Tijekom pro\u0161log desetlje\u0107a, geopoliti\u010dki krajolik je pro\u0161ao kroz duboke promjene, potaknute utrkom za novim energetskim i mineralnim resursima i potrebom za strate\u0161kim trgova\u010dkim rutama. Grenland je postao globalna “vru\u0107a to\u010dka” zahvaljuju\u0107i svom arkti\u010dkom polo\u017eaju i bogatstvu resursa – rijetkih zemalja, ugljikovodika, kriti\u010dnih minerala i hidroenergetskog potencijala. Zanimanje biv\u0161eg ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je spekulirao o “kupnji” otoka, skrenulo je pozornost na dinamiku izme\u0111u Grenlanda, Danske i me\u0111unarodnih investitora, ponovno otvaraju\u0107i raspravu o autonomiji iz Kopenhagena. Suo\u010dena s ovim scenarijem, Europska unija (EU) mora birati izme\u0111u toga da ostane promatra\u010d ili aktivno intervenira s dugoro\u010dnim ulaganjima kako bi odr\u017eala svoju prisutnost u sve va\u017enijoj regiji.
\n . <\/p>\n
Grenland, autonomni teritorij Kraljevine Danske, najve\u0107i je otok na svijetu, ali ima samo 56.000 stanovnika. Njegova ekstremna klima i ograni\u010dena infrastruktura usporili su njegov razvoj, ali topljenje leda i potraga za kriti\u010dnim resursima sada pove\u0107avaju njegovu strate\u0161ku vrijednost. Otok le\u017ei du\u017e potencijalnih arkti\u010dkih ruta koje bi mogle postati pristupa\u010dnije kako se globalno zagrijavanje nastavlja. Osim toga, zra\u010dna baza Thule ameri\u010dke vojske svjedo\u010di o interesu Washingtona za ovo klju\u010dno sredi\u0161te, koje je bitno za kontrolu sjeverne hemisfere i odvra\u0107anje od Rusije i Kine.
\n . <\/p>\n
Da bismo razumjeli va\u017enost Grenlanda, potrebno ga je smjestiti u \u0161iru sliku Arktika, gdje rastu\u0107e temperature i povla\u010denje leda cijelu regiju pretvaraju u novo bojno polje izme\u0111u sila.
\n.<\/p>\n
Grenland, jo\u0161 uvijek formalno povezan s Danskom (\u010dlanicom EU), dio je slo\u017eene geopoliti\u010dke dinamike koja uklju\u010duje Washington i Peking, koji su zainteresirani za njegov polo\u017eaj i resurse.
\n .<\/p>\n
U sredi\u0161tu rasprave na Grenlandu su rijetke zemlje, 17 klju\u010dnih elemenata u proizvodnji visokotehnolo\u0161kih ure\u0111aja u rasponu od pametnih telefona i vjetroturbina do komponenti za vojnu industriju. Kina sada dominira globalnim tr\u017ei\u0161tem rijetkih metala, upravljaju\u0107i velikim dijelom proizvodnje i rafiniranja. Europska unija, koja nastoji smanjiti svoju ovisnost o vanjskim opskrbama klju\u010dnim sirovinama, na Grenlandu bi imala potencijalni izvor za diversifikaciju svoje opskrbe. Me\u0111utim, s obzirom na krhkost arkti\u010dkog ekosustava, potrebna je strategija ulaganja i partnerstva koja uklju\u010duje infrastrukturu, financijsku potporu i strogi fokus na okoli\u0161.
\n . <\/p>\n
Trumpova ideja da “kupi” Grenland nije bila puka provokacija, ve\u0107 znak dugoro\u010dne vizije SAD-a. Otok je va\u017ena vojna i logisti\u010dka ispostava Washingtona. Zahvaljuju\u0107i zra\u010dnoj bazi Thule, SAD kontrolira Sjeverni Atlantik i prati potencijalna kretanja drugih sila na Arktiku. \u0160tovi\u0161e, suzbijanje kineskog prodora na Grenland zadovoljava potrebu da se otok zadr\u017ei pod utjecajem Zapada. Iako su odnosi s Danskom zategnuti, ostaje jasno da bi bilo kakvo europsko povla\u010denje moglo dodatno pogodovati akciji SAD-a.
\n . <\/p>\n
Iako Kina nema arkti\u010dke granice, razvila je strategiju nazvanu “Polarni put svile”, povezanu s investicijama i infrastrukturnim projektima u regiji. Na Grenlandu je Peking ve\u0107 pokazao interes za prirodne resurse (rijetke zemlje i uran), pru\u017eaju\u0107i kapital i tehni\u010dku pomo\u0107. Za EU bi takva pro\u0161irena kineska prisutnost riskirala gubitak strate\u0161kih prilika, ne samo komercijalno nego i geopoliti\u010dki. Ako Grenland postane va\u017ean dio kineske gospodarske ekspanzije, arkti\u010dka ravnote\u017ea mogla bi se nagnuti prema sili s kojom Europa ve\u0107 ima slo\u017een me\u0111uovisni odnos.
\n . <\/p>\n
Kako bi EU imao glavnu ulogu na Grenlandu, mora biti strukturirana intervencija na vi\u0161e razina:<\/p>\n
Sa svoje strane, Grenland \u017eeli partnerstva koja \u0107e mu pomo\u0107i da razvije svoj industrijski i rudarski potencijal bez gubitka kontrole nad svojim teritorijem u korist stranih multinacionalnih kompanija. EU bi mogla postati povla\u0161teni partner ako osigura odr\u017eivi plan ulaganja i podupre obuku lokalnih vje\u0161tina.
\n . <\/p>\n
Perspektiva neovisnog Grenlanda se ponavlja. Otok trenuta\u010dno prima subvencije iz Kopenhagena i, ako bude neovisan, morao bi nadoknaditi ovaj nedostatak sredstava, vjerojatno daljnjim otvaranjem me\u0111unarodnim ulaga\u010dima. Ako EU ne uspije ponuditi konkurentan i odr\u017eiv paket podr\u0161ke, Grenland bi se mogao jo\u0161 vi\u0161e okrenuti SAD-u i Kini, s osjetljivim posljedicama za europsku sigurnost i pristup resursima. Doista, budu\u0107nost Grenlanda nije \u010disto lokalno pitanje, ve\u0107 se doti\u010de cjelokupne geopoliti\u010dke arhitekture sjevernog Atlantika i dostupnosti klju\u010dnih resursa za energetsku tranziciju.
\n . <\/p>\n
Jedno od klju\u010dnih pitanja je utjecaj rudarstva na okoli\u0161. Grenland ima izuzetno osjetljive ekosustave i rudarske aktivnosti koje se izvode bez odgovaraju\u0107ih mjera opreza mogu uzrokovati nepopravljivu \u0161tetu. EU, sa svojim visokim ekolo\u0161kim standardima, mogla bi djelovati kao pouzdan partner, nude\u0107i tehnolo\u0161ku podr\u0161ku i stroge propise za smanjenje negativnih utjecaja. To bi pomoglo i ja\u010danju povjerenja lokalnih zajednica koje su \u010desto zabrinute zbog dolaska stranog kapitala. U skladu s Europskim zelenim dogovorom, ulaganja u \u010diste tehnologije i obuku radne snage omogu\u0107ila bi uravnote\u017eeniji i ekolo\u0161ki prihvatljiviji gospodarski rast na Arktiku.
\n . <\/p>\n
Srednjoro\u010dno do dugoro\u010dno, Arktik – a time i Grenland – bit \u0107e u sredi\u0161tu me\u0111unarodnog interesa, posebice zbog natjecanja izme\u0111u SAD-a i Kine na polju tehnologije i sigurnosti. EU se stoga suo\u010dava s klju\u010dnim izborom: nastaviti s opreznim pristupom ili razviti organsku strategiju temeljenu na jasnim ulaganjima, politi\u010dkoj suradnji i po\u0161tovanju lokalnih posebnosti. ‘Plan za Europski Arktik’ mogao bi uklju\u010divati: <\/p>\n
Danas je Grenland evoluirao od arkti\u010dke periferije do sredi\u0161ta globalnih interesa. Njegov golemi teritorij, mineralni resursi, strate\u0161ki polo\u017eaj i ameri\u010dka vojna prisutnost \u010dine ga klju\u010dnim pokazateljem geopoliti\u010dke dinamike. Za EU je klju\u010dno da djeluje brzo i odlu\u010dno: odgovaraju\u0107a financijska potpora, uravnote\u017eena suradnja i odr\u017eivi pristup mogli bi Europi dati vode\u0107u ulogu. To bi smanjilo vanjsku ovisnost o strate\u0161kim resursima i projiciralo sliku pouzdanosti na globalnoj sceni. <\/p>\n
Trumpovo razmi\u0161ljanje o Grenlandu jasno je pokazalo da arkti\u010dka igra nije regionalno pitanje izme\u0111u SAD-a i Danske, ve\u0107 pitanje koje uklju\u010duje globalnu ravnote\u017eu snaga i budu\u0107nost europske energetske tranzicije. Ako Bruxelles \u017eeli promicati svoje vrijednosti i interese, treba u\u010diniti vi\u0161e od pukog promatranja: potreban mu je dugoro\u010dni plan ulaganja i infrastrukturni projekti, uz stalni dijalog s lokalnim zajednicama.
\n . <\/p>\n
Grenland utjelovljuje mnoge izazove 21. stolje\u0107a: utrku za kriti\u010dnim resursima, rivalstvo velikih sila, klimatske promjene i potrebu za energetskim inovacijama. Ne iskoristiti priliku da bude klju\u010dni partner u razvoju otoka zna\u010dilo bi propustiti va\u017ean geopoliti\u010dki vlak. Stoga je po\u017eeljno da EU donese odgovoran i ambiciozan izbor kako bi Grenland postao vrli primjer strate\u0161ke i odr\u017eive suradnje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tijekom pro\u0161log desetlje\u0107a, geopoliti\u010dki krajolik je pro\u0161ao kroz duboke promjene, potaknute utrkom za novim energetskim i mineralnim resursima i potrebom za strate\u0161kim trgova\u010dkim rutama. Grenland je postao globalna “vru\u0107a to\u010dka” zahvaljuju\u0107i svom arkti\u010dkom polo\u017eaju i bogatstvu resursa – rijetkih zemalja, ugljikovodika, kriti\u010dnih minerala i hidroenergetskog potencijala. Zanimanje biv\u0161eg ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je spekulirao […]<\/p>\n","protected":false},"author":54,"featured_media":39429,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[42],"regions":[343],"types":[450],"class_list":["post-39483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","editorial-positions-focus","regions-northern-europe-hr","types-opinion-hr"],"yoast_head":"\n