Izbori za njema\u010dki Bundestag uvijek predstavljaju prekretnicu za cijeli europski kontinent. Ako savezni\u0161tvo, eksplicitno ili implicitno, izme\u0111u CDU-a Friedricha Merza i AfD-a prevlada u nadolaze\u0107im konzultacijama, utjecaj na njema\u010dku i EU migracijsku politiku bio bi zna\u010dajan i potencijalno revolucionaran. <\/p>\n
Njema\u010dka je iskusila, od 2015. nadalje, migracijsku politiku koju karakteriziraju zna\u010dajna otvaranja, posebno pod vodstvom Angele Merkel. Me\u0111utim, rastu\u0107e nezadovoljstvo javnosti u\u010dincima masovne imigracije – od rastu\u0107eg kriminala do pritiska na javne slu\u017ebe – gurnulo je raspravu prema ve\u0107im ograni\u010denjima. Friedrich Merz vi\u0161e je puta kritizirao permisivnu migracijsku politiku, zala\u017eu\u0107i se za povratak na na\u010delo selektivnosti i strogu regulaciju ulaska. CDU je pod njegovim vodstvom ve\u0107 usvojio o\u0161triju retoriku, stavljaju\u0107i koncept ‘uvjetne integracije’ i u\u010dinkovitiju politiku vra\u0107anja ilegalnih migranata u sredi\u0161te svog prijedloga. S druge strane, AfD se zala\u017ee za jo\u0161 radikalnije mjere: zatvaranje granica, povla\u010denje iz europskih sporazuma o preraspodjeli migranata, pa \u010dak i mogu\u0107nost referenduma za izlazak iz odre\u0111enih zajedni\u010dkih migracijskih politika EU. Ako AfD u\u0111e u koalicijsku vladu ili ima zna\u010dajan parlamentarni utjecaj, Njema\u010dka bi mogla usvojiti liniju mnogo bli\u017eu onoj zemalja poput Ma\u0111arske Viktora Orb\u00e1na. <\/p>\n
Nedavno je Friedrich Merz predstavio program u pet to\u010daka za upravljanje migracijama u Njema\u010dkoj i op\u0107enito na europskoj razini. Evo sa\u017eetka: 1. Odabir useljenika na temelju vje\u0161tina: Merz predla\u017ee model djelomi\u010dno inspiriran kanadskim bodovnim sustavom, u kojem je ulazak novih migranata ovisan o obrazovnim i profesionalnim zahtjevima, daju\u0107i prednost visokokvalificiranim profilima. 2. Poja\u010dane grani\u010dne kontrole: Prema Merzu, Njema\u010dka bi trebala poja\u010dati svoje grani\u010dne kontrole, tako\u0111er u suradnji s drugim dr\u017eavama EU-a, kako bi smanjila neregularne ulaske. U tu bi svrhu bila potrebna ve\u0107a suradnja s Frontexom i pove\u0107anje broja predanog osoblja. 3. Br\u017ee procedure za azil: Merz se zala\u017ee za ubrzanje procesa procjene zahtjeva za azil, smanjenje birokracije i izbjegavanje dugih razdoblja neizvjesnosti za migrante i vlasti. Poanta je brzo razlu\u010diti tko ima pravo na za\u0161titu, a tko nema. 4. U\u010dinkovitija repatrijacija: Jedan od temelja programa je usvajanje stro\u017eih pravnih instrumenata za brzu deportaciju onih koji nemaju pravo ostati u Njema\u010dkoj, posebno ako su uklju\u010deni u kriminalne aktivnosti. To podrazumijeva obvezuju\u0107e bilateralne sporazume sa zemljama podrijetla i poja\u010danu diplomatsku suradnju. 5. Integracija na ugovornoj osnovi: koncept ‘uvjetne integracije’ koji predla\u017ee Merz predvi\u0111a pakt izme\u0111u dr\u017eave i migranata, u kojem su definirane jezi\u010dne, radne i obveze pona\u0161anja, pod prijetnjom opoziva dozvola. Ideja je spojiti prava i du\u017enosti, promi\u010du\u0107i svjesniju uklju\u010denost u njema\u010dko dru\u0161tvo. <\/p>\n
Njema\u010dka je kroz povijest bila glavni pokreta\u010d europskih migracijskih politika, \u010desto djeluju\u0107i kao sto\u017eer za prihvat i preraspodjelu migranata me\u0111u razli\u010ditim dr\u017eavama \u010dlanicama. Promjena kursa u Berlinu bi stoga imala neposredne posljedice na dinamiku EU. Njema\u010dka vlada s jakim konzervativnim predrasudama mogla bi: – Pogurati reviziju Pakta o migraciji i azilu koji je odobren 2023., \u010dine\u0107i mehanizme preraspodjele migranata slo\u017eenijima i otvaraju\u0107i put za vi\u0161e mogu\u0107nosti odbijanja i vra\u0107anja. – Podr\u017eati militarizaciju vanjskih granica EU-a, poti\u010du\u0107i ja\u010danje agencije Frontex i pove\u0107anje broja sporazuma s tre\u0107im zemljama za zaustavljanje migracijskih tokova prije nego \u0161to stignu u Europu. – Redefiniranje uloge Italije i ostalih mediteranskih zemalja, koje bi se mogle na\u0107i s ve\u0107om te\u017einom u upravljanju migracijskim tokovima ako Njema\u010dka smanji svoju kvotu preseljenja. U tom kontekstu, mogla bi se pojaviti osovina s vladom Giorgie Meloni u Italiji, koja je uvijek zadr\u017eala tvrd stav prema imigraciji, posebno u pogledu obrane morskih granica. Savez izme\u0111u Rima i Berlina o restriktivnijim politikama mogao bi promijeniti ravnote\u017eu snaga unutar Europskog vije\u0107a, s mogu\u0107im posrednim u\u010dincima i na prora\u010dunske politike povezane s upravljanjem migrantima i budu\u0107im sporazumima o preseljenju. Vlada CDU-AfD ne bi pro\u0161la bez otpora. S jedne strane, progresivni sektori njema\u010dke politike i dio civilnog dru\u0161tva usprotivili bi se tako o\u0161trom zaokretu u odnosu na eru Merkel, uz mogu\u0107e demonstracije i prosvjede. S druge strane, Europska komisija i neke zemlje \u010dlanice, poput Francuske i \u0160panjolske, mogle bi poku\u0161ati obuzdati njema\u010dki utjecaj na ovaj dosje poku\u0161avaju\u0107i zadr\u017eati inkluzivniji pristup. Me\u0111utim, restriktivnija Njema\u010dka mogla bi pogodovati stvaranju zajedni\u010dke fronte sa zemljama srednje i isto\u010dne Europe, poput Ma\u0111arske, Poljske i \u010ce\u0161ke, u\u010dvr\u0161\u0107uju\u0107i euroskepti\u010dni blok po pitanju migracija. To bi moglo pove\u0107ati unutarnje napetosti u EU-u i dodatno testirati otpornost Unije. Pobijede li Merzov CDU i AfD na predstoje\u0107im izborima za Bundestag, Njema\u010dka bi mogla do\u017eivjeti nagli zaokret u migracijskoj politici, presudno utje\u010du\u0107i na tok EU. Merzov program u pet to\u010daka i mogu\u0107a konvergencija s desni\u010darskim vladama u drugim zemljama, poput talijanske vlade Giorgie Meloni, mogli bi preoblikovati upravljanje migracijskim tokovima na restriktivnijoj osnovi, usredoto\u010duju\u0107i se na stroge grani\u010dne kontrole, ni\u017ee kvote preseljenja i br\u017ei postupak repatrijacije. U takvom scenariju, EU bi bila suo\u010dena s novim unutarnjim napetostima, s jasnim kontrastom izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica koje su sklonije dobrodo\u0161lici i onih koje su sklonije zatvaranju. Prava nepoznanica bit \u0107e ho\u0107e li ovaj pomak uspjeti pobolj\u0161ati u\u010dinkovitost migracijskog sustava i umiriti nacionalna bira\u010dka tijela ili \u0107e, naprotiv, dodatno pogor\u0161ati ve\u0107 postoje\u0107e podjele unutar kontinenta. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izbori za njema\u010dki Bundestag uvijek predstavljaju prekretnicu za cijeli europski kontinent. Ako savezni\u0161tvo, eksplicitno ili implicitno, izme\u0111u CDU-a Friedricha Merza i AfD-a prevlada u nadolaze\u0107im konzultacijama, utjecaj na njema\u010dku i EU migracijsku politiku bio bi zna\u010dajan i potencijalno revolucionaran. Smanjenje migracijske politike u Njema\u010dkoj Njema\u010dka je iskusila, od 2015. nadalje, migracijsku politiku koju karakteriziraju zna\u010dajna […]<\/p>\n","protected":false},"author":54,"featured_media":38882,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1463],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[],"types":[450],"class_list":["post-39097","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izgradnja-konzervativne-europe","editorial-positions-focus","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\n