Bilo je ne\u0161to iza pono\u0107i u Italiji kada je operacija \u201ePono\u0107ni \u010deki\u0107\u201d naglo promijenila geopoliti\u010dku ravnote\u017eu na Bliskom istoku. Ameri\u010dki napad na iranska nuklearna postrojenja – Fordow, Natanz i Isfahan – pogodio je u sr\u017e atomskog programa Islamske Republike, ostavljaju\u0107i za sobom trag napetosti, strate\u0161ke dvosmislenosti i prijetnje globalne eskalacije. Sjedinjene Dr\u017eave vratile su se sna\u017enoj akciji u srcu Irana, vojno se povezuju\u0107i s Izraelom, koji je ve\u0107 bio uklju\u010den u nevi\u0111enu ofenzivu nakon godina hibridnog ratovanja. <\/p>\n
Operacija ozna\u010dava najdramati\u010dniju to\u010dku u vi\u0161emjese\u010dnoj eskalaciji izme\u0111u Irana i Izraela, ali tako\u0111er postavlja duboka pitanja o pravim namjerama Washingtona, krhkosti teheranskog re\u017eima i vrlo realnoj mogu\u0107nosti da se sukob pro\u0161iri regionalno – ako ne i globalno.<\/p>\n
\u201eMidnight Hammer\u201d bila je pomno isplanirana misija koju je u\u017eivo pratio predsjednik Donald Trump i njegovi glavni vojni savjetnici. Bombarderi Stealth B-2, lansirani iz ameri\u010dkih baza, izveli su najdu\u017ei borbeni let od 11. rujna, a dopunjavanje gorivom u zraku i zra\u010dni koridori navodno su o\u010di\u0161\u0107eni prethodnim izraelskim napadima na jugozapadu Irana. <\/p>\n
Fordow je bio glavna meta: satelitske snimke pokazuju velike kratere i zape\u010da\u0107ene pristupne to\u010dke. Natanz i Isfahan – oba klju\u010dna za iransku nuklearnu infrastrukturu – tako\u0111er su precizno pogo\u0111eni. Ministar obrane Pete Hegseth nazvao je operaciju \u201epotpunim uspjehom\u201d, napominju\u0107i da su ciljane samo vojne nuklearne strukture. Civilna nuklearna elektrana u Bushehru namjerno je po\u0161te\u0111ena, \u010dime je poja\u010dana ameri\u010dka poruka o ciljanoj akciji, a ne o ratu u punom opsegu. Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kasnije je potvrdila da nije bilo curenja radioaktivnog materijala. <\/p>\n
No mo\u017eda najkontroverzniji aspekt napada jest to \u0161to je Teheran mo\u017eda bio unaprijed upozoren. Ameri\u010dki izvori tvrde da je to bio strate\u0161ki signal – \u010din odvra\u0107anja, a ne uni\u0161tenja – usmjeren ne samo na Iran ve\u0107 i na Moskvu i Peking: Amerika ima kapacitet, volju i politi\u010dku smjelost da udari duboko. <\/p>\n
Unato\u010d slu\u017ebenim izjavama koje su nagla\u0161avale suzdr\u017eanost, prava priroda operacije postala je jasnija u sljede\u0107im danima. Predsjednik Trump uskrsnuo je slogan \u201eMIGA \u2014 U\u010dinimo Iran opet velikim\u201d, otvoreno iznose\u0107i ideju promjene re\u017eima. Bila je to dramati\u010dna promjena tona, ona koja je iznenadila \u010dak i potpredsjednika J. D. Vancea, koji je samo nekoliko sati prije izjavio da SAD \u201enisu u ratu s Iranom, ve\u0107 samo s njegovim nuklearnim programom\u201d. <\/p>\n
Pomije\u0161ane poruke Bijele ku\u0107e potaknule su diplomatsku zbrku. Dok su se navodno vodili pregovori u zakulisnim kanalima u Rimu i Muscatu, ameri\u010dki bombarderi ve\u0107 su bili u zraku. Iz Teheranove perspektive, ovo je bila ni\u0161ta manje od \u201eizdaje diplomacije\u201d, rekao je Esmaeil Baqaei, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova. \u010cini se da je Washingtonova strategija nestabilan koktel odvra\u0107anja i provokacije, koji koristi i mrkvu i \u0161tap – i riskira nekontroliranu eskalaciju. <\/p>\n
Iza ameri\u010dke operacije stoji nepogre\u0161iv utjecaj Izraela. Tijekom proteklih deset dana, Tel Aviv je pokrenuo jednu od svojih najagresivnijih kampanja u desetlje\u0107ima: atentate na nuklearne znanstvenike, napade na visoke zapovjednike Revolucionarne garde te napade na raketne baze i radarske sustave. Izraelski zrakoplovi i dronovi prodrli su u iranski zra\u010dni prostor s lako\u0107om koja sna\u017eno sugerira duboku infiltraciju Mossada unutar iranskog dr\u017eavnog aparata. <\/p>\n
Premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je Trumpovu \u201ehrabru odluku\u201d, izjaviv\u0161i: \u201eAmerika je u\u010dinila ono \u0161to se nijedna druga zemlja na svijetu ne bi usudila u\u010diniti.\u201d Ali iza retorike krije se prora\u010dunata strategija: Izrael je odlu\u010dan ukinuti iranski nuklearni program, eliminirati prijetnju ajatolaha i stvoriti novo doba mirovnih sporazuma sa sunitskim dr\u017eavama Zaljeva \u2013 ja\u010daju\u0107i antiiransku osovinu. <\/p>\n
Iranski po\u010detni odgovor bio je ograni\u010den, ali zloslutan. U satima nakon ameri\u010dkog napada, Teheran je pokrenuo raketnu bara\u017enu vatru prema Izraelu, uzrokuju\u0107i nestanke struje i aktiviraju\u0107i sirene za zra\u010dnu uzbunu u Tel Avivu i Jeruzalemu. Najmanje 10 pripadnika Revolucionarne garde ubijeno je u izraelskim zra\u010dnim napadima na pokrajinu Yazd, \u0161to je navelo iranske elitne snage da se zavjetuju da \u201ena\u0161 rat po\u010dinje sada\u201d. <\/p>\n
No, dublja kriza odvija se unutar iranskog vodstva. Vrhovni vo\u0111a ajatolah Ali Hamnei, skriven danima u bunkeru za koji se navodno zna ameri\u010dka i izraelska obavje\u0161tajna slu\u017eba, ponovno se pojavio s propagandnom objavom s temom osvete. Ipak, \u010dini se da je njegov autoritet poljuljan: prema *The New York Timesu*, ve\u0107 je odabrao popis klerika kao potencijalne nasljednike, dok ga neki od najvi\u0161ih iranskih du\u017enosnika – uklju\u010duju\u0107i biv\u0161e predsjednike – navodno nisu mogli izravno kontaktirati. <\/p>\n
Mogu\u0107nost odmazde uspavanih \u0107elija unutar SAD-a vi\u0161e nije teoretska. NBC izvje\u0161tava da je Teheran, putem posrednika na summitu G7 u Kanadi, upozorio Trumpa da \u0107e ameri\u010dki napad izazvati doma\u0107e odmazde. <\/p>\n
Ameri\u010dki napad ponovno je potaknuo strahove od regionalnog – ili \u010dak globalnog – rata. Teheranove mogu\u0107nosti odmazde kre\u0107u se od zatvaranja Hormu\u0161kog tjesnaca (kroz koji te\u010de tre\u0107ina svjetske nafte), preko ciljanja ameri\u010dkih baza u Iraku, Siriji i Zaljevu, do pokretanja kiberneti\u010dkih napada ili asimetri\u010dnog terorizma u Europi ili Sjedinjenim Dr\u017eavama. <\/p>\n
Svaki od ovih odgovora nosi ogromne rizike. Ipak, unutarnji pritisak na Hamneija raste: javno mnijenje u naciji koja je ve\u0107 razorena sankcijama i ekonomskim kolapsom zahtijeva sna\u017enu reakciju. Me\u0111utim, izolacija Vrhovnog vo\u0111e – kojeg \u010duva elitna, tajna jedinica nepoznata \u010dak i vi\u0161im \u010dlanovima Revolucionarne garde – ozbiljno ometa strate\u0161ku koordinaciju. <\/p>\n
Vije\u0107e sigurnosti UN-a sastalo se na zahtjev Teherana, ali globalna diplomatska inercija mogla bi dopustiti da sukob nekontrolirano tinja. \u201ePono\u0107ni \u010deki\u0107\u201d je zami\u0161ljen kao ograni\u010dena operacija namijenjena odvra\u0107anju Irana od razvoja nuklearnog oru\u017eja. Ali Trumpova ratoborna retorika i nestabilnost Teherana sada bi mogli gurnuti regiju – i svijet – prema daleko opasnijoj fazi. <\/p>\n
Dodatno komplicira stvari uloga Rusije i Kine, koje su osudile ameri\u010dki napad. Moskva je najavila kontinuirane kontakte s ameri\u010dkom vladom, ali je nagovijestila mogu\u0107u logisti\u010dku podr\u0161ku Iranu ako se eskalacija nastavi. Peking je sa svoje strane zatra\u017eio hitnu sjednicu UN-a i optu\u017eio Washington da \u201epotkopava globalnu stabilnost\u201d. <\/p>\n
Unutar arapskog sunitskog svijeta reakcije su bile umjerenije. Saudijska Arabija, UAE i Bahrein izrazili su \u201ezabrinutost\u201d, ali nisu osudili napad. U privatnim razgovorima, sigurnosni du\u017enosnici su navodno pozdravili napad kao udarac svom dugogodi\u0161njem regionalnom rivalu. Strate\u0161ko sunitsko-izraelsko savezni\u0161tvo nastavlja se produbljivati \u200b\u200b- rijetka konvergencija interesa izgra\u0111ena na zajedni\u010dkom neprijateljstvu prema Iranu. <\/p>\n
Europa je podijeljena. Velika Britanija podr\u017eala je ameri\u010dku akciju; Francuska i Njema\u010dka nazvale su je \u201enesrazmjernom\u201d i \u201edestabiliziraju\u0107om\u201d. Talijanska premijerka Giorgia Meloni sazvala je svoje Vije\u0107e za nacionalnu sigurnost, dok je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani upozorio da \u201eovo izla\u017ee Europu neizravnim rizicima – uklju\u010duju\u0107i i na energetskom planu\u201d. <\/p>\n
Sada su sve o\u010di uprte u Teheran. Iran je ranjen, ali ne i slomljen. Trump je dokazao da je spreman prije\u0107i crvene linije. Pitanje je: tko \u0107e zaustaviti ovu spiralu prije nego \u0161to postane nezaustavljiva? <\/p>\n
\u201ePono\u0107ni \u010deki\u0107\u201d je zami\u0161ljen kao poruka – demonstracija sile s ciljem obeshrabrivanja Irana u ostvarenju njegovih nuklearnih ambicija. No, posljedice su razotkrile strate\u0161ke kontradikcije ameri\u010dke politike, nestabilnost iranskog re\u017eima i nemogu\u0107nost globalnih institucija da obuzdaju spiralnu krizu. <\/p>\n
Klju\u010dno pitanje vi\u0161e nije ho\u0107e li Iran uzvratiti – ve\u0107 kada i kako. Svijet s nelagodom promatra kako se Bliski istok sve vi\u0161e pribli\u017eava rubu. U ovoj krhkoj ravnote\u017ei snaga, diplomacija, odvra\u0107anje i uni\u0161tenje stapaju se u opasnu novu fazu. Pono\u0107ni \u010deki\u0107 je pao. Odjeci tek po\u010dinju. <\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bilo je ne\u0161to iza pono\u0107i u Italiji kada je operacija \u201ePono\u0107ni \u010deki\u0107\u201d naglo promijenila geopoliti\u010dku ravnote\u017eu na Bliskom istoku. Ameri\u010dki napad na iranska nuklearna postrojenja – Fordow, Natanz i Isfahan – pogodio je u sr\u017e atomskog programa Islamske Republike, ostavljaju\u0107i za sobom trag napetosti, strate\u0161ke dvosmislenosti i prijetnje globalne eskalacije. Sjedinjene Dr\u017eave vratile su se […]<\/p>\n","protected":false},"author":69,"featured_media":43357,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2060],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-43387","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet"],"yoast_head":"\n