Postoji vrlo zanimljiva \u010dinjenica o proizvodnji elektri\u010dne energije u Europskoj uniji koja otvara neka va\u017ena razmi\u0161ljanja. Doista, od 2004. proizvodnja elektri\u010dne energije u EU postaje sve vi\u0161e ekolo\u0161ka. To je zato \u0161to se do danas udio obnovljivih izvora energije u brojkama proizvodnje elektri\u010dne energije vi\u0161e nego udvostru\u010dio. Rastu\u0107a perspektiva iu nadolaze\u0107im godinama, posebno s obzirom na europske politike koje imaju za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Cilj koji je svakako zanimljiv, ali koji ne mo\u017ee ne po\u0107i u susret o\u010dekivanjima zemalja \u010dlanica i izgledima sve nestabilnijeg me\u0111unarodnog okvira. Zato bi cilj klimatske neutralnosti sve vi\u0161e trebao biti popra\u0107en ciljem energetske neovisnosti unutar granica Europske unije. PODACI O ELEKTRI\u010cNOJ ENERGIJI U EUROPI Za potpuniju sliku potrebno je koristiti analize Eurostata na temelju godi\u0161njih podataka svake dr\u017eave \u010dlanice EU. Valja napomenuti da je raspolo\u017eiva energija u Europskoj uniji u 2022. smanjena u odnosu na prethodnu godinu (rije\u010d je o -4,5 posto). Konkretno, nafta je zabilje\u017eila rast od 2,8 posto u odnosu na 2021., dok je plin smanjen za 13,3 posto. Naravno, ovaj je fenomen usko povezan s me\u0111unarodnim nepredvi\u0111enim doga\u0111ajima. Konkretno, invazija moskovskih trupa na Ukrajinu. \u0160to se ti\u010de obnovljivih izvora energije, prilagodili smo se brojci danoj na po\u010detku ovog \u010dlanka, uz konstantu stalnog pove\u0107anja. PROIZVODNJA ELEKTRI\u010cNE ENERGIJE U EUROPSKOJ UNIJI Podaci su, dakle, sasvim jasni: u Europskoj uniji obnovljivi izvori imaju najve\u0107i udio u proizvodnji. Odmah zatim dolaze fosilna goriva (u raznim oblicima) i na kraju dolazi energija koju proizvode nuklearne elektrane. U 2022. godini Europska unija kao cjelina proizvela je 2641 teravat-sat elektri\u010dne energije (podaci Eurostata). Ta se brojka sastoji od gotovo 40 posto obnovljivih izvora energije, 38,6 posto fosilnih goriva i preko 20 posto nuklearne energije. Unutar fosilnih goriva, plin je bio glavni element koji se koristio za proizvodnju elektri\u010dne energije (za 19,6 posto), a slijedi ga ugljen (za 15,8 posto). Naravno, postoci se razlikuju me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama jer nekoliko zemalja (poput Italije) nema nuklearne elektrane. U 2022. nuklearne elektrane radile su u trinaest dr\u017eava \u010dlanica EU-a. \u0160tovi\u0161e, upravo zbog me\u0111unarodnih nepredvi\u0111enih okolnosti i potrebe da se revidiraju kanali opskrbe plinom – izuzev Moskve – za njih oko osam, nuklearna je energija pokrivala vi\u0161e od tre\u0107ine proizvodnje elektri\u010dne energije. To je europskim kancelarijama dalo vremena da prona\u0111u alternative nakon invazije na Ukrajinu. Naravno, razlike u energetskoj mje\u0161avini me\u0111u dr\u017eavama EU-a tako\u0111er se razlikuju u pogledu obnovljivih izvora energije. Kvote se razlikuju od zemlje do zemlje, pri \u010demu najvi\u0161e doti\u010du 90 posto proizvedene energije, a niske 15 posto. Naravno, ova varijacija ovisi o mnogim \u010dimbenicima. Prvo, treba pogledati geografske uvjete svake zemlje, prisutnost i dostupnost drugih prirodnih resursa kao \u0161to su nalazi\u0161ta plina ili ugljena. Me\u0111utim, me\u0111u \u010dimbenicima koji igraju ulogu u odre\u0111ivanju postotaka kori\u0161tenja obnovljive energije su nacionalne politike (kao kod izbora nuklearne energije) i struktura razli\u010ditih gospodarstava. CIJENE ELEKTRI\u010cNE ENERGIJE Koncept energetske neovisnosti jo\u0161 je zanimljiviji i vrijedan razmatranja kada se promatra razvoj cijena energije povezanih s me\u0111unarodnim nepredvi\u0111enim okolnostima posljednjih godina. S ruskom invazijom na Ukrajinu, cijena fosilnih goriva u Europi je sko\u010dila. Povrh svega, plin je postao puno ve\u0107a tro\u0161kovna stavka na ra\u010dunima gra\u0111ana EU. Veza izme\u0111u cijene plina i cijene elektri\u010dne energije kojom se on proizvodi je o\u010dita. Smanjenjem uvoza porasla je i cijena plina, \u0161to je unato\u010d \u010dinjenici da manje od 40 posto energije u Europskoj uniji dolazi iz fosilnih goriva, zna\u010dajno pridonijelo rastu tro\u0161kova za krajnje korisnike. Posebice 2022. (godina u kojoj se energetska kriza najja\u010de osjetila) EU je uveo nekoliko posebnih mjera kako bi poku\u0161ao ubla\u017eiti utjecaj tro\u0161kova na svakodnevni \u017eivot gra\u0111ana, poput smanjenog oporezivanja ili subvencija za ku\u0107anstva i poduze\u0107a. Zato je sada va\u017eno raditi na reformi tr\u017ei\u0161ta elektri\u010dne energije unutar granica Europske unije, kako bi se izbjegli novi skokovi vezani uz vanjske doga\u0111aje. PUT DO ENERGETSKE NEOVISNOSTI S obzirom na prikazane podatke i sve slo\u017eeniji me\u0111unarodni krajolik u kojem se Europska unija poziva na vode\u0107u ulogu, jasno je da put do energetske neovisnosti ne mo\u017ee a ne prolazi kroz diverzifikaciju dobavlja\u010da i diferencijaciju izvora energije. Nakon 24. velja\u010de 2022., s invazijom Rusije na ukrajinski teritorij, diverzifikacija opskrbljiva\u010da energijom postala je klju\u010dni \u010dvor u politici dr\u017eava \u010dlanica. Potreba za postizanjem supstitucije opskrbe plinom iz Rusije postavila je Italiju u sredi\u0161nju poziciju u opskrbi Europe energijom. Zemljopisni polo\u017eaj na\u0161e zemlje u sredi\u0161tu Mediterana, zajedno s prisutno\u0161\u0107u strate\u0161kih infrastruktura, stavlja nas u poziciju da budemo klju\u010dni igra\u010d u ovoj reorganizaciji energetskih opskrbljiva\u010da Europe. \u010cak je i Matteijev plan (koristan za stvaranje energetskih partnerstava na nacionalnoj razini), koji je pokrenula talijanska vlada, temeljni alat u ovom procesu, vrlo koristan u izgradnji mosta s afri\u010dkim narodima i pretvaranju Italije u stvarno sredi\u0161te potrebno za jamstvo Europskoj uniji svoju energetsku sigurnost i neovisnost. Naravno, \u010dak i ako je ova inicijativa ju\u017enog fronta EU-a apsolutno neophodna iu skladu s me\u0111unarodnim nepredvi\u0111enim okolnostima, tako\u0111er su potrebne ciljane namjere i politike na razini EU-a i dr\u017eava \u010dlanica kako bi se postigla energetska neovisnost. Konkretno, diverzifikacija izvora opskrbe energijom i diferencijacija izvora energije mora se odvijati s fokusom na obnovljive izvore energije i vodik, upravo kako bi se pazilo na perspektivu klimatske neutralnosti 2050. godine. Istodobno, me\u0111utim, gospodarska o\u010dekivanja i o\u010dekivanja rasta dr\u017eava ne mogu se nadja\u010dati, tako da se mora zajam\u010diti i autonomija \u010dlanica da odlu\u010duju o vlastitoj energetskoj mje\u0161avini, u skladu s nacionalnim industrijskim planom i planom rasta. Naravno, to podrazumijeva pove\u0107anje ulaganja u istra\u017eivanje i razvoj kako bi se osigurale stalne inovacije u energetskom polju, uklju\u010duju\u0107i put ka sigurnijoj, stabilnijoj i \u010di\u0161\u0107oj fuzijskoj nuklearnoj energiji kako bi dr\u017eave \u010dlanice i Europska unija postale sve energetski suverenije i neovisnije. To se tako\u0111er mo\u017ee dogoditi vra\u0107anjem na iskori\u0161tavanje nalazi\u0161ta unutar perimetra EU-a, kao i stvaranjem politika koje \u010dlanice usmjeravaju prema energetskoj neutralnosti radi ve\u0107e sigurnosti u ovom strate\u0161kom sektoru. Na nacionalnoj razini stoga moramo stvoriti instrumente za provedbu ovih direktiva, tako\u0111er s ciljem sve ve\u0107e podr\u0161ke ku\u0107anstvima i poduze\u0107ima koja se odlu\u010de ulagati u obnovljive izvore energije. Kona\u010dno, moramo raditi na mre\u017ei, kako bi bila sve u\u010dinkovitija i integriranija. To se mo\u017ee posti\u0107i ja\u010danjem infrastrukture i energetskih me\u0111upovezanosti, kao \u0161to je to u\u010dinila, primjerice, Italija, s RePowerEu ogrankom unutar NRRP-a. Cilj mora biti pove\u0107anje ulaganja u ja\u010danje sustava skladi\u0161tenja, razvoj pametnih mre\u017ea i pove\u0107anje energetskih zajednica, kako se ne bi na\u0161li nespremni pred vanjskim \u010dimbenicima ili fluktuacijama na me\u0111unarodnom energetskom tr\u017ei\u0161tu, zbog \u010dimbenika koje se ne mogu predvidjeti niti na njih izravno utjecati. <\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Postoji vrlo zanimljiva \u010dinjenica o proizvodnji elektri\u010dne energije u Europskoj uniji koja otvara neka va\u017ena razmi\u0161ljanja. Doista, od 2004. proizvodnja elektri\u010dne energije u EU postaje sve vi\u0161e ekolo\u0161ka. To je zato \u0161to se do danas udio obnovljivih izvora energije u brojkama proizvodnje elektri\u010dne energije vi\u0161e nego udvostru\u010dio. Rastu\u0107a perspektiva iu nadolaze\u0107im godinama, posebno s obzirom […]<\/p>\n","protected":false},"author":42,"featured_media":31595,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[231],"tags":[1685,250,237,292,1046],"editorial-positions":[42],"regions":[330,336,354,366],"types":[413],"class_list":["post-31805","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-okolis","tag-climate-neutrality","tag-economy","tag-energy","tag-gas","tag-repowereu","editorial-positions-focus","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n