{"id":41607,"date":"2025-04-13T16:38:24","date_gmt":"2025-04-13T16:38:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/sad-rusija-i-eu-analiza-aktera-prije-konteksta"},"modified":"2025-04-13T16:38:24","modified_gmt":"2025-04-13T16:38:24","slug":"sad-rusija-i-eu-analiza-aktera-prije-konteksta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/sad-rusija-i-eu-analiza-aktera-prije-konteksta","title":{"rendered":"SAD, Rusija i EU: Analiza aktera prije konteksta"},"content":{"rendered":"

Po svoj prilici, kad je rije\u010d o revoluciji koju trenutno pro\u017eivljavamo, jo\u0161 nismo u stanju definirati i analizirati nove paradigme me\u0111unarodnih odnosa. Iako je kontekst u kojem \u017eivimo do\u017eivio – i nastavlja svakodnevno prolaziti – zna\u010dajne promjene u sustavu odnosa me\u0111u dr\u017eavama i me\u0111u velikim silama, definicija novog standarda dijaloga vjerojatno je jo\u0161 uvijek daleko od izra\u017eajnosti. Takva bi analiza, napravljena u sada\u0161njem trenutku, i dalje patila od mnogih elemenata i podataka koji nedostaju. Prije svega, uloga koju \u0107e Sjedinjene Dr\u017eave i Europska unija imati u rje\u0161avanju sukoba izme\u0111u Rusije i Ukrajine. Kao i te\u017einu koju trgovinska politika koju diktira predsjednik Donald Trump mo\u017ee imati na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima. Na europskom kontinentu, u kancelarijama i me\u0111u institucijama Europske unije, tada \u0107emo morati razmotriti te\u017einu koju \u0107e politike prestrojavanja, prije svega program ReArm Europe, imati u bliskoj budu\u0107nosti. Stoga, \u010dak i ako jo\u0161 nije sazrelo vrijeme za detaljnu analizu koja mo\u017ee ocrtati nove obrasce tuma\u010denja i istra\u017eivanja, mo\u017eemo ipak po\u010deti sastavljati sve elemente koji \u0107e izgraditi ovu analizu u budu\u0107nosti. Osobito ako te scenarije namjeravamo procijeniti iz konzervativne perspektive i s idejom sve ve\u0107e te\u017eine konzervativnih snaga unutar europskih institucija i vlada dr\u017eava \u010dlanica. <\/p>\n

SUKOB U UKRAJINI I LOGIKA RASKIDA
\n U sukobu koji je zapo\u010deo invazijom moskovskih trupa na Ukrajinu, trenuta\u010dno su glavni akteri \u2013 osim vlade i ukrajinskog naroda koji nastavljaju borbu unato\u010d promijenjenom i promjenjivom me\u0111unarodnom scenariju \u2013 svakako Trumpove Sjedinjene Dr\u017eave, Putinova Rusija i Europska unija na pragu procesa ponovnog naoru\u017eavanja koji se sada \u010dini gotovo neizbje\u017enim. To su stajali\u0161ta koja se ne mogu zaobi\u0107i u budu\u0107oj analizi, tim vi\u0161e \u0161to bi potezi dviju velesila i \u010dlanica Europske unije mogli postati temelj za tuma\u010denje sljede\u0107ih me\u0111unarodnih kriza. Ne mo\u017ee se zanemariti agresivan stav koji je zauzeo Kremlj – u pro\u0161losti s Krimom, s Donbasom i od 2022. s invazijom na ukrajinski teritorij. Pogotovo ako se gleda \u0161to bi se moglo staviti na eventualni pregovara\u010dki stol, bio on u Rijadu ili negdje drugdje. Za Moskvu trenuta\u010dno trenutno okon\u010danje sukoba svakako nije prioritet. Putinova nada je sigurno da \u0107e mo\u0107i sjesti i pregovarati s Kijevom ili Trumpom s ja\u010de pozicije. \u010cak i jedan kilometar vi\u0161e okupiranog teritorija, po logici Kremlja, ima te\u017einu iu smislu sukoba i na me\u0111unarodnoj razini, a da ne spominjemo odjek koji se Putin nada posti\u0107i kod ku\u0107e. Zatim, tu je i poglavlje sankcija koje su posljednjih godina nametnute Rusiji koje \u0107e zasigurno postati tema rasprave. Dovoljno je re\u0107i da se i sam Trump ovih dana vratio na njih, govore\u0107i o neizravnim carinama na rusku naftu ako Putin ne po\u0161tuje ameri\u010dko posredovanje. Pogled tajkuna, dakle, svakako je uperen u smjeru Moskve, iako se u ekonomskoj logici koju utjelovljuje ovo novo predsjedni\u0161tvo ne mo\u017ee podcijeniti va\u017enost Kine. Carine koje \u0107e biti uvedene idu\u0107ih dana, a koje \u0107e zasigurno nai\u0107i na odaziv velikih svjetskih gospodarstava, jo\u0161 su vrlo te\u0161ke za analizu. Reciprocitet, koji je doveden u pitanje i koji bi se mogao preispitivati \u200b\u200bod slu\u010daja do slu\u010daja, tako\u0111er \u0107e biti klju\u010dni faktor u procjeni odnosa sa Sjedinjenim Dr\u017eavama u bliskoj budu\u0107nosti. Povla\u0161tenije zemlje mogle bi manje patiti od carina predsjednika Trumpa, dok bi ‘diplomatska neljubaznost’ mogla opteretiti nov\u010danik dr\u017eave i njezinih gra\u0111ana. U ovom scenariju, reakcija tr\u017ei\u0161ta i reakcija Europske unije, na primjer, igrat \u0107e ulogu u nadolaze\u0107oj analizi ravnote\u017ea i kriza u me\u0111unarodnom krajoliku u nadolaze\u0107im mjesecima.
\n Odgovori Europske unije i njezinih dr\u017eava \u010dlanica na ove promijenjene scenarije zasigurno su me\u0111u najzanimljivijim elementima u ovom trenutku. Hla\u0111enje ameri\u010dkog zamaha prema europskoj sigurnosti prvi je od problema s kojima se suo\u010davaju \u010dlanice EU, barem sa stajali\u0161ta sigurnosne doktrine. Jedan instrument za suo\u010davanje s ovom nepredvi\u0111enom situacijom svakako je plan ReArm Europe, koji ima za cilj progresivno ja\u010danje industrijske baze (opet s obzirom na obranu, ali ne samo) s ulaganjima, razvojem i kupnjom koje mogu zajedni\u010dki izvr\u0161iti zemlje \u010dlanice: osnova strate\u0161ke konvergencije koja je tako\u0111er povezana sa sastavom razli\u010ditih vojnih doktrina europskih vojski. Me\u0111utim, nemaju svi kancelariji isti stav prema ovom interesu, kao \u0161to nisu ni sve vlade spremne promovirati mogu\u0107nost izravne intervencije na ukrajinskom tlu. Sama Italija je opetovano izjavila da svaka misija mora biti ustrojena unutar vi\u0161eg me\u0111unarodnog mandata.<\/p>

RELATED<\/span>