{"id":36580,"date":"2024-12-12T12:13:41","date_gmt":"2024-12-12T12:13:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/sirijska-afera-i-posljedice-za-regiju-i-europsku-politiku"},"modified":"2024-12-12T12:13:41","modified_gmt":"2024-12-12T12:13:41","slug":"sirijska-afera-i-posljedice-za-regiju-i-europsku-politiku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/sirijska-afera-i-posljedice-za-regiju-i-europsku-politiku","title":{"rendered":"Sirijska afera i posljedice za regiju i europsku politiku"},"content":{"rendered":"

Fluidnost situacije u Siriji svakako je zagonetka za analiti\u010dare diljem svijeta. Doista, napetosti, odnosi mo\u0107i i kriti\u010dna pitanja u regiji morat \u0107e se nu\u017eno reorganizirati kako bi se prona\u0161la nova ravnote\u017ea. Tako\u0111er, podsjetimo, s obzirom na druge me\u0111unarodne krize u koje su uklju\u010deni doti\u010dni igra\u010di, dodu\u0161e ne izravno, ve\u0107 preko svojih najbli\u017eih saveznika. Dakle, rat u Ukrajini i sukobi u Gazi i Libanonu s Izraelom ne mogu a da ne budu pod utjecajem ove nove postavke. Postoji nekoliko frontova i tema kojima se treba pozabaviti kako bi se napravila to\u010dna analiza situacije. Ovdje \u0107emo poku\u0161ati svrstati samo neke od ovih aspekata, one koji su mo\u017eda me\u0111u najhitnijima na me\u0111unarodnoj i europskoj sceni, kako bismo postavili temelje za analizu situacije koja se neprestano mijenja. Posebno \u0107emo se usredoto\u010diti na operaciju koju je Izrael pokrenuo na Golanskoj visoravni te na problematiku migracijskih tokova i zahtjeva za azilom, oko koje se reorganiziraju europske kancelarije s ko\u010denjem postupaka analize zahtjeva. IZRAEL I GOLAN
\n Pad re\u017eima Bashara al-Assada odmah je vratio pozornost na Golansku visoravan, a Izrael je odmah okupirao podru\u010dja sigurnosnog pojasa du\u017e granice sa Sirijom. Netanyahu je odmah po\u017eurio govoriti o ograni\u010denoj i privremenoj akciji, no brzo su uslijedile i osude onoga \u0161to UN tako\u0111er shva\u0107a kao o\u010dito kr\u0161enje sporazuma koji su na snazi \u200b\u200bod 1974. godine. Zapravo, kontingent UN-a patrolira ovim podru\u010djem to\u010dno pedeset godina. Rije\u010d je o misiji Undof (koja trenutno ima oko 1000 ljudi) sa zada\u0107om da nadzire provedbu dogovora odr\u017eavaju\u0107i prekid vatre izme\u0111u dviju dr\u017eava. Za Izrael ova operacija, iako opisana kao ‘ograni\u010dena’, ipak predstavlja novu frontu uz onu s Libanonom (na kojem je na snazi \u200b\u200bprekid vatre), rat u Gazi i stalne napetosti u Jemenu i Crvenom moru .
\n Vjerojatno u ovom trenutku izraelski premijer smatra sporazume iz 1974. ni\u0161tavnim i neva\u017ee\u0107im: s padom Assada, Netanyahuova volja bila bi revidirati stajali\u0161ta zauzeta prije pedeset godina. U ovom trenutku, zapravo, dok sirijski vojnici napu\u0161taju svoje polo\u017eaje, Izrael je ukorijenjen iza opasnosti od novih neprijateljskih snaga na svojim granicama. Izraelske snage mogle bi se povu\u0107i, ako nova vlada osigura da se sporazumi odr\u017ee, ali potpuno druga\u010dija situacija ti\u010de se podru\u010dja formalno pripojenih od 1981. godine, \u0161to nije priznao i osudio veliki dio me\u0111unarodne zajednice. Za ta podru\u010dja, me\u0111utim, ne bi bilo mogu\u0107nosti povla\u010denja, jer ih Izrael smatra nedodirljivima.
\n Zatim je tu i porast izraelskih upada s bombardiranjem raznih podru\u010dja Sirije, s ciljem uni\u0161tavanja vojnih baza ili tvornica oru\u017eja. O\u010digledni cilj je sprije\u010diti da ti resursi padnu u pogre\u0161ne ruke (\u0161to zna\u010di: ne u korist Izraela); postoji, me\u0111utim, temeljna \u017eelja da se smanji vojni kapacitet nove sirijske vlade, kako bi se osigurala barem jedna od granica. S druge strane, Netanyahu je naglasio da ako \u010dlanovi nove vlade \u017eele imati dobre odnose s Izraelom, ne\u0107e biti problema, ali ako stignu prijetnje, prije\u0107i \u0107e na obranu. <\/p>\n

Sam izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon, u \u017eelji da razuvjeri upad u Golan, javlja da Izrael ne intervenira u sukobu koji je u tijeku izme\u0111u sirijskih skupina, ve\u0107 djeluje samo radi sigurnosti svojih granica. Kao odgovor, izaslanik UN-a za Siriju, Geir Pedersen, pozvao je na zaustavljanje izraelskih napada i pokreta.
\n Naravno, u bilancama regije potez Izraela nije pro\u0161ao nezapa\u017eeno. Prije svega, Iran je osudio napredovanje na Golanu, pri \u010demu je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova govorio o invaziji, osu\u0111uju\u0107i i \u0161utnju Zapada o potezima Tel Aviva. Za Saudijsku Arabiju, umjesto toga, ono \u0161to je Izrael izveo na Golanu bila bi operacija usmjerena na podrivanje stvarne mogu\u0107nosti da nova sirijska vlada do\u0111e do ponovnog osvajanja svog teritorijalnog integriteta, dok Turska, vrlo bliska novoj vladi, govori ‘okupacijskog mentaliteta’, protiv mogu\u0107nosti da Sirijci do\u0111u do mira i stabilnosti. \u010cak je i Jordan, u desetogodi\u0161njem miru s Izraelom, osudio invaziju; kao i Egipat, koji se \u017eali na kr\u0161enje me\u0111unarodnih sporazuma. Za SAD, State Department nastavlja nagla\u0161avati va\u017enost ‘privremenosti’ ovog upada, dok Ujedinjeni narodi podsje\u0107aju da prema sporazumima iz 1974. ne smije biti snaga niti vojnih aktivnosti u demilitariziranoj zoni.
\n Situacija koja je sve samo ne laka, pogotovo nakon najava Izraela da je \u017eestoko udario na sirijsku flotu. U nadolaze\u0107im bi danima situacija na Golanu stoga mogla postati klju\u010dni \u010dimbenik ravnote\u017ee u tom podru\u010dju, dovode\u0107i na stol sukoba \u2013 ili pregovora \u2013 zahtjeve gotovo svih aktera u regiji. POVRATAK I ZAHTJEVI ZA AZIL
\n Europska unija je bila jasna: glede azila za Sirijce nadle\u017enost je u dr\u017eavama \u010dlanicama. Ovo je jedno pitanje pokrenuto padom Assadovog re\u017eima koje bi moglo donijeti mnogo problema europskim kancelarijama. S krajem prethodnog re\u017eima, zapravo, nekoliko dr\u017eava \u010dlanica EU-a zamrznulo je postupke za ispitivanje zahtjeva za azil do te mjere da se, u nekim slu\u010dajevima, razmatra repatrijacija sada\u0161njih prognanika. Po\u010dev\u0161i od granica s Europom, Turska se sprema u\u010diniti upravo to, uz najavu da bi se nakon pro\u0161irenja kapaciteta grani\u010dnih prijelaza u Siriju dnevno moglo vratiti \u010dak 20.000 izbjeglica.
\n U Europi, s uli\u010dnim prosvjedima i promjenom zastava u mnogim veleposlanstvima, tako\u0111er je do\u0161lo do ko\u010dnice u procesuiranju azila. Njema\u010dka je prva uvela prekid: s vi\u0161e od 47 tisu\u0107a zahtjeva koje jo\u0161 treba procijeniti (ukupno ih je bilo vi\u0161e od 70 tisu\u0107a 2024.), Scholz je odlu\u010dio odvojiti vrijeme kako bi procijenio kako napreduje situacija, mo\u017eda i u odnosu na pona\u0161anje koje bi mogle poduzeti druge kancelarijske slu\u017ebe. Zapravo, u Njema\u010dkoj \u017eivi vi\u0161e od milijun Sirijaca, ve\u0107ina ih je stigla nakon 2015. kada je Merkel otvorila zahtjeve za azil iz Sirije.
\n Prema podacima UN-a, nakon Njema\u010dke, europske zemlje s najve\u0107im brojem Sirijaca su \u0160vedska, Austrija, Gr\u010dka, Francuska i Nizozemska. I u svim tim dr\u017eavama provode se sli\u010dne mjere. Nakon Berlina, Gr\u010dka i Austrija ko\u010de ispitivanje zahtjeva. Potom su na redu Norve\u0161ka, Danska i \u0160vedska. <\/p>

RELATED<\/span>