Dana 11. prosinca 2024. Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta objavila je studiju o statisti\u010dkim podacima o osobama s invaliditetom, koju je Odbor za zapo\u0161ljavanje i socijalna pitanja prethodno zatra\u017eio u ovom po\u010detnom stanju mandata 2024. – 2029.<\/p>\n
Prema studiji, oko 7,2 posto osoba u dobi od 16 i vi\u0161e godina koje \u017eive u privatnim ku\u0107anstvima prijavilo je te\u0161ki invaliditet, a oko 19,6 posto prijavilo je umjereni invaliditet. Zbrojiv\u0161i oba postotka, mo\u017ee se procijeniti da je stopa invalidnosti u Europskoj uniji gotovo 30 posto. Studija kao te\u0161ke invaliditete uklju\u010duje ograni\u010denja vida, sluha i hodanja, ali zanemaruje govorna ograni\u010denja u svom opsegu. <\/p>\n
Podjela po dr\u017eavama \u010dlanicama pokazuje da se definicija osoba s invaliditetom jako razlikuje od zemlje do zemlje. Na samom vrhu, Latvija smatra da 34 posto njezinog stanovni\u0161tva pati od nekog oblika invaliditeta, dok je Bugarska na zadnjem mjestu sa samo 10 posto. Osobito \u0161to se ti\u010de ozbiljnih invaliditeta, \u0160panjolska je na vrhu s 10 posto stanovni\u0161tva koje se smatra u tako te\u0161koj situaciji, dok je Bugarska ponovno na dnu s 2,2 posto. <\/p>\n
Osobe s invaliditetom koje \u017eive u institucijama predstavljaju izme\u0111u 0,7 posto i 0,8 posto stanovni\u0161tva Europske unije. Ovaj nizak postotak uskla\u0111en je s op\u0107im trendom politike tzv. deinstitucionalizacije. <\/p>\n
\u0160to se ti\u010de obrazovanja, djeca sa slu\u017ebenom odlukom o posebnim obrazovnim potrebama predstavljala su oko 4,2 posto, iako postoji velika varijabilnost me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama. Opet, mo\u017eemo uo\u010diti zna\u010dajnu razliku ako usporedimo na\u0161e razli\u010dite nacije: u Latviji je vi\u0161e od 15 posto maloljetnika u posebnom obrazovanju, dok u Luksemburgu ta brojka ne dose\u017ee ni 1 posto. <\/p>\n
Oko 22,2 posto mladih osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 24 godine rano je napustilo \u0161kolovanje u usporedbi s 8,4 posto mladih osoba bez invaliditeta. U Rumunjskoj je zapanjuju\u0107i postotak iznad 65 posto, a slijedi Ma\u0111arska s 46 posto. <\/p>\n
\u0160to se ti\u010de tr\u017ei\u0161ta rada, jaz u zapo\u0161ljavanju osoba s invaliditetom iznosio je 22 posto u Europskoj uniji 2023. godine. Oko 51 posto osoba s invaliditetom je zaposleno, znatno ispod stope zaposlenosti od 73 posto me\u0111u osobama bez invaliditeta. Jo\u0161 jednom, EU 27 predstavlja razli\u010dite situacije, s \u010ce\u0161kom koja zapo\u0161ljava gotovo 67 posto svojih osoba s invaliditetom na samom vrhu, a Bugarskom s jedva 27 posto. <\/p>\n
Sheme kvota za zapo\u0161ljavanje osoba s invaliditetom ne postoje u skandinavskim i balti\u010dkim zemljama; u onima gdje postoje, kvota za zapo\u0161ljavanje osoba s invaliditetom varira od 3 posto do 6 posto.<\/p>\n
S druge strane, 28,8 posto osoba s invaliditetom \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, u usporedbi s 18 posto osoba bez invaliditeta. Dr\u017eava \u010dlanica s najve\u0107im rizikom od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti za osobe s invaliditetom je Estonija (38 posto, odnosno vi\u0161e od jedne tre\u0107ine ukupnog broja); najmanji rizik je u Slova\u010dkoj (13 posto). <\/p>\n
Oko 5,3 posto osoba u dobi od 16 do 64 godine primalo je invalidsku mirovinu, ali postoje velike razlike me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama; Estonija i Belgija su na vrhu s 13 posto, odnosno 12 posto, dok Gr\u010dka i Slovenija nude ispod 2 posto. Zanimljivo je da je prosje\u010dan postotak osoba koje primaju invalidsku mirovinu manji od postotka osoba koje se izja\u0161njavaju kao te\u017ea invalidnost. <\/p>\n
\u0160to se ti\u010de digitalnih vje\u0161tina, 81,2 posto osoba s invaliditetom koristi internet, nasuprot 93,4 posto osoba bez invaliditeta. Dr\u017eava Unije s najve\u0107om upotrebom interneta od strane osoba s invaliditetom je Irska (impresivnih 100 posto); na drugom kraju spektra nalazi se Bugarska (53 posto). <\/p>\n
Izvor slike: Europska komisija, Zapo\u0161ljavanje, socijalna pitanja i uklju\u010divanje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dana 11. prosinca 2024. Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta objavila je studiju o statisti\u010dkim podacima o osobama s invaliditetom, koju je Odbor za zapo\u0161ljavanje i socijalna pitanja prethodno zatra\u017eio u ovom po\u010detnom stanju mandata 2024. – 2029. Prema studiji, oko 7,2 posto osoba u dobi od 16 i vi\u0161e godina koje \u017eive u […]<\/p>\n","protected":false},"author":44,"featured_media":39506,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[198],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[330,336,343,354],"types":[450,430],"class_list":["post-39521","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","regions-central-europe-hr","regions-eastern-europe-hr","regions-northern-europe-hr","regions-southern-europe-hr","types-opinion-hr","types-press-releases-hr"],"yoast_head":"\n