Kada se Irska slu\u017ebeno pridru\u017eila Europskoj ekonomskoj zajednici 1973., irski jezik (Gaeilge) primijenjen je samo na prijevode postoje\u0107ih ugovora, kao i na sve budu\u0107e ugovore koji \u0107e se kasnije pojaviti. U to vrijeme Irska nije zatra\u017eila potpuno priznavanje irskog kao slu\u017ebenog ili radnog jezika unutar institucija Zajednice, \u0161to je odraz politi\u010dkih prioriteta dana i marginalnog statusa irskog u dr\u017eavnoj upravi. <\/p>\n
Pro\u0107i \u0107e jo\u0161 tri desetlje\u0107a prije nego \u0161to Irska, pod vladom Fianna F\u00e1il na \u010delu s Taoiseachom Bertiejem Ahernom, slu\u017ebeno zatra\u017ei da se Gaeilge prizna kao slu\u017ebeni i radni jezik institucija Europske unije (EU). Ova promjena nije bila iznenadna, ve\u0107 je proiza\u0161la iz rastu\u0107eg pokreta kulturnog preporoda tijekom kasnih 1990-ih i ranih 2000-ih, koji je nastojao preoblikovati irski jezik ne kao simbol ruralne nostalgije, ve\u0107 kao legitiman izraz modernog irskog identiteta. <\/p>\n
Ova promjena politike uslijedila je nakon intenzivnog lobiranja istaknutih organizacija na irskom jeziku kao \u0161to je Conradh na Gaeilge, \u010dije su kampanje zagovaranja postajale sve sofisticiranije i imale su me\u0111unarodni opseg. Pokret je dobio odlu\u010duju\u0107i zamah mobilizacijom velikih javnih skupova 2004., na kojima su sudjelovali deseci tisu\u0107a sudionika pod zastavom ST\u00c1DAS-a, koalicije sastavljene od organizacija na irskom jeziku, nastavnika, studenata i pravnih stru\u010dnjaka. Njihov temeljni zahtjev bio je jasan: potpuna jezi\u010dna ravnopravnost za Irce unutar pravne i politi\u010dke ma\u0161inerije EU-a. <\/p>\n
Ti su napori kona\u010dno kulminirali slu\u017ebenim zahtjevom vlade 2005. godine za priznavanjem irskog kao slu\u017ebenog i radnog jezika. Zahtjev nije uokviren samo kao simboli\u010dna gesta, ve\u0107 kao nu\u017ean korak u ja\u010danju jezi\u010dnog i kulturnog suvereniteta Irske unutar EU koja se \u0161iri. <\/p>\n
Europsko vije\u0107e pristalo je dodijeliti taj status kroz provedbu, od 1. sije\u010dnja 2007., Uredbe (EZ) br. 920\/2005. Ovo je bio va\u017ean trenutak za zagovornike irskog jezika. Me\u0111utim, Uredba Vije\u0107a tako\u0111er je predvi\u0111ala prijelazno razdoblje, napominju\u0107i da, iako je bilo primjereno pozitivno odgovoriti na zahtjev irske vlade, iz prakti\u010dnih razloga institucije Europske unije nisu trebale biti odmah vezane obvezom izrade i prijevoda svih akata \u2014 uklju\u010duju\u0107i presude Suda pravde \u2014 na irski jezik. <\/p>\n
Ovo takozvano odstupanje trebalo se primjenjivati \u200b\u200bu razdoblju od pet godina, do 2012., tijekom kojeg je slu\u017ebena revizija zakazana za 2010. Zami\u0161ljeno je kao pragmati\u010dan kompromis, uravnote\u017euju\u0107i ambicije irske vlade s operativnom realno\u0161\u0107u vi\u0161ejezi\u010dne birokracije EU-a. <\/p>\n
Kao odgovor na to, irska se vlada obvezala stvoriti uvjete u kojima bi se mogao osposobiti dovoljan broj kvalificiranih diplomanata kako bi se zadovoljile potrebe EU-a za zapo\u0161ljavanjem. To je trebao biti kamen temeljac \u0161ire 20-godi\u0161nje dr\u017eavne strategije za irski jezik 2010. \u2013 2030., koja je nastojala integrirati jezi\u010dno planiranje u klju\u010dna podru\u010dja nacionalne politike. <\/p>\n
Kako bi ispunila te ciljeve, dr\u017eava je pove\u0107ala financiranje jezi\u010dnog obrazovanja i obuke prevoditelja, osobito putem institucija kao \u0161to je Nacionalno sveu\u010dili\u0161te Irske. Podr\u017eani su specijalizirani poslijediplomski programi kako bi se stvorila nova generacija pravnih i tehni\u010dkih prevoditelja s vje\u0161tinom poznavanja irskog i institucionalnog jezika EU-a. Do 2008. ovo je ulaganje donijelo oko 15 prevoditelja za institucije EU-a, skroman po\u010detak, ali daleko ispod onoga \u0161to je bilo potrebno. <\/p>\n
Unato\u010d tim naporima, ubrzo je postalo jasno da Irska zaostaje u zapo\u0161ljavanju dovoljnog broja prevoditelja koji govore irski, ostaju\u0107i daleko ispod procijenjenih 100+ stru\u010dnjaka potrebnih za odr\u017eavanje punog jezi\u010dnog pariteta. Jaz je bio posebno izra\u017een u usporedbi s bolje uspostavljenim jezicima EU-a s ve\u0107om bazom govornika i dubljim institucionalnim tradicijama. <\/p>\n
Kao rezultat toga, 2011. godine Europska komisija je \u2013 nakon procjene postignutog napretka \u2013 preporu\u010dila produljenje odstupanja do 31. prosinca 2015. Iako razo\u010daravaju\u0107e za sudionike kampanja, produljenje je omogu\u0107ilo daljnje pove\u0107anje obuka i inicijativa za zapo\u0161ljavanje. <\/p>\n
Do 2015. godine postignut je odre\u0111eni napredak. Otprilike 60 irskih prevoditelja i tuma\u010da sada je bilo dostupno za rad na raspravama i dokumentaciji Europskog parlamenta. Ohrabrena time, irska je vlada slu\u017ebeno zatra\u017eila od Vije\u0107a EU-a da razmotri smanjenje opsega odstupanja, s ciljem da se u potpunosti ukine do 1. sije\u010dnja 2022. <\/p>\n
Iako je ovo bio inkrementalni pristup, toplo su ga pozdravili aktivisti na irskom jeziku. Tada\u0161nji predsjednik Conradh na Gaeilgea, C\u00f3il\u00edn \u00d3 Cearbhaill, pohvalio je taj potez, napominju\u0107i da odra\u017eava dugotrajni poziv njegove organizacije za postupnim planom za ukidanje odstupanja i da nagla\u0161ava obnovljenu predanost Irske osiguranju irskog kao punopravnog radnog jezika na europskoj razini. <\/p>\n
Na\u017ealost, do roka koji je istekao u prosincu 2015., Vije\u0107e EU-a zaklju\u010dilo je da institucije jo\u0161 uvijek nisu u poziciji ukinuti odstupanje. To je zna\u010dilo da \u0107e se prijelazna rje\u0161enja jo\u0161 jednom produ\u017eiti, ovaj put do 1. sije\u010dnja 2022. Ipak, ton rasprava se promijenio \u2014 sada je bilo jasnije o\u010dekivanje da \u0107e odstupanje kona\u010dno prestati. <\/p>\n
Bilo je nekih nadaju\u0107ih znakova. Godine 2016. irska je vlada najavila da \u0107e vi\u0161e od 700 ljudi biti obu\u010deno za prevo\u0111enje neslu\u017ebenih dokumenata EU-a na irski prije 2022. U irskim medijima je u to vrijeme objavljeno da \u0107e se svake godine prevesti tisu\u0107e stranica uz stvaranje oko 180 radnih mjesta s punim radnim vremenom s pla\u0107ama koje \u010desto prelaze 100 000 eura godi\u0161nje. <\/p>\n
Ova potonja to\u010dka trebala je postati \u017eari\u0161te kritike. Neki su \u010ditav proces opisali kao vje\u017ebu jezi\u010dnog elitizma. Medijski komentari 2022. preispitali su optu\u017ebu da dok su irski lingvisti koji rade za institucije EU-a zara\u0111ivali pla\u0107e od 50 000 do 70 000 eura ili vi\u0161e \u2014 \u0161to su barem dijelom financirali irski porezni obveznici \u2014 zajednice u podru\u010djima Gaeltachta, gdje se irski jo\u0161 uvijek govori kao materinji jezik, i dalje pate od kroni\u010dnog nedovoljnog ulaganja i ekonomske marginalizacije. Prosje\u010dni prihodi u nekim od ovih regija ostali su ispod 30.000 eura. <\/p>\n
Takve kritike obi\u010dno iznose govornici irski i pisci izvan institucija EU-a, od kojih mnogi postavljaju pitanje je li fokus na razini EU-a na status i presti\u017e do\u0161ao nau\u0161trb prakti\u010dne podr\u0161ke irskom kao \u017eivom jeziku zajednice.<\/p>\n
Doista, Irska je poznata po postojanosti kulturne kritike koja na govornike irskog ne gleda kao na marginaliziranu manjinu, ve\u0107 kao na elitu koja dr\u017ei do sebe, u\u017eivaju\u0107i pokroviteljstvo dr\u017eave, a istodobno tvrde\u0107i da su \u017ertve. Kao \u0161to je u jednom o\u0161trom \u010dlanku Irish Timesa navedeno 2018., \u201cirski jezi\u010dni lobi\u201d postao je \u201cprevi\u0161e mo\u0107an da bi se ignorirao, ali previ\u0161e nekoherentan da bi se reformirao\u201d. <\/p>\n
Dodatne kritike pojavile su se od politi\u010dkih osoba i zagovornika irskog jezika koji su istaknuli zabrinutost oko vrijednosti za novac. Procijenjeno je da je postizanje punog statusa radnog jezika ko\u0161talo irsku dr\u017eavu vi\u0161e od 20 milijuna eura od po\u010detka procesa 2005. Neki su kriti\u010dari tvrdili da bi ta sredstva bila bolje utro\u0161ena za potporu Gaelscoileanna (osnovne \u0161kole s irskim srednjim obrazovanjem) ili pobolj\u0161anje pristupa uslugama na irskom jeziku u zdravstvu i socijalnoj za\u0161titi. <\/p>\n
Protivnici tog argumenta tvrdili su da se oba cilja mogu i trebaju ostvarivati \u200b\u200bparalelno: ja\u010danje upotrebe irskog na razini EU-a, uz istovremeno ulaganje u opstanak i \u0161irenje irskog u svakodnevnom \u017eivotu. Za njih kampanja za EU nije bila smetnja, ve\u0107 izvor nacionalnog ponosa koji je mogao podi\u0107i profil jezika na me\u0111unarodnoj razini i potaknuti ponovno zanimanje kod ku\u0107e. <\/p>\n
Ono \u0161to je neosporno jest da strategija integracije Iraca u djelovanje EU nikada nije povu\u010dena, unato\u010d zastojima i kritikama. Izvje\u0161\u0107e Komisije Vije\u0107u EU-a<\/em> za 2022. potvrdilo je da su institucije EU-a stalno pove\u0107avale koli\u010dinu sadr\u017eaja na irskom jeziku i uspje\u0161no upravljale postupnim smanjenjem odstupanja. <\/p>\n U istom je izvje\u0161\u0107u istaknuto da se od 2016. koli\u010dina dokumenata EU-a prevedenih na irski utrostru\u010dila. Najzna\u010dajnije pove\u0107anje dogodilo se u fazi 2021., koja je, iako ograni\u010dena na Komisiju, rezultirala pove\u0107anjem od 70 % u prijevodu zakonodavstva na irski. Ovo je ozna\u010dilo veliku administrativnu i simboli\u010dku prekretnicu. <\/p>\n Napori kao \u0161to su ovi kona\u010dno su osigurali dugo \u017eeljeni cilj slu\u017ebenog priznavanja irskog kao punopravnog radnog jezika EU-a 1. sije\u010dnja 2022. Postignu\u0107e je zavr\u0161ilo gotovo dva desetlje\u0107a dugotrajnih napora i pokazalo sposobnost zajednice malih jezika da oblikuje jezi\u010dnu politiku EU-a kroz upornost i politi\u010dku strategiju. <\/p>\n Kad uzmemo u obzir da EU ima jo\u0161 23 slu\u017ebena jezika i vi\u0161e od 60 regionalnih ili manjinskih jezika, uzdizanje irskog na status radnog jezika ostaje izvanredno postignu\u0107e. To je dokaz ne samo otpornosti boraca na irskom jeziku, ve\u0107 i strate\u0161ke upotrebe nacionalnih i europskih institucija za promicanje kulturne ba\u0161tine. <\/p>\n Dok kritike ostaju oko cijene, svrhe i klasne politike inicijative, tako\u0111er postoji \u0161iroko priznanje da je za\u0161tita i promicanje irskog kao govornog i \u017eivog jezika zajedni\u010dki nacionalni cilj – bez obzira na to na kojem se stajali\u0161tu nalazi u zaslugama ove konkretne politike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada se Irska slu\u017ebeno pridru\u017eila Europskoj ekonomskoj zajednici 1973., irski jezik (Gaeilge) primijenjen je samo na prijevode postoje\u0107ih ugovora, kao i na sve budu\u0107e ugovore koji \u0107e se kasnije pojaviti. U to vrijeme Irska nije zatra\u017eila potpuno priznavanje irskog kao slu\u017ebenog ili radnog jezika unutar institucija Zajednice, \u0161to je odraz politi\u010dkih prioriteta dana i marginalnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":68,"featured_media":41178,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[185],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-42365","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-hr"],"yoast_head":"\n