj korak zavr\u0161en, rije\u010d prelazi na pojedina\u010dne komisije Europskog parlamenta, koje \u0107e imati zadatak saslu\u0161ati i, prije svega, odobriti povjerenike. Ovo je prili\u010dno delikatan i sve samo ne formalni trenutak. U pro\u0161losti su trvenja (kako osobna tako i politi\u010dka) dovela do usporavanja rada, koji \u0107e, u svakom slu\u010daju, biti okon\u010dan najkasnije do plenarnog sastanka u listopadu 2024. Tom prilikom, naime, predsjednik Von der Leyen \u0107e se obratiti izravno parlamentu i predstaviti svoj program rada koji \u0107e morati biti ratificiran izglasavanjem povjerenja. Tek nakon ovog novog glasovanja Komisija \u0107e biti uistinu postavljena i prihva\u0107ena. MNOGE KRIZE S KOJIMA SE TREBA RE\u0160ITI Sukob od posljednjih nekoliko tjedana oko imenovanja i glasovanja predsjedni\u0161tava najvjerojatnije \u0107e se ponovno pojaviti u upravo opisanim koracima. To je zato \u0161to se nikada prije novo europsko zakonodavstvo nije otvorilo u vrlo izazovnom kontekstu. Kriza se ne odvija samo s ekonomskog stajali\u0161ta, a tako\u0111er nije ograni\u010dena unutar granica Europske unije. Me\u0111unarodne nestabilnosti, kao i dugotrajne pojave, generiraju sigurnosne probleme na pragu Europe, a gospodarstvo mora ra\u010dunati sa zahtjevima globalnog tr\u017ei\u0161ta i zelene politike. ME\u0110UNARODNI IZAZOVI Institucionalni koraci za pokretanje zakonodavstva u pozadini vide rasplet velikih kriza s kojima smo prisiljeni nositi se na me\u0111unarodnoj sceni. Rat u Ukrajini, za koji se \u010dini da se jo\u0161 nije pojavio stvaran i odr\u017eiv putokaz prema mirovnom procesu, svakako je u sredi\u0161tu razmi\u0161ljanja i rada europskih institucija. Rat na europskom pragu o\u010dito je nezanemariv element onoga \u0161to bi program Von der Leyen trebao biti, pa \u0107e o tome morati pa\u017eljivo procijeniti i glasanje o povjerenju zakazano za listopad. Ali sigurnost Europe nije ugro\u017eena samo sukobom Rusije i Ukrajine; zapravo, nestabilnost cijele regije Bliskog istoka, po\u010dev\u0161i od izraelsko-palestinskog sukoba, predmet je kontinuirane analize. Pogotovo ovih dana kada se \u0161irenje sukoba na ostatak regije \u010dini neminovnim i gotovo neizbje\u017enim. U svim tim kontekstima, pozicija koju su u izgradnji novih europskih institucija zauzele vlade poput talijanske, ima zna\u010dajnu vrijednost. Akcija vr\u0161enja pritiska na institucije, osobito ako je provode jake vlade na nacionalnoj fronti, ima te\u017einu koja se ne smije zaboraviti i koja se mora podnijeti posebno u pitanjima od vitalne va\u017enosti za sigurnost granica Europske unije. Razmotrimo ve\u0107 otvorenu igru \u200b\u200boko ameri\u010dkih predsjedni\u010dkih izbora i kako bi ishod mogao imati posljedice na odnose preko Atlantika. Ne zaboravljaju\u0107i kako se natjecanje izme\u0111u SAD-a i Kine razvija na globalnoj razini i tako sna\u017eno utje\u010de na europsko tr\u017ei\u0161te i gospodarstvo. Nove institucije spremaju se, dakle, pojaviti unutar multilateralnog sustava koji prolazi kroz mo\u017eda i najve\u0107u krizu. Potpora jakih vlada me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama svakako je uvjet koji treba tra\u017eiti, posebno u pogledu dugoro\u010dne stabilnosti. ZAJEDNI\u010cKA OBRANA I IMIGRACIJA Podr\u0161ka institucijama, posebno od \u010dlanica koje \u010dine granicu Unije, danas je klju\u010dna. Zapravo, u ovom zakonodavnom tijelu proces integracije na zajedni\u010dkom europskom obrambenom frontu ne mo\u017ee se ne preispitati, ba\u0161 kao \u0161to \u0107e pitanja useljavanja (osobito iz afri\u010dkih zemalja) biti u sredi\u0161tu rasprave. Sada\u0161nji globalni scenarij ne mo\u017ee a da ne zahtijeva od Europe da preuzme odgovornosti koje su prije bile nezamislive. Sama sigurnost Unije ugro\u017eena je sukobom na njezinom pragu. Neizravna uklju\u010denost u sukob izme\u0111u Rusije i Ukrajine predstavlja izazove s kojima se mogu uhvatiti u ko\u0161tac samo jake europske institucije (osobito jake u konsenzusu dr\u017eava \u010dlanica). Europa mora razviti svoju sposobnost da bude sredi\u0161nji i vode\u0107i element unutar Atlantskog saveza, posebno s obzirom na razvoj doga\u0111aja na posljednjem summitu NATO-a za 70. obljetnicu Saveza. Potro\u0161nja za obranu mora se provoditi inteligentnije i s ciljem interoperabilnosti, posebno u slu\u017ebi zajedni\u010dkih misija i s Europom u srcu unutarnjeg obrambenog tr\u017ei\u0161ta. Tehnolo\u0161ki rast u tom pogledu mora biti va\u017ena prednost europskog gospodarstva, postav\u0161i stup na kojem \u0107e se temeljiti obnovljeni fokus na zajedni\u010dku obranu. Ju\u017ena fronta tako\u0111er je pogo\u0111ena rastom imigracije, \u0161to nove europske institucije ne mogu podcijeniti, posebno u odnosu s dr\u017eavama \u010dlanicama koje su najvi\u0161e uklju\u010dene u taj fenomen. Izazov \u0107e biti boriti se protiv ilegalne imigracije i kroz te\u017einu Europske unije u suradnji sa zemljama podrijetla i tranzita migracijskih tokova. Inicijative koje ne bi smjele zanemariti anga\u017eman Unije, ali su sve vi\u0161e prepu\u0161tene pojedinim dr\u017eavama koje su prepu\u0161tene same da se nose s neravnote\u017eama koje generiraju ove pojave. RAST I OKOLI\u0160 Va\u017enost potpore jakih vlada me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama sigurno je tako\u0111er povezana s gospodarskom situacijom koja bilje\u017ei prili\u010dno slab rast, uz usporavanje globalne trgovine zbog me\u0111unarodne nestabilnosti i nepredvi\u0111enosti svih kriza do sada zacrtano. U ovom scenariju vode\u0107a uloga Europske unije ostaje vitalna, pogotovo jer ta uloga sigurno nije ostvarena posljednjih godina. Nedvojbeno \u0107e se Von der Leyen u predstavljanju svog programa (zakazanog, kako je ve\u0107 napisano, za plenarni sastanak u listopadu 2024.) fokusirati na ponovno pokretanje konkurentnosti Europske unije, tako\u0111er s ciljem smanjenja ovisnosti o energiji i strate\u0161kim resursima. Su\u010deljavanje oko ovih tema svakako ne mo\u017ee zanemariti poziciju zemalja poput Italije, nacija koje su prirodni kandidati za klju\u010dnu ulogu u distribuciji energije. Tu je i pitanje Zelenog dogovora, u vezi s kojim \u0107e se morati pomiriti ispravna o\u010dekivanja dr\u017eava \u010dlanica na gospodarskom planu. Ako zapravo energetska tranzicija i dekarbonizacija ostaju prioriteti za Europsku uniju, oni sigurno ne mogu baciti odre\u0111ene industrijske sektore na koljena ili opteretiti gospodarstva, osobito ako riskiraju pogor\u0161anje u\u010dinka nacionalnih tr\u017ei\u0161ta, a time i stabilnost vlada. Doista, tro\u0161kovi ovih zelenih strategija ne mogu opteretiti nacionalne vlade ili pojedina\u010dne sektore. To bi dovelo do eskalacije sukoba i, prije svega, ne bi ispunilo o\u010dekivanja ponovne konkurentnosti Europske unije na globalnom gospodarskom tr\u017ei\u0161tu. <\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nedavni europski izbori zapo\u010deli su slo\u017eeni diplomatski posao izra\u017eavanja vodstva novih europskih institucija. Zapravo, pozicioniranje dr\u017eava \u010dlanica dovelo je posljednjih tjedana do potvr\u0111ivanja Roberte Mestole za predsjednice Europskog parlamenta, izbora Ursule Von der Leyen za predsjednicu Komisije i Antonija Coste za predsjednika Europskog vije\u0107a, te imenovanje Kaje Kallas na mjesto visoke predstavnice za vanjsku politiku. […]<\/p>\n","protected":false},"author":43,"featured_media":31553,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1463],"tags":[250,283,1683,625,213],"editorial-positions":[42],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[413],"class_list":["post-31564","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izgradnja-konzervativne-europe","tag-economy","tag-european-commission","tag-european-parlament","tag-ue","tag-ukraine","editorial-positions-focus","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n