Nedavno istra\u017eivanje koje je provela stranka ECR pod naslovom \u201eBalansiranje ambicije i stvarnosti. Trezveno ispitivanje izazova u zelenoj tranziciji EU-a\u201d ima za cilj vratiti raspravu na realan i objektivan put, temeljen na \u010dinjenicama i politi\u010dkoj, gospodarskoj i industrijskoj stvarnosti Europske unije. Ono \u0161to u ovom trenutku mo\u017eda nedostaje je upravo \u201ctrezvenost\u201d analize navedena u podnaslovu studije. U kontekstu gdje je cilj stigmatizirati bez ispitivanja svih elemenata fenomena, korisno je zastati i razmisliti o podacima i o\u010dekivanjima dr\u017eava \u010dlanica, prije nego \u0161to se u\u010dvrsti iza stavova i na\u010dela koji ne predstavljaju nu\u017eno interese gra\u0111ani Europske unije. Studija stoga ima za cilj procijeniti Zeleni dogovor EU-a (kao i zelenu tranziciju u \u0161irem smislu) poku\u0161avaju\u0107i se usredoto\u010diti na ravnote\u017eu koju treba uspostaviti izme\u0111u ambicioznosti postavljenih ciljeva i prakti\u010dnosti onoga \u0161to dokument poziva . EUROPSKI ZELENI DOGOVOR Nakon privremenog sporazuma postignutog s Europskim parlamentom u travnju 2021., Vije\u0107e je odobrilo dogovor u svibnju 2021. Zeleni dogovor upire prstom u klimatske promjene i degradaciju okoli\u0161a koji predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju europskom i globalnom ekosustavu . Ideja dokumenta je transformirati zemlje Unije u moderno, konkurentno i u\u010dinkovito gospodarstvo, posebice na podru\u010dju resursa i sirovina. Konkretno \u2013 budu\u0107i da je to mo\u017eda postala mantra i za\u0161titni znak Europskog zelenog dogovora \u2013 ima za cilj smanjiti neto emisije stakleni\u010dkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine, uzimaju\u0107i u obzir po\u010detne razine iz 1990. godine. Osim toga, cilj je do 2050. godine Europu pretvoriti u prvi klimatski neutralan kontinent prema principu klimatske neutralnosti, tako\u0111er kroz sadnju tri milijarde stabala me\u0111u svim dr\u017eavama \u010dlanicama. Kako bi to u\u010dinila, Europska komisija iznijela je \u010ditav niz prijedloga za transformaciju europskog gospodarstva i zajedni\u010dkih politika o energiji, prometu i klimi. Utvr\u0111eno je i na\u010delo da gospodarski rast treba odvojiti od kori\u0161tenja resursa, a pozornost treba posvetiti svim podru\u010djima Unije, ne zanemaruju\u0107i ona marginalnija i siroma\u0161nija u smislu industrije ili resursa. \u0160to se financiranja ti\u010de, ne mo\u017ee se ne spomenuti da \u0107e oko jedne tre\u0107ine ulaganja od 1,8 trilijuna eura iz plana oporavka NextGenerationEU, zajedno sa sedmogodi\u0161njim prora\u010dunom EU-a, financirati Europski zeleni dogovor. OBRANA PRIRODE NE IDE KROZ EKO-LUDOSTI Ekologija je neupitno stup konzervativnog razmi\u0161ljanja, kako u Italiji tako iu Europi. Govoriti bez detaljne analize i bez znanja o staklenicima, elektri\u010dnim automobilima i industrijskoj prenamjeni nije ni\u0161ta drugo nego eklatantan simptom neobuzdanog ideolo\u0161kog zanosa koji name\u0107e ljevica. Pojam biolo\u0161ke raznolikosti, kao i va\u017enost kontakta \u010dovjeka i prirode, za nas su vrijednosti i dio ba\u0161tine koju namjeravamo za\u0161tititi, njegovati i prenositi budu\u0107im generacijama. Zbog toga se ovaj fenomen i svi njegovi aspekti ne mogu podcijeniti. Postizanje tako va\u017enih klimatskih ciljeva stoga prije svega mora biti odr\u017eivo, uzimaju\u0107i u obzir pojam \u201eodr\u017eivost\u201c ovdje u naj\u0161irem smislu koji obuhva\u0107a ekolo\u0161ke, ekonomske pa \u010dak i dru\u0161tvene aspekte. Na ovom krivudavom putu ne mogu nas voditi ideolo\u0161ki pristupi bez ikakve analize, ciljevi koji se \u010dine nedosti\u017enima i potpuno nesrazmjerna optere\u0107enja gra\u0111ana i gospodarstva. Od \u201csretnog odrastanja\u201d Sergea Latouchea brzo se kre\u0107emo prema \u201cnesretnom odrastanju\u201d Zelenog dogovora koji je napisala europska ljevica. Cilj konzervativnog svijeta nu\u017eno mora biti da raspravu vrati stvarnosti i analizi. Stabilne to\u010dke od kojih mo\u017eemo ponovno krenuti kako bismo poku\u0161ali promijeniti pravila, stvaraju\u0107i uvjete koji stvarno \u010duvaju na\u0161 okoli\u0161, \u010dine\u0107i na\u0161e gospodarstvo odr\u017eivim, ali i konkurentnim na me\u0111unarodnoj sceni. KAKO STATI NA PRAVI PUT? Put koji mo\u017ee dovesti dr\u017eave \u010dlanice EU-a prema istinskim i odr\u017eivim zelenim politikama ne izgleda lako. Rasprava je, kao \u0161to je ranije spomenuto, potkopana i gotovo monopolizirana ideolo\u0161kim stavovima koje je europska ljevica posljednjih godina htjela ugraditi u pravila, propise i ciljeve koji su sve samo ne izvedivi. Naprotiv, da bi \u010dovjek ostao na zemlji, trebao je imati na umu jednostavna na\u010dela supsidijarnosti i proporcionalnosti, koja su ve\u0107 dovoljno predvi\u0111ena u osniva\u010dkim ugovorima Europske unije. Primjena ova dva na\u010dela na okoli\u0161no razmi\u0161ljanje i politiku ponovno bi stavila dr\u017eave \u010dlanice u sredi\u0161te rasprave. Na taj bi na\u010din nacionalne vlade bile te koje bi zacrtale i odlu\u010dile o najboljim strategijama (za svoje gospodarstvo i dru\u0161tvo) za postizanje klimatskih ciljeva. Industrijski ciljevi i specifi\u010dnosti razli\u010ditih konteksta ne mogu se izostaviti kao \u0161to je to u\u010dinjeno njihovim \u017ertvovanjem ideologiji. Kao \u0161to je cilj studije koju je objavila stranka ECR, moraju se istaknuti ekonomske i regionalne razlike u provedbi Green Deala. To zna\u010di prihva\u0107anje i prepoznavanje potrebe za ciljanom potporom za ekonomski ranjive regije koje ne mogu biti zaostale za ciljeve koje im je nemogu\u0107e posti\u0107i. Istodobno se moraju procijeniti strategije financiranja EU-a koje imaju za cilj identificirati neku vrstu godi\u0161njeg jaza ulaganja zajedno s inovativnijim rje\u0161enjima za uklanjanje tog jaza. Pristup ovdje treba biti uravnote\u017eeniji, istinski uskla\u0111uju\u0107i klimatske ciljeve s gospodarskom realno\u0161\u0107u dr\u017eava \u010dlanica: tek tada se mo\u017ee govoriti o pravednom i uklju\u010divom pristupu, kao i pravednoj tranziciji za sve dr\u017eave \u010dlanice EU-a. PROMET, ULAGANJA I SIGURNOST Dekarbonizacija (cilj koji je tako\u0111er uklju\u010den u Europski zeleni plan) svakako je cilj kojemu treba te\u017eiti, po\u010dev\u0161i od razli\u010ditih na\u010dina prijevoza i ulaganja prije svega u odr\u017eivu urbanu mobilnost. Na taj na\u010din, promjena lica mobilnosti u gradovima mo\u017ee doista utjecati na putu postizanja klimatskih ciljeva. Me\u0111utim, istovremeno se mora poduzeti i akcija s makroekonomskog gledi\u0161ta, na primjer odlukom o odvajanju svih ulaganja zemalja \u010dlanica u zelene politike od izra\u010duna omjera deficita\/BDP-a. Ovo nema namjeru iskriviti ili ‘napuhati’ u\u010dinak nacionalnih ekonomija, ve\u0107 dati ve\u0107u te\u017einu (u ekonomskom smislu) zelenim inicijativama o kojima samostalno odlu\u010duju dr\u017eave. Tako\u0111er, s gospodarskog stajali\u0161ta mora biti mogu\u0107e crpiti iz europskog prora\u010duna kori\u0161tenjem sredstava za obnovu i osiguranje degradiranih ili ekolo\u0161ki ugro\u017eenih podru\u010dja. Ovo je jedina stvarna politika prevencije ekolo\u0161kih katastrofa koja ima ikakve koristi. S druge strane, inicijative poput onih koje se odnose na takozvane \u201ezelene ku\u0107e\u201d moraju se apsolutno preispitati: u ovom slu\u010daju za\u0161tita mora biti usmjerena prema interesima europskih gra\u0111ana koji posjeduju imovinu. Energetska u\u010dinkovitost na\u0161eg gra\u0111evinskog fonda mo\u017ee se i mora provoditi, ali postupno i odr\u017eivo, uklju\u010duju\u0107i i kroz poticaje i potporu Europske unije. INDUSTRIJSKA STRATEGIJA, RAST I OKOLI\u0160 Neobuzdana zelena ideologija, bez ko\u010dnica i vezanosti za realnost, ne smije usporiti rast industrijskih sektora strate\u0161ke naravi. Treba samo pomisliti na apsolutnu va\u017enost koju je obrambeni industrijski sektor dobio posljednjih godina. Stoga su nam potrebni zajedni\u010dki alati na europskoj razini koji osiguravaju ovakve industrijske prioritete strate\u0161ke prirode kako ne bi na\u0161tetili interesima Europske unije. Me\u0111u njima ne mo\u017eemo zaboraviti automobilski sektor, za koji je bitno posti\u0107i ukidanje zabrane proizvodnje automobila s endotermnim motorima od 2035. Ponovno pokretanje automobilskog sektora mora pro\u0107i kroz na\u010delo tehnolo\u0161ke neutralnosti, a ne naru\u0161avanjem interesa nacionalnih gospodarstava, ve\u0107 ulaganjem u sva alternativna goriva – ne samo u elektri\u010dne automobile – razvijaju\u0107i lanac biogoriva i time \u0161tite\u0107i sve tvrtke povezane s ovim sektorom. <\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nedavno istra\u017eivanje koje je provela stranka ECR pod naslovom \u201eBalansiranje ambicije i stvarnosti. Trezveno ispitivanje izazova u zelenoj tranziciji EU-a\u201d ima za cilj vratiti raspravu na realan i objektivan put, temeljen na \u010dinjenicama i politi\u010dkoj, gospodarskoj i industrijskoj stvarnosti Europske unije. Ono \u0161to u ovom trenutku mo\u017eda nedostaje je upravo \u201ctrezvenost\u201d analize navedena u podnaslovu […]<\/p>\n","protected":false},"author":43,"featured_media":32421,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[231],"tags":[513,1501,250,1721,1650],"editorial-positions":[42],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[413],"class_list":["post-32456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-okolis","tag-climatechange","tag-greendeal","tag-economy","tag-green-eu","tag-greentransition","editorial-positions-focus","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n