Po\u010detak drugog mandata Donalda Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a obilje\u017een je nizom drasti\u010dnih odluka koje se ti\u010du \u200b\u200bimigracije i vanjske politike. Dvije nedavne epizode istaknule su odlu\u010dnost ameri\u010dke administracije da zauzme tvrdolinija\u0161ki stav protiv ilegalnih migranata i stranih vlada koje opstruiraju deportacije. Prvi se odnosi na diplomatski sukob izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Kolumbije, koji je zavr\u0161io odlu\u010dnom pobjedom Washingtona; drugi uklju\u010duje najavu novih pritvorskih objekata za migrante u Guantanamu. <\/p>\n
U prvoj epizodi prikazan je Gustavo Petro, kolumbijski socijalisti\u010dki predsjednik, koji je prvotno odbio odobrenje ameri\u010dkim zrakoplovima koji prevoze deportirane migrante da slete u njegovu zemlju. Ovaj potez, opravdan razmatranjem dostojanstva migranata i odbijanjem da se vojni zrakoplovi koriste za deportacije, izazvao je o\u0161tru reakciju Trumpove administracije. Washington je odgovorio prijetnjom nametanjem carina do 25% na kolumbijski izvoz u Sjedinjene Dr\u017eave, postotak koji bi mogao narasti na 50% za nekoliko dana. S obzirom na to da tr\u017ei\u0161te SAD-a apsorbira 28% kolumbijskog izvoza – u iznosu od oko 18 milijardi eura godi\u0161nje, uglavnom zahvaljuju\u0107i nafti – prijetnja je imala ogromnu te\u017einu. Petro se isprva poku\u0161ao suprotstaviti recipro\u010dnom mjerom, najavljuju\u0107i carine od 50% na uvoz iz SAD-a. Me\u0111utim, ova se strategija pokazala neodr\u017eivom s obzirom na ekonomsku ovisnost Kolumbije o ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. Uz ekonomske mjere, Trump je najavio niz diplomatskih sankcija, uklju\u010duju\u0107i zabranu putovanja du\u017enosnicima kolumbijske vlade i ukidanje viza za institucionalno osoblje. Pritisak je postao nepodno\u0161ljiv za Bogotu, koja je u kona\u010dnici prihvatila sve uvjete koje je postavio Washington, uklju\u010duju\u0107i i neograni\u010deni povratak deportiranih neregularnih migranata. Ovaj incident ozna\u010dava prvi veliki sukob izme\u0111u Trumpa i jedne latinoameri\u010dke zemlje u njegovom drugom mandatu, pokazuju\u0107i koliko je ameri\u010dka administracija voljna upotrijebiti ekonomske i diplomatske alate kako bi osigurala punu suradnju u politici migracija. <\/p>\n
Paralelno s sukobom s Kolumbijom, Trump je najavio svoju namjeru da uspostavi nove objekte za zadr\u017eavanje do 30.000 migranata protjeranih iz Sjedinjenih Dr\u017eava unutar vojne baze Guantanamo na Kubi. Odluka je formalizirana predsjedni\u010dkim memorandumom i dio je niza restriktivnih mjera za imigraciju. Guantanamo je poznat po svom zatvoru maksimalne sigurnosti, otvorenom 2002. godine i dugo kritiziranom zbog navoda o mu\u010denju i kr\u0161enju ljudskih prava. Me\u0111utim, Trumpov plan ne uklju\u010duje smje\u0161taj migranata u zatvor ve\u0107 u zasebnu postoje\u0107u ustanovu, Migrantski operativni centar (GMOC). Ovaj centar, koji se prije koristio za smje\u0161taj kubanskih i hai\u0107anskih migranata, trenuta\u010dno ima kapacitet od 120, ali bi se mogao pro\u0161iriti privremenim objektima poput \u0161atora i baraka. Uprava je izjavila da namjerava koristiti GMOC kao puni pritvorski objekt za ilegalne migrante koji se smatraju opasnima. Prema Tomu Homanu, Trumpovom imigracijskom savjetniku, \u010dak bi i migranti koje je na moru presrela Obalna stra\u017ea mogli biti tamo zatvoreni. O\u010dekuje se da \u0107e ova odluka izazvati kontroverze, posebice jer je izvje\u0161\u0107e nevladine organizacije International Refugee Assistance Project iz 2024. opisalo uvjete u GMOC-u kao “nehumane”. <\/p>\n
Objava Guantanama poklopila se s Trumpovim potpisivanjem Laken Riley Acta<\/strong> , prvog zakona koji je usvojio Kongres u njegovom drugom mandatu. Zakon nala\u017ee pritvor prije su\u0111enja za sve migrante bez dokumenata uhi\u0107ene zbog kra\u0111e ili nasilnih zlo\u010dina i ubrzava postupke deportacije. Ime je dobio po Lakenu Rileyu<\/strong> , studentu kojeg je 2024. godine u Georgiji ubio migrant iz Venezuele bez dokumenata, \u0161to je incident koji je imao zna\u010dajan utjecaj na ameri\u010dko javno mnijenje. Ova je mjera dio \u0161ireg obra\u010duna s imigracijom: posljednjih je tjedana oko 40.000 migranata ve\u0107 preba\u010deno u privatne zatvore, lokalne zatvore ili vojne baze koje je odobrio ICE. <\/p>\n Trumpov prijedlog da se Guantanamo pro\u0161iri za upravljanje imigracijom nije posve nov. U 1990-ima baza je smjestila vi\u0161e od 34.000 hai\u0107anskih i kubanskih migranata, iako ne svi odjednom. Tijekom godina, ameri\u010dke snage sigurnosti provodile su vje\u017ebe kako bi se pripremile za potencijalnu migracijsku krizu velikih razmjera. Me\u0111utim, dok je prethodna uporaba baze bila postavljena u humanitarnom smislu, Trump jasno cilja na represivan pristup. Ovo ozna\u010dava sna\u017ean raskid s prija\u0161njim demokratskim administracijama koje su (neuspje\u0161no) poku\u0161ale zatvoriti zatvor Guantanamo. <\/p>\n Ove dvije epizode ilustriraju jasnu sliku Trumpove useljeni\u010dke politike: apsolutna \u010dvrsto\u0107a i kori\u0161tenje ekonomske poluge za osiguranje suradnje s tre\u0107im zemljama. Diplomatska pobjeda nad Kolumbijom pokazuje koliko je administracija spremna ugroziti strate\u0161ke ekonomske odnose kako bi provela svoj plan. U isto vrijeme, projekt Guantanamo predstavlja daljnji korak prema sve restriktivnijoj useljeni\u010dkoj politici, izazivaju\u0107i ozbiljnu humanitarnu zabrinutost. U ovom scenariju, latinoameri\u010dke vlade suo\u010davaju se s te\u0161kim izborom: sura\u0111ivati \u200b\u200bsa Sjedinjenim Dr\u017eavama i prihvatiti stroge uvjete ili izazvati Washington pod rizikom ozbiljnih ekonomskih i diplomatskih posljedica. Kolumbija je ve\u0107 kapitulirala. Ho\u0107e li druge vlade slijediti primjer? <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u010detak drugog mandata Donalda Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a obilje\u017een je nizom drasti\u010dnih odluka koje se ti\u010du \u200b\u200bimigracije i vanjske politike. Dvije nedavne epizode istaknule su odlu\u010dnost ameri\u010dke administracije da zauzme tvrdolinija\u0161ki stav protiv ilegalnih migranata i stranih vlada koje opstruiraju deportacije. Prvi se odnosi na diplomatski sukob izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Kolumbije, koji je […]<\/p>\n","protected":false},"author":47,"featured_media":38773,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[369],"types":[413],"class_list":["post-38787","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","regions-usa-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\nPovijesni kontinuitet Guantanama kao migrantskog centra<\/h4>\n
Zaklju\u010dak: Nova era politi\u010dke strogo\u0107e<\/h4>\n