Nagrada Saharov za slobodu misli Europskog parlamenta svake se godine dodjeljuje osobi koja se isti\u010de u obrani slobode i temeljnih prava.<\/p>\n
Nagrada, koja iznosi oko 50.000 eura u gotovini, posve\u0107ena je sovjetskom fizi\u010daru i politi\u010dkom disidentu Andreju Saharovu.<\/p>\n
Prvi put je dodijeljena 1988. Nelsonu Mandeli, ju\u017enoafri\u010dkom heroju borbe protiv apartheida, i Anatoliju Mar\u010denku, sovjetskom disidentu koji je 1986. umro u zatvorima SSSR-a.<\/p>\n
Cilj nagrade je promicanje po\u0161tivanja me\u0111unarodnog prava i temeljnih ljudskih prava, sloboda i demokracije.<\/p>\n
Nominirani za izdanje 2022. su:<\/p>\n
– Volodymir Zelenskyy (nominiran od strane Europske pu\u010dke stranke i Europskih konzervativaca i reformista, \u010dime je dobio dvije odvojene nominacije), koji predstavlja sve hrabre ljude Ukrajine;<\/p>\n
– ukrajinski narod (predlo\u017eio ga je Progresivni savez socijalista i demokrata zajedno sa skupinom Renew Europe);<\/p>\n
– S\u00f4nia Guajajara (predlo\u017eena od strane Grupe Zelenih\/Europskog slobodnog saveza), domoroda\u010dka aktivistica, ekolozica i politi\u010darka iz Brazila, ve\u0107 kandidatkinja na predsjedni\u010dkim izborima 2018.;<\/p>\n
– Povjerenstvo za istinu u Kolumbiji (nominirano od strane ljevice\/GUE-NGL), stvoreno da okon\u010da sukob koji bjesni u zemlji;<\/p>\n
– Shireen Abu Akleh (predlo\u017eila Grace O’Sullivan i jo\u0161 42 zastupnika u Europskom parlamentu), ameri\u010dka naturalizirana palestinska novinarka Al Jazeere koja je ubijena dok je dokumentirala operaciju izraelske vojske u sjevernoj Palestini, u izbjegli\u010dkom kampu u Jeninu;<\/p>\n
– Julian Assange (predlo\u017eila ga je Sabrina Pignedoli i jo\u0161 40 europarlamentaraca), osniva\u010d i glavni urednik novinske organizacije WikiLeaks.<\/p>\n
Zanimljivo, \u010dak tri od sedam nominacija bile su posve\u0107ene Ukrajini. Ruski agresorski rat protiv slobode ukrajinskog naroda i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine duboko je pogodio Europsku uniju. U kolektivnoj ma\u0161ti europskih naroda, obrana Ukrajine je obrana slobodnog svijeta protiv autokracije i diktature, to je obrana prava protiv ugnjetavanja. Rat u Ukrajini ti\u010de se svih nas. ECR i stranke koje su u njemu zastupljene, poput poljskog PIS-a i talijanskog FDI-a, podr\u017eali su sna\u017ena proukrajinska stajali\u0161ta u Europi i u svojim dr\u017eavama \u010dlanicama, bez oklijevanja osu\u0111uju\u0107i Putinovu Rusiju. ECR je uvijek podr\u017eavao sankcije koje je EU uvela Rusiji.<\/p>\n
Kandidatura Shireen Abu Akleh zadire u jo\u0161 jedan sukob, onaj izme\u0111u Izraela i Palestine, koji nikada nije imao rje\u0161enje. Godine 1947. Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda u svojoj poznatoj Rezoluciji 181 dala je zeleno svjetlo planu podjele Palestine, koji je predvi\u0111ao uspostavu dviju neovisnih dr\u017eava, jedne \u017eidovske i druge arapske. Dana 14. svibnja 1948., s istekom britanskog mandata, David Ben Gurion proglasio je ro\u0111enje Dr\u017eave Izrael, u toj ‘Obe\u0107anoj zemlji’ iz koje je \u017eidovska dijaspora oti\u0161la u prvom stolje\u0107u nove ere. Do danas postoji nije zajedni\u010dko i kona\u010dno rje\u0161enje, u Svetoj zemlji triju velikih monoteisti\u010dkih religija nikada nije postignut trajni mir.<\/p>\n
Jo\u0161 jedna kandidatkinja, ona S\u00f4nie Guajajara. Domoroda\u010dka brazilska vo\u0111a i politi\u010darka, \u010dasopis Time ju je 2022. smatrao jednom od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.<\/p>\n
U tjednima u kojima se iranske \u017eene gr\u010devito bore za slobodu i po\u0161tivanje ljudskih prava u onome \u0161to u o\u010dima zapadnog svijeta izgleda kao teokratska diktatura, zanimljivo je da su se europske stranke odlu\u010dile fokusirati na \u017eivote i postupke dviju \u017eena koji su hrabro slijedili svoje ideje.<\/p>\n
Nominacije su objavljene u Bruxellesu 26. rujna.<\/p>\n
13. listopada bit \u0107e objavljena imena troje finalista. Predsjednica Europskog parlamenta, Malte\u017eanka Roberta Metsola iz Europske pu\u010dke stranke, 20. listopada \u0107e u dogovoru s \u010delnicima politi\u010dkih klubova odlu\u010diti o pobjedniku. Kona\u010dno, 14. prosinca, nagrada \u0107e biti uru\u010dena pobjedniku u Strasbourgu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nagrada Saharov za slobodu misli Europskog parlamenta svake se godine dodjeljuje osobi koja se isti\u010de u obrani slobode i temeljnih prava. Nagrada, koja iznosi oko 50.000 eura u gotovini, posve\u0107ena je sovjetskom fizi\u010daru i politi\u010dkom disidentu Andreju Saharovu. Prvi put je dodijeljena 1988. Nelsonu Mandeli, ju\u017enoafri\u010dkom heroju borbe protiv apartheida, i Anatoliju Mar\u010denku, sovjetskom disidentu […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":3338,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[185,161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[330,336,343,354,366],"types":[413],"class_list":["post-3863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-hr","category-politika-hr","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","regions-western-europe-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\n