{"id":38205,"date":"2025-01-19T12:24:05","date_gmt":"2025-01-19T12:24:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/ukrajina-rusija-sto-ce-se-dogoditi-nakon-20-sijecnja"},"modified":"2025-01-19T12:24:05","modified_gmt":"2025-01-19T12:24:05","slug":"ukrajina-rusija-sto-ce-se-dogoditi-nakon-20-sijecnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/ukrajina-rusija-sto-ce-se-dogoditi-nakon-20-sijecnja","title":{"rendered":"Ukrajina-Rusija: \u0160to \u0107e se dogoditi nakon 20. sije\u010dnja?"},"content":{"rendered":"

Donald Trump \u0107e 20. sije\u010dnja polo\u017eiti prisegu na Ustav SAD-a i postati 47. predsjednik Sjedinjenih Dr\u017eava. Sasvim je prirodno da \u0107e o\u010di cijeloga svijeta tom prilikom biti uprte u Bijelu ku\u0107u, posebice zbog izjava i obe\u0107anja tajkuna tijekom predizborne kampanje. Kad bi Trump u svom drugom mandatu proveo u djelo makar dio onoga \u0161to je rekao, bilo bi to u najmanju ruku zanimljivo gledati. Me\u0111utim, prije svega, u Europi, Kijevu i Moskvi, pozornost je usmjerena na ulogu koju tajkun mo\u017ee ili ne mora imati u pregovorima o okon\u010danju sukoba izme\u0111u Rusije i Ukrajine. Jaka to\u010dka Trumpove retorike, s novim predsjednikom koji je u nekoliko navrata rekao kako je siguran da mo\u017ee rije\u0161iti ovu situaciju u nekoliko dana \u2013 koja u obliku otvorenog rata traje od 2022. \u2013 i to vjerojatno samo s nekoliko bilateralnih sastanaka. Sigurno je da Trumpu ne manjka snage da barem poku\u0161a s ovim pristupom. Morat \u0107e se, me\u0111utim, promatrati kakve rezultate on mo\u017ee posti\u0107i i ho\u0107e li oni doista slu\u017eiti interesima ukrajinskog naroda ili \u0107e slu\u017eiti samo u svrhu ubla\u017eavanja napetosti i osloba\u0111anja SAD-a gospodarskog i socijalnog tereta ovaj sukob i za\u0161tita Europe. PREGOVORI PREMA MOSKVI
\n Dok je ministar Lavrov izjavio da je Rusija uvijek bila otvorena za pregovore, vi\u0161e je nego jasno da svaki korak prema prekidu neprijateljstava mo\u017ee prihvatiti samo Moskva u poziciji snage. Mogu\u0107e, uz eliminiranje mnogih od onoga \u0161to je nazvano ‘korijenskim uzrocima’ sukoba. Ono \u0161to bi Moskvi u ovom trenutku bilo va\u017eno nije prekid vatre i kristalizacija sukoba koji bi se kroz neko vrijeme mogao ponovno otvoriti, nego istinski mir koji je nepovrediv i koji je zape\u010da\u0107en prema uvjetima Kremlja. U tom smislu, svaka rasprava koja se otvori s Trumpom u sije\u010dnju vidjet \u0107e Putinove emisare u dijalogu, ali po\u010dev\u0161i od pozicija snage koje \u0107e se morati ste\u0107i. Svakako, dio te strategije ti\u010de se plina i problema koji bi se mogli pojaviti sljede\u0107ih mjeseci s istekom ugovora o tranzitu ruskog plina preko ukrajinskog teritorija. To nije mali element pritiska, posebno za neke europske kancelarijske slu\u017ebe. To je i razlog za\u0161to bi Trumpov stav, koji je procurio posljednjih tjedana (uklju\u010duju\u0107i intervju za Time od 12. prosinca), koji bi predvi\u0111ao trenuta\u010dno zamrzavanje neprijateljstava na liniji sukoba, a time i stabilizaciju trenuta\u010dne fronte u sukobu, ne\u0107e biti dobro prihva\u0107en od strane Moskve. To je zato \u0161to bi to ostavilo previ\u0161e neizvjesnosti o budu\u0107nosti regije, a potom bi Europi prepustilo teret podupiranja eventualnog sukoba. Prilika koju Kremlj trenutno vidi je da se, na poticaj nove ameri\u010dke administracije, postigne mir kojim bi se okupirani ukrajinski teritoriji trajno dodijelili Rusiji. Druge hipoteze koje se razmatraju, poput uspostave europskih interpozicionih snaga ili dvadesetogodi\u0161nje suspenzije \u010dlanstva Ukrajine u NATO-u, ne bi bile dovoljne da se Putin sjedne za pregovara\u010dki stol. <\/p>\n

uloga NATO-a
\n Uzimaju\u0107i u obzir i nastavak plinskih sporova, uz prekid tranzita ruskog plina u Ukrajini s krajem sporazuma iz 2019., \u010dini se da pregovori koje se Donald Trump sprema otvoriti po\u010dinju na daleko od solidnih osnova. To je prili\u010dno te\u0161ka misija, pogotovo jer je teren na kojem se strane mogu okupiti vrlo nestabilan i sna\u017eno povezan s me\u0111unarodnom situacijom, kao i kontekstom na terenu. Naravno, pitanje odvra\u0107anja morat \u0107e se staviti na stol, posebice za Europsku uniju. Naime, ruski ministar Lavrov posljednjih se tjedana vratio na pitanje postavljanja ve\u0107eg broja projektila usmjerenih prema zapadu, uz kori\u0161tenje najnovije generacije balisti\u010dkih projektila nazvanih Ore\u0161nik. Ovaj obnovljeni interes za pozicioniranje raketnih jedinica treba, zapravo, promatrati u kontekstu jo\u0161 jednog pitanja koje bi moglo opteretiti pregovore koje je zamislio Donald Trump: istek, zakazan za 2026., New Star Treaty za smanjenje nuklearnih snaga oru\u017eja. Upravo je na to, naime, usmjerena pa\u017enja NATO-a koji na predstoje\u0107e pregovore o obnovi gleda s o\u010dekivanjima koja su sve samo ne izvjesna. Toliko da su NATO trupe stacionirane u Europi pomaknute prema isto\u010dnoj granici: element daljnjeg pritiska na pregovore i tijek sukoba izme\u0111u Rusije i Ukrajine. Mo\u017eda je ipak rije\u010d i o potezu osmi\u0161ljenom u odnosu na dosada\u0161nje zahtjeve tajkuna koji je zaprijetio da \u0107e od \u010dlanica Atlantskog saveza tra\u017eiti osjetno pove\u0107anje vojnih izdataka. Pove\u0107anje bi moglo iznositi otprilike 5% BDP-a. Vra\u0107aju\u0107i se na NATO, protuprijedlog glavnog tajnika Marka Ruttea stajao je na maksimalnoj vrijednosti od 3% BDP-a, \u0161to je u svakom slu\u010daju stvarno iscrpljivanje gospodarstva mnogih europskih zemalja. Me\u0111utim, Rutteov prijedlog ostavlja prostora za razmi\u0161ljanje. To zapravo nije prekid pove\u0107anja vojnih izdataka, ve\u0107 samo smanjenje ameri\u010dkih o\u010dekivanja. Je li to znak da u Europi malo tko vjeruje u kratkoro\u010dni uspjeh pregovora uz Trumpovo posredovanje? <\/p>

RELATED<\/span>