{"id":41037,"date":"2025-03-27T17:05:39","date_gmt":"2025-03-27T17:05:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/mogu-li-americke-carine-postati-prilika-za-razvoj"},"modified":"2025-03-27T17:05:39","modified_gmt":"2025-03-27T17:05:39","slug":"mogu-li-americke-carine-postati-prilika-za-razvoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/mogu-li-americke-carine-postati-prilika-za-razvoj","title":{"rendered":"Mogu li ameri\u010dke carine postati prilika za razvoj?"},"content":{"rendered":"

Pogledi dr\u017eava \u010dlanica EU-a, ali i vlada diljem svijeta, svakako su uprti u datum 2. travnja 2025. Prema Bijeloj ku\u0107i, zapravo, na taj \u0107e dan po\u010deti recipro\u010dne carine koje je uveo predsjednik Trump, uz one postavljene na 25 posto za Kanadu i Meksiko. Govore\u0107i o ovom odlomku, tajkun je posljednjih dana koristio dru\u0161tvenu Istinu da galvanizira svoje prista\u0161e, govore\u0107i o 2. travnju kao o trenutku kada \u0107e Sjedinjene Dr\u017eave (\u201cdraga stara Amerika\u201d) mo\u0107i vratiti \u201cnovac i po\u0161tovanje\u201d. Razli\u010dite analize koje su kru\u017eile posljednjih tjedana govore o tim carinama kao o mjeri koja \u0107e biti dio novog sustava odnosa SAD-a sa starim kontinentom koji ameri\u010dki predsjednik, \u010dini se, \u017eeli uspostaviti. Konkretno, bilo je rije\u010di o instrumentu koji bi, s gledi\u0161ta SAD-a, mogao koristiti ameri\u010dkom gospodarstvu u svjetlu sve ve\u0107e globalne nestabilnosti. Klima neizvjesnosti svakako povezana s velikim me\u0111unarodnim krizama poput sukoba izme\u0111u Rusije i Ukrajine i one u Gazi, ali i vezana uz ulaganja \u2013 ne samo gospodarska, ve\u0107 i utjecajna \u2013 u tehnologije i sirovine, prije svega rijetke zemlje. Dapa\u010de, ne treba zaboraviti da se dio dijaloga izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Ukrajine temeljio upravo na mogu\u0107nostima iskori\u0161tavanja nalazi\u0161ta u Kijevu. Rije\u010d je o bogatom nizu \u010dimbenika, ne sasvim ekonomskih, koji bi doprinijeli srednjoro\u010dnoj i dugoro\u010dnoj strategiji tajkuna. U ovom scenariju moramo uzeti u obzir ulogu koju bi Kina mogla igrati na tr\u017ei\u0161tima, posebice ako bi se neke \u010dlanice EU (i ne samo) vratile ustrajnom pogledu na istok. <\/p>\n

EUROPA I TARIFE
\n U me\u0111uvremenu, posljednjih dana, nekoliko je naznaka potaknulo analiti\u010dare i tisak da izvijeste o tome \u0161to bi mogao biti ‘fleksibilan’ pristup obvezama Sjedinjenih Dr\u017eava. Mogu postojati iznimke u vezi s odre\u0111enim proizvodima, tr\u017ei\u0161tima ili \u010dak sirovinama, no popis tih specifi\u010dnosti (tako\u0111er \u0107e biti pitanje ho\u0107e li biti nacionalne ili generalizirane) jo\u0161 uvijek nije poznat i vjerojatno ne\u0107e biti razja\u0161njen prije samog 2. travnja. Upravo zbog toga se Europska unija do sada odlu\u010dila za oprezniji pristup, \u010dekaju\u0107i po\u010detak nametanja koje je Trump uveo, a zatim uzimaju\u0107i vremena (govori se o dva tjedna) da objavi i pokrene sve mogu\u0107e ekonomske protumjere. Pote\u0161ko\u0107a u ovom trenutku je jasna, a sastoji se u mogu\u0107nosti govoriti jednim glasom o tako osjetljivom podru\u010dju kao \u0161to su izvoz i ekonomske mjere pojedinih dr\u017eava. Naravno, staviti sve na stvarni zid sa zidom sa Sjedinjenim Dr\u017eavama sigurno nije najpametniji potez. Osobito ako mislimo na ekonomske podatke i me\u0111unarodna pitanja koja optere\u0107uju Europu. Stvrdnjavanje u \u010disto ideolo\u0161kom klju\u010du, borba du\u017enosti i protudu\u017enosti protiv onoga \u0161to je jo\u0161 uvijek povijesni saveznik Europe, ne bi dovelo do ni\u010dega konkretnog. U najgorem slu\u010daju dogodio bi se pravi domino efekt na du\u017enosti. Doista, ako zamislimo proizvodnju i prodaju preciznog stroja, mo\u017eda za uporabu u civilnom, tehnolo\u0161kom ili medicinskom podru\u010dju, suo\u010deni smo s kratkim spojem du\u017enosti i protudu\u017enosti. Mo\u017eemo zamisliti da se ovi strojevi proizvode u Sjedinjenim Dr\u017eavama i izvoze u inozemstvo, ali u procesu njihove izgradnje mo\u017eda je ve\u0107 bilo nekoliko tro\u0161kova proiza\u0161lih iz isto toliko carina. Metal bi, na primjer, mogao do\u0107i iz Kanade; zamislite \u010dip dostupan na azijskom tr\u017ei\u0161tu ili europski dizajn i softverski know-how. Kona\u010dna izvozna cijena ovih strojeva tada bi sadr\u017eavala pristojbe koje SAD primjenjuje na strane dobavlja\u010de, uz one koje bi EU mogla nametnuti SAD-u. Kona\u010dna bilanca koja bi mogla znatno pove\u0107ati kona\u010dnu cijenu proizvoda. Dosad navedeni primjer odnosi se na visoku tehnologiju, no sli\u010dan se put mo\u017ee zacrtati za gotovo sva tr\u017ei\u0161ta i proizvode koji bi mogli potpasti pod Trumpove obveze. Iz tog razloga sve vi\u0161e zemalja, iako se ne \u017eele udaljiti od odnosa sa svojim transatlantskim saveznikom, po\u010dinje gledati prema drugim tr\u017ei\u0161tima, otvaraju\u0107i se novim putovima i partnerstvima koja tek treba izgraditi i definirati. Mercosur, zemlje Zaljeva, kao i indijsko tr\u017ei\u0161te, svakako su mjesta prema kojima europske kancelarije razmi\u0161ljaju usmjeriti svoje gospodarske odnose, pogotovo ako nakon 2. travnja globalni ekonomski scenarij bude pod sna\u017enim utjecajem akcija Sjedinjenih Dr\u017eava. <\/p>

RELATED<\/span>