{"id":38565,"date":"2025-01-27T15:12:05","date_gmt":"2025-01-27T15:12:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/osobe-prisutne-i-odsutne-na-trumpovom-danu-inauguracije"},"modified":"2025-01-27T15:12:05","modified_gmt":"2025-01-27T15:12:05","slug":"osobe-prisutne-i-odsutne-na-trumpovom-danu-inauguracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/osobe-prisutne-i-odsutne-na-trumpovom-danu-inauguracije","title":{"rendered":"Osobe prisutne i odsutne na Trumpovom danu inauguracije"},"content":{"rendered":"

Dan inauguracije 20. sije\u010dnja 2025. bio je vrlo va\u017ean termin za konzervativce i za najva\u017enije me\u0111unarodne eksponente desni\u010darskih stranaka i pokreta. Naime, dan inauguracije novog ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa privukao je nekoliko li\u010dnosti desnice i konzervativnog svijeta, ostavljaju\u0107i po strani ostale \u010delnike i me\u0111unarodne institucije manje bliske tajkunu i njegovoj ekipi. PRISUTNI NAROD
\n Ono \u0161to je u ovom trenutku va\u017eno za prisutne \u010delnike bilo je poslati poruku apsolutne bliskosti 47. predsjedniku Sjedinjenih Dr\u017eava. Me\u0111u njima je bio i argentinski predsjednik Javier Milei: njegova je ideja o osnivanju ‘internacionale konzervativaca’ – kako su se posljednjih dana prisje\u0107ali razli\u010diti mediji – mo\u017eda na poticaj Trumpovog predsjedni\u0161tva. Apsolutno je zapa\u017eeno prisustvo talijanske premijerke Giorgie Meloni, jedine europske \u010delnice koja je bila prisutna u SAD-u. Netom nakon ceremonije, talijanska premijerka objavila je video (koji su odmah preuzeli svi ameri\u010dki mediji) u kojem je objasnila zna\u010denje svoje prisutnosti. Meloni je govorila o Italiji i njezinim bliskim odnosima sa Sjedinjenim Dr\u017eavama, kao i o \u017eelji da se ta veza oja\u010da u tako posebno vrijeme na me\u0111unarodnoj razini. Meloni je pogled svakako usmjeren na globalno tr\u017ei\u0161te, ali i na rat pred europskim pragom te mirovne pregovore izme\u0111u Rusije i Ukrajine koji bi mogli dobiti zamah s drugim tajkunovim mandatom. Dok je talijanski premijer bio jedini europski \u010delnik koji je nazo\u010dio sve\u010danosti, nije nedostajalo predstavnika konzervativnih i desnih stranaka starog kontinenta. Me\u0111u njima su bili \u010delnik Reformske stranke Nigel Farage i supredsjedavaju\u0107i Afd-a Tino Chrupalla, kao i \u0160panjolac iz Voxa Santiago Abascal. Odsutan – iako na popisu uzvanika – bio je ma\u0111arski premijer Viktor Orb\u00e1n. Ma\u0111arsku je pak predstavljala zastupnica u Europskom parlamentu Kinga G\u00e1l. Delegacija europskih konzervativaca tako\u0111er je bila dobro zastupljena. Zapravo, ECR su – uz predsjednicu u odlasku Meloni – predstavljali predsjednik Mateusz Morawiecki, vo\u0111a AUR-a George Simion, Francuskinja Marion Mar\u00e9chal i, opet za Italiju, Antonio Giordano i Carlo Fidanza. EUROPO, VELIKI ODSUTNIK
\n Odsutnost \u010delnika velikih europskih dr\u017eava svakako nije pro\u0161la nezapa\u017eeno. Premijerka Meloni sve se vi\u0161e konfigurira kao sugovornica Trumpa i njegove administracije u Europi. Uloga koja nije bezna\u010dajna (i prije svega nimalo laka) ako se sjetimo jedne od tema koje je tajkun spomenuo u svom govoru, a koju najvi\u0161e prate europske kancelarke. Naravno, govorimo o \u017eelji da se uvedu carine na trgovinu s inozemstvom (ve\u0107 je stigla najava s carinama od 25% za Meksiko i Kanadu od 1. velja\u010de). Tema draga Meloni ne samo zbog njezine uloge na europskoj sceni, ve\u0107 prije svega zato \u0161to bi sama Italija bila sna\u017eno pogo\u0111ena takvom mjerom, s obzirom na njezine bliske trgovinske veze sa SAD-om. Sa stajali\u0161ta europskih institucija, predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, govorila je da \u017eeli zadr\u017eati ‘pragmati\u010dan’ pristup prema SAD-u. Dodala je da nema integriranijeg gospodarstva od ameri\u010dkog i europskog gospodarstva. <\/p>\n

PROBLEMA I SCENARIJ
\n Osim izjava o imigraciji ili kontroli Panamskog kanala i Meksi\u010dkog zaljeva, ono \u0161to \u0107e te\u017eiti sljede\u0107ih mjeseci bit \u0107e kako \u0107e se nova ameri\u010dka administracija nositi sa stabilizacijom sukoba u Gazi, koji je pokrenuo biv\u0161i predsjednik Biden. Ali isto tako, koliko se mo\u017ee u\u010diniti da se neprijateljstva u Ukrajini prestanu. Dapa\u010de, me\u0111u velikim izostancima na sve\u010danosti ne mo\u017ee se zaboraviti ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je tajkunu samo \u010destitao putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Iako u svom govoru nikada nije spomenuo Ukrajinu, to pitanje ostaje u sredi\u0161tu ameri\u010dkih interesa. Ne samo zato \u0161to je Trump izjavio da mo\u017ee rije\u0161iti problem u 24 sata. Izjava koja je posljednjih tjedana ve\u0107 degradirana, ali na koju je Trump \u017eelio podsjetiti izjavom da se \u017eeli \u0161to prije sastati s Putinom. Sa stajali\u0161ta Europske unije, predsjednica von der Leyen izjavila je da teritorij Ukrajine mora ostati suveren i da nacija mora sama odlu\u010diti o svojoj budu\u0107nosti. Rije\u010d je o sredi\u0161njem pitanju koje \u0107e idu\u0107ih mjeseci itekako biti na dnevnom redu europskih kancelarija, posebice u vezi s potezima koje novi predsjednik SAD-a namjerava povu\u0107i na putu rje\u0161avanja sukoba. <\/p>

RELATED<\/span>