{"id":37465,"date":"2025-01-05T16:05:00","date_gmt":"2025-01-05T16:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/neregularni-dolasci-migranata-u-italiju-pali-su-za-60-u-2024"},"modified":"2025-01-05T16:05:00","modified_gmt":"2025-01-05T16:05:00","slug":"neregularni-dolasci-migranata-u-italiju-pali-su-za-60-u-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/neregularni-dolasci-migranata-u-italiju-pali-su-za-60-u-2024","title":{"rendered":"Neregularni dolasci migranata u Italiju pali su za 60% u 2024"},"content":{"rendered":"

U 2024. Italija je zabilje\u017eila zna\u010dajan pad dolazaka ilegalnih migranata morem, jednak 60% u usporedbi s prethodnom godinom.<\/h2>\n

Podaci Frontexa, europske agencije za nadzor granica, predstavljaju zna\u010dajnu promjenu u odnosu na prethodne godine, tijekom kojih je bio sve ve\u0107i protok migranata sredi\u0161njom sredozemnom rutom. Prema Frontexu, drasti\u010dan pad se uglavnom mo\u017ee pripisati preventivnim mjerama koje su donijeli Tunis i Libija, a \u010diji je cilj ometanje aktivnosti trgovaca ljudima. U 2024. godini, od ukupno 65 472 pomorskih dolazaka u Italiju, 92 % zabilje\u017eeno je na ruti sredi\u0161njeg Sredozemlja, a Libija je i dalje glavna polazi\u0161na to\u010dka. Iz Libije je stiglo 41.425 migranata, \u0161to predstavlja 63 posto ukupnog broja migranata. Slijedi Tunis s 19.246 migranata (29%), dok Turska i Al\u017eir predstavljaju manji postotak, s 3.495 (5%) odnosno 1.109 migranata (1,7%). Ovi podaci odra\u017eavaju jasnu prevlast libijske rute, iako je i ovdje zabilje\u017een pad od 17% u usporedbi s 49 740 dolazaka u 2023. Jo\u0161 je izra\u017eenije smanjenje dolazaka iz Tunisa, koji su pali za 80% u usporedbi s prethodnom godinom, idu\u0107i od 96.160 do 19.246. Ve\u0107ina nezakonitih migranata koji sti\u017eu u Italiju 2024. dolaze iz Banglade\u0161a, \u0161to predstavlja 19,8% od ukupnog broja s 13 799 dolazaka. Banglade\u0161ki migranti \u010desto do Libije stignu avionom, a zatim kopnom nastave prema zapadnoj libijskoj obali. Slijede dr\u017eavljani Sirije, koji \u010dine 18,7% ukupnog broja s 12.504 dolazaka. Mnogi od njih kre\u0107u iz Libije, gdje sti\u017eu izravnim letovima iz Damaska \u200b\u200bili nakon me\u0111uslijetanja u Turskoj. Ostale nacionalnosti uklju\u010duju Tuni\u017eane (7.683), Egip\u0107ane (4.296), Gvinejce (3.542), Pakistance (3.284), Sudance (2.137), Malijce (1.667) i Gambijce (1.618). Osim toga, otprilike 12 832 migranata pripadaju neodre\u0111enim nacionalnostima, \u0161to je element koji nagla\u0161ava slo\u017eenost migracijskih tokova. Zabrinjavaju\u0107a brojka ti\u010de se prisutnosti maloljetnika me\u0111u migrantima. Prema UNICEF-u, jedan od pet onih koji prelaze Mediteran je maloljetan. Ta djeca i adolescenti, \u010desto bez pratnje, bje\u017ee od situacija sukoba, nasilja i krajnjeg siroma\u0161tva. Srednjomediteranska ruta, na\u017ealost, i dalje je jedna od najopasnijih: 2024. godine na ovoj je ruti umrlo ili nestalo gotovo 1700 ljudi, a ukupno 2200 \u017ertava diljem Sredozemlja. Regina De Dominicis, ravnateljica Regionalnog ureda UNICEF-a za Europu i sredi\u0161nju Aziju, istaknula je hitnost dono\u0161enja politika usmjerenih na za\u0161titu djece migranata. To uklju\u010duje stvaranje sigurnih i zakonitih putova za za\u0161titu i spajanje obitelji, koordinirane operacije potrage i spa\u0161avanja te prihvat u zajednici s pristupom uslugama azila. Smanjenje broja dolazaka tako\u0111er je omogu\u0107eno zahvaljuju\u0107i intervencijama Tunisa i Libije u suzbijanju aktivnosti trgovaca ljudima. Me\u0111utim, te mjere ne smiju zasjeniti uvjete u kojima \u017eive migranti u tranzitnim zemljama. Osobito je Libija \u010desto bila u sredi\u0161tu kritika zbog kr\u0161enja ljudskih prava u centrima za pritvor migranata. U tom kontekstu, me\u0111unarodna zajednica je pozvana oja\u010dati svoje napore u rje\u0161avanju temeljnih uzroka neregularnih migracija, kao \u0161to su siroma\u0161tvo, sukobi i klimatske promjene. <\/p>\n

Nadalje, klju\u010dno je osigurati ve\u0107u koordinaciju izme\u0111u europskih zemalja kako bi se upravljalo migracijskim tokovima na pravedan i podr\u017eavaju\u0107i na\u010din, u skladu s Paktom o migraciji i azilu koji promovira Europska unija. Pad broja ilegalnih migranata u Italiju od 60 % 2024. zna\u010dajno je postignu\u0107e, ali ne i bez izazova. Iako su mjere koje su donijeli Tunis i Libija pridonijele smanjenju broja odlazaka, bitno je rije\u0161iti pitanja vezana uz sigurnost i ljudska prava du\u017e migracijskih ruta. Polo\u017eaj djece migranata zahtijeva prioritetnu pozornost. Nacionalne i me\u0111unarodne institucije moraju sura\u0111ivati \u200b\u200bkako bi osigurale sigurne i dostojanstvene putove za one koji tra\u017ee bolju budu\u0107nost, sprje\u010davaju\u0107i da ljudske tragedije i dalje obilje\u017eavaju migracijske tokove u Sredozemlju.<\/p>

RELATED<\/span>