U kolovozu 2021. regularna afganistanska vojska, koju su obu\u010davale zapadne snage i koja je odana vladi Ashrafa Ghanija, brzo se raspala pred talibanskom ofenzivom. Talibani, koji su s vlasti svrgnuti invazijom pod vodstvom SAD-a gotovo dva desetlje\u0107a ranije, ponovno su preuzeli kontrolu nad zemljom. Samo nekoliko sati nakon zauzimanja Kabula, talibani su najavili uspostavu Islamskog emirata Afganistana i ponovnu primjenu \u0161erijatskog zakona u njegovom najstro\u017eem tuma\u010denju. Od tada je situacija u zemlji ostala slo\u017eena i kontradiktorna. Talibani su nametnuli stroga ograni\u010denja ljudskih prava, posebno za \u017eene i djevojke, zabranjuju\u0107i im mnoge oblike zapo\u0161ljavanja i pristup visokom obrazovanju. Islamski pokret tako\u0111er je proveo \u0161iroku kampanju cenzure, uhi\u0107uju\u0107i i mu\u010de\u0107i novinare i aktiviste, te uveo nove propise koji dodatno ograni\u010davaju slobodu izra\u017eavanja \u017eena, \u010dak zabranjuju\u0107i javnu upotrebu njihovih glasova. Donet je novi zakon. Prema afganistanskom Ministarstvu za promicanje vrline: “Inshallah, uvjeravamo vas”, izjavio je glasnogovornik ministarstva, “da \u0107e islamski zakon uvelike pomo\u0107i u promicanju vrline i uklanjanju poroka.” Navodna “intimnost” \u017eenskog glasa koristi se kao izgovor za sprje\u010davanje \u017eena u javnim ulogama ili sudjelovanju u podru\u010djima kao \u0161to su umjetnost ili obrazovanje. Ovaj novi zakon u\u010dinkovito eliminira mogu\u0107nost da se \u017eene vrate u politiku, umjetnost ili podu\u010davanje. Njihovo svo\u0111enje na tihe i nevidljive “duhove” dodatno je poja\u010dano zabranom no\u0161enja lagane, uske ili kratke odje\u0107e i gledanja u mu\u0161karce koji nisu mu\u017eevi ili bliski ro\u0111aci. Dodatno, od \u017eena se tra\u017ei da se pokriju u prisustvu mu\u0161karaca i \u017eena nemuslimana kako bi izbjegle “iskvarenje”. Ionako krhko gospodarstvo Afganistana dodatno se uru\u0161ilo nakon prestanka razvojne pomo\u0107i od strane Sjedinjenih Dr\u017eava, Svjetske banke i drugih me\u0111unarodnih donatora. Preko 90% afganistanskog stanovni\u0161tva suo\u010dava se s nedostatkom hrane i porastom bolesti povezanih s pothranjeno\u0161\u0107u. Prema podacima Ujedinjenih naroda, tre\u0107ina od gotovo 40 milijuna stanovnika pre\u017eivljava na kruhu i \u010daju, a nezaposlenost je velika. Ionako slabo zdravlje U kolovozu 2021. regularna afganistanska vojska, koju su obu\u010davale zapadne snage i koja je odana vladi Ashrafa Ghanija, brzo se raspala pred talibanskom ofenzivom. Talibani, koji su protjerani invazijom pod vodstvom SAD-a gotovo dva desetlje\u0107a ranije, ponovno su preuzeli kontrolu nad zemljom. Samo nekoliko sati nakon \u0161to su zauzeli Kabul, talibani su najavili uspostavu Islamskog emirata Afganistana i ponovno uspostavljanje \u0161erijatskog zakona, u njegovom najrigidnijem tuma\u010denju. Od tada je situacija u zemlji ostala slo\u017eena i kontradiktorna. Talibani su nametnuli stroga ograni\u010denja ljudskih prava, posebno za \u017eene i djevojke, zabranjuju\u0107i im mnoge oblike zapo\u0161ljavanja i pristup visokom obrazovanju. Islamski pokret tako\u0111er je proveo \u0161iroku kampanju cenzure, uhi\u0107enja i mu\u010denja novinara i aktivista, te uvo\u0111enja novih propisa koji dodatno ograni\u010davaju slobodu izra\u017eavanja \u017eena, \u010dak zabranjuju\u0107i javnu upotrebu njihova glasa. Donet je novi zakon. Prema afganistanskom Ministarstvu za promicanje vrline: “Inshallah, uvjeravamo vas”, izjavio je glasnogovornik ministarstva, “da \u0107e islamski zakon biti od velike pomo\u0107i u promicanju vrline i uklanjanju poroka.” Navodna “intimnost” \u017eenskog glasa koristi se kao izgovor za sprje\u010davanje \u017eena u javnim ulogama ili sudjelovanju u podru\u010djima poput umjetnosti ili obrazovanja. Ovaj novi zakon u\u010dinkovito eliminira mogu\u0107nost da se \u017eene vrate u politiku, umjetnost ili podu\u010davanje. Njihovo svo\u0111enje na tihe i nevidljive “duhove” dodatno je zacementirano zabranom no\u0161enja lagane, uske ili kratke odje\u0107e te gledanja mu\u0161karaca koji im nisu mu\u017eevi ili bliski ro\u0111aci. Dodatno, od \u017eena se tra\u017ei da se pokriju u prisustvu mu\u0161karaca i \u017eena nemuslimana kako bi izbjegle “iskvarenje”. Ionako krhko gospodarstvo Afganistana dodatno se uru\u0161ilo nakon prestanka razvojne pomo\u0107i Sjedinjenih Dr\u017eava, Svjetske banke i drugih me\u0111unarodnih donatora. Vi\u0161e od 90% afganistanskog stanovni\u0161tva suo\u010dava se s nedostatkom hrane i porastom bolesti povezanih s pothranjeno\u0161\u0107u. Prema podacima Ujedinjenih naroda, jedna tre\u0107ina od oko 40 milijuna ljudi u zemlji \u017eivi na kruhu i \u010daju, a nezaposlenost je velika. Ve\u0107 slabi zdravstveni i obrazovni sustavi dodatno su oslabljeni nedostatkom sredstava i klimom terora koju su nametnuli talibani. Unato\u010d tome, talibanska vlada uspjela je zadr\u017eati odre\u0111enu kontrolu nad teritorijem i poku\u0161ala je eksploatirati rudna i poljoprivredna bogatstva zemlje, iako je ometana slabom infrastrukturom, nedostatkom stru\u010dnosti i nedostatkom kapitala. Uo\u010dena su odre\u0111ena pobolj\u0161anja u naplati poreza i smanjenju korupcije u usporedbi s pro\u0161lo\u0161\u0107u, ali ti uspjesi nisu bili dovoljni za o\u017eivljavanje gospodarstva. Na me\u0111unarodnoj razini, razli\u010diti akteri, uklju\u010duju\u0107i Pakistan, Iran, Kinu i Rusiju, uspostavili su ili obnovili odnose s talibanskom vladom, iako \u010desto na ograni\u010den i dvosmislen na\u010din. Kina je posebno odr\u017eavala otvorene diplomatske veze s Kabulom, nastoje\u0107i za\u0161tititi svoje strate\u0161ke interese u regiji. Ovaj pragmati\u010dan pristup nekih zemalja izazvao je zabrinutost me\u0111unarodne zajednice, strahuju\u0107i da bi takvi odnosi mogli dodatno legitimizirati re\u017eim optu\u017een za ozbiljna kr\u0161enja ljudskih prava. Tri godine nakon povratka talibana na vlast, ograni\u010denja su se poja\u010dala. Talibanska vlada donijela je mnoga prethodno nametnuta ograni\u010denja u zakone, rje\u0161avaju\u0107i pitanja poput punog vela na \u017eenskoj i mu\u0161koj odje\u0107i. Novi propisi zabranjuju \u017eenama pojavljivanje u javnosti bez mu\u0161kog skrbnika i zahtijevaju od njih da se potpuno pokriju kako bi izbjegle “isku\u0161enje”. Dodatno, zakon zabranjuje objavljivanje slika \u017eivih bi\u0107a u medijima i pu\u0161tanje glazbe, \u010dime se ozna\u010dava kraj svake informativne djelatnosti. Ubrzo su uslijedile me\u0111unarodne osude. Ujedinjeni narodi izrazili su zabrinutost zbog novog zakona pod nazivom “Promicanje vrline i sprje\u010davanje poroka”. “To je uznemiruju\u0107a vizija za budu\u0107nost Afganistana”, rekla je Roza Otunbayeva, voditeljica Misije Ujedinjenih naroda za pomo\u0107 Afganistanu, isti\u010du\u0107i da je to zakon koji “pro\u0161iruje ionako nepodno\u0161ljiva ograni\u010denja prava afganistanskih \u017eena i djevoj\u010dica”. Sada se “\u010dak i zvuk \u017eenskog glasa izvan ku\u0107e o\u010dito smatra moralnim prekr\u0161ajem”, rekla je Otunbajeva u izjavi koju je objavio njezin ured u Kabulu. Europska unija dijeli to stajali\u0161te, izra\u017eavaju\u0107i u\u017easnutost dekretom koji su nedavno izdali talibani. “Uredba potvr\u0111uje i pro\u0161iruje stroga ograni\u010denja na \u017eivote Afganistanaca koje su nametnuli talibani, uklju\u010duju\u0107i nametanje kodeksa odijevanja, posebno nala\u017eu\u0107i \u017eenama da pokriju svoja tijela i lica u javnosti. Uredba tako\u0111er propisuje da se glasovi \u017eena ne smiju \u010duti u javnosti , u\u010dinkovito li\u0161avaju\u0107i afganistanske \u017eene njihovog temeljnog prava na slobodu izra\u017eavanja”, stoji u priop\u0107enju. Me\u0111utim, me\u0111unarodna zajednica je podijeljena oko toga kako se pozabaviti ovim pitanjem, a neke zemlje radije dr\u017ee otvorene diplomatske kanale iz strate\u0161kih razloga, unato\u010d stalnim kr\u0161enjima ljudskih prava. \u010cini se da je Afganistan, koji je i dalje zona nestabilnosti s potencijalno destabiliziraju\u0107im posljedicama za cijelu regiju, skliznuo na dno dnevnog reda me\u0111unarodne zajednice, dok druge globalne krize, poput onih u Ukrajini i na Bliskom istoku, dominiraju svjetskom pozorno\u0161\u0107u . Me\u0111utim, budu\u0107nost zemlje i njezinih gra\u0111ana i dalje je obavijena velom neizvjesnosti, u kontekstu me\u0111unarodne izolacije i te\u0161kih kr\u0161enja ljudskih prava. Ono \u0161to nije mogu\u0107e za one koji su uvijek bili svjetionici civilizacije i slobode u svijetu jest stajati po strani i gledati kako krvavi re\u017eim podjarmljuje vlastitu djecu, posebno k\u0107eri. Tijekom stra\u0161no probu\u0111enih Olimpijskih igara u Parizu, koje su uvrijedile njihove vlastite korijene, bilo je izvanrednih svjedo\u010danstava otpora prema Afganistanu od onih koji bi \u017eeljeli da \u017eene \u0161ute. Ovaj oblik bunta iskazali su, naravno, afganistanski sporta\u0161i koji su na svojim uniformama ispisali “sloboda za afganistanske \u017eene”. Jednostavna poruka za osvjetljavanje onih koji nestaju i umiru u op\u0107oj ti\u0161ini. Nepotrebno je re\u0107i da MOO nije imao apsolutno nikakve veze s inicijativom te je umjesto toga sankcionirao sporta\u0161e. Navodno je politika u sportu prihvatljiva samo kad je u skladu s probu\u0111enim ideologijama. Gdje su feministice? Gdje su dobronamjerni ljudi? Gdje je tu ljevica koja je uvijek, samo na rije\u010dima, bila anga\u017eirana u borbi za prava? Prezauzet novom razdornom i destruktivnom ideologijom koja nema veze sa slobodom misli, ve\u0107 naprotiv, nastoji nametnuti samo jedno stajali\u0161te. Zapad mora zauzeti \u010dvrst i jedinstven stav pred ovim globalnim izazovima. Rizik ignoriranja onoga \u0161to se doga\u0111a u Afganistanu je taj \u0161to \u0107e omogu\u0107iti konsolidaciju re\u017eima koji ne samo da gazi ljudska prava, ve\u0107 bi mogao postati i svjetionik za druge ekstremisti\u010dke snage diljem svijeta. Ne mo\u017eemo si dopustiti da zaboravimo Afganistan, ne samo zbog pravde i ljudskih prava, ve\u0107 i zbog me\u0111unarodne stabilnosti i sigurnosti. Zapad se, me\u0111utim, \u010dini podijeljenim, ne mo\u017ee prona\u0107i zajedni\u010dki i adekvatan odgovor na nove prijetnje. Situacija u Ukrajini i na Bliskom istoku zahtijeva pozornost, ali ne bi trebala skrenuti pozornost s afganistanske krize. Ekonomske sankcije i diplomatske osude nisu dovoljne; potrebna je jasnija strategija i ve\u0107a predanost za potporu afganistanskom narodu, posebice \u017eenama, koje se nastavljaju tiho boriti za svoja temeljna prava. Europa, koja se kroz povijest zalagala za ljudska prava, ima klju\u010dnu ulogu. Vrijeme je za preispitivanje politika i odlu\u010dno djelovanje. Ako Zapad doista \u017eeli braniti vrijednosti slobode i demokracije, to mora pokazati ne samo rije\u010dima ve\u0107 i konkretnim djelima koji mogu utjecati na budu\u0107nost Afganistana i sprije\u010diti da zemlja definitivno padne u ruke najmra\u010dnijeg fanatizma. <\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U kolovozu 2021. regularna afganistanska vojska, koju su obu\u010davale zapadne snage i koja je odana vladi Ashrafa Ghanija, brzo se raspala pred talibanskom ofenzivom. Talibani, koji su s vlasti svrgnuti invazijom pod vodstvom SAD-a gotovo dva desetlje\u0107a ranije, ponovno su preuzeli kontrolu nad zemljom. Samo nekoliko sati nakon zauzimanja Kabula, talibani su najavili uspostavu Islamskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":47,"featured_media":32538,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[186,161],"tags":[1727,1726,312],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[450],"class_list":["post-32738","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-eseji","category-politika-hr","tag-afghanistan","tag-taliban","tag-women","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\n