Nakon vi\u0161e od tri i pol godine rata, rije\u010d “mir” ponovno se uvukla u diplomatske hodnike. U Washingtonu je predsjednik Donald Trump ugostio Volodimira Zelenskog uz europske \u010delnike; potpredsjednik J. D. Vance govorio je o “zna\u010dajnim ustupcima” Rusije. Premalo za napredak, ali dovoljno da pobudi nove nade. <\/p>\n
Ipak, iza osmijeha i pomirljivih priop\u0107enja, stvarnost je surova: Moskva zahtijeva priznanje svojih aneksija i neutralnosti Ukrajine, dok Kijev inzistira na povratku granica iz 1991. Zapadna diplomacija, iako aktivna, bori se s izradom vjerodostojnog plana koji bi mogao zaustaviti rat bez legitimiranja agresora. <\/p>\n
U nedavnom intervjuu za emisiju NBC- a Meet the Press<\/em> , ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao je Volodimira Zelenskog “nelegitimnim”, izjaviv\u0161i da stoga ne mo\u017ee potpisati mirovni sporazum. Bez zajedni\u010dkog predsjedni\u010dkog mandata, tvrdio je Lavrov, svaki susret licem u lice izme\u0111u Putina i Zelenskog bio bi preuranjen. Istodobno je ponovio zahtjeve Moskve: Ukrajina se mora odre\u0107i \u010dlanstva u NATO-u, priznati Krim kao ruski i dati slu\u017ebeni status ruskom jeziku i institucijama u dijelovima Ukrajine. <\/p>\n Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrii Sybiha odbacio je izjave kao “apsurdne”. “Nema ni\u0161ta smije\u0161nije od slu\u0161anja predavanja o legitimnosti od onih koji se dr\u017ee vlasti 21 godinu pod vo\u0111om koji vlada 25 godina”,<\/em> rekao je. Razgovor je naglasio koliko je dubok politi\u010dki rascjep. <\/p>\n S druge strane, Ukrajina se nije pomaknula. Za Zelenskog, mir je mogu\u0107 samo uz potpunu obnovu suvereniteta unutar granica priznatih 1991. – uklju\u010duju\u0107i Krim. <\/p>\n Kijevska “Formula mira”, predstavljena u Ujedinjenim narodima, sadr\u017ei deset to\u010daka: potpuno povla\u010denje ruskih trupa, povratak zatvorenika i deportirane djece, odgovornost za ratne zlo\u010dine, nuklearnu sigurnost i obvezuju\u0107a jamstva kolektivne sigurnosti.<\/p>\n \u201eBez punog suvereniteta ne mo\u017ee biti mira\u201c,<\/em> inzistira Zelenski. Njegov stav podupire javno mnijenje: ankete pokazuju da oko 80 posto Ukrajinaca odbacuje svaki kompromis o teritoriju. <\/p>\n U sredi\u0161tu zahtjeva Kijeva su jamstva. Budu\u0107i da je \u010dlanstvo u NATO-u zasad nedosti\u017eno, Ukrajina poziva na provedive obveze: sustave protuzra\u010dne obrane, stalnu opskrbu streljivom, zajedni\u010dku proizvodnju oru\u017eja i obuku. Drugim rije\u010dima, ki\u0161obran u stilu NATO-a bez formalnog \u010dlanstva, ali sa stvarnim obvezama za zapadne partnere. <\/p>\n Europska unija preuzela je trostruku ulogu.<\/p>\n 1. Financiranje.<\/strong> Kroz \u201eInstrument za Ukrajinu\u201c, Bruxelles je obe\u0107ao 50 milijardi eura izme\u0111u 2024. i 2027. za stabilizaciju gospodarstva i po\u010detak obnove. Ta se sredstva nadopunjuju prihodima od zamrznute ruske imovine i vojnom potporom iz Europskog mirovnog instrumenta. <\/p>\n 2. Sigurnosna jamstva.<\/strong> Nakon G7 u Vilniusu, nekoliko \u010dlanica EU potpisalo je bilateralne sporazume s Kijevom, koji obuhva\u0107aju protuzra\u010dnu obranu, streljivo, obuku i zajedni\u010dku proizvodnju. Cilj je osigurati da Ukrajina ne\u0107e stajati sama, \u010dak ni izvan NATO-a. <\/p>\n 3. Misije pra\u0107enja.<\/strong> Bruxelles razmatra ideju o europskoj koaliciji sposobnoj nadzirati prekid vatre ako do njega do\u0111e. Takva misija ne bi uklju\u010divala borbe, ve\u0107 bi nadzirala humanitarne koridore i linije razgrani\u010denja. Me\u0111utim, da bi uspjela, bila bi joj potrebna ameri\u010dka podr\u0161ka – posebno u obavje\u0161tajnim podacima i zra\u010dnoj podr\u0161ci. <\/p>\n Kao \u0161to je rekao jedan du\u017enosnik EU-a: \u201eUkrajinska vojska mora ostati jaka, jer se samo iz snage mo\u017ee roditi vjerodostojan mir.\u201c<\/em><\/p>\n Geografija rata uokviruje sve pregovore. Danas Moskva kontrolira oko 114.500 \u010detvornih kilometara<\/strong> , odnosno 19-20 posto ukrajinskog teritorija<\/strong> . <\/p>\n Ove regije nisu samo komadi zemlje: one predstavljaju industrijska sredi\u0161ta, plodno poljoprivredno zemlji\u0161te i vitalnu infrastrukturu. Za Ukrajinu bi njihov gubitak osakatio gospodarstvo; za Rusiju, njihovo zadr\u017eavanje dokazuje da je rat dao opipljive rezultate. <\/p>\n Sjedinjene Dr\u017eave ostaju jedini igra\u010d sposoban pretvoriti draftove u stvarnost.<\/p>\n Potpredsjednik Vance izjavio je da je Moskva pokazala \u201ezna\u010dajne ustupke\u201c, signaliziraju\u0107i otvorenost za priznavanje ukrajinske vlade i jam\u010denje njezine sigurnosti bez instaliranja marionetskog re\u017eima. Trump je, u me\u0111uvremenu, upozorio da \u0107e poo\u0161triti sankcije ako diplomacija posustane. <\/p>\n Ameri\u010dki stav je jasan: nema ameri\u010dkih \u010dizama na terenu, ali spremnost pru\u017eiti logisti\u010dku podr\u0161ku, obavje\u0161tajne podatke i potencijalno zra\u010dnu potporu europskoj misiji. Ekonomski gledano, Washington dr\u017ei kartu sankcija: njihovo ubla\u017eavanje bit \u0107e mogu\u0107e samo uz strogu provjeru ruskog pridr\u017eavanja. No, ameri\u010dka doma\u0107a politika komplicira sliku. S podijeljenim Kongresom i nadolaze\u0107im izborima, Washington vr\u0161i pritisak na Europu da preuzme ve\u0107i financijski i vojni teret. <\/p>\n Diplomatski manevri se nastavljaju usred eskalacije vojnih napada. U no\u0107i 24. kolovoza ukrajinske snage pokrenule su koordinirane napade dronovima na kriti\u010dnu rusku infrastrukturu, pogodiv\u0161i lu\u010dki terminal Ust-Luga i rafineriju nafte u Astrahanu. Uslijedili su po\u017eari i poreme\u0107aji u proizvodnji, \u0161to je utjecalo na energetska tr\u017ei\u0161ta: cijena sirove nafte Brent porasla je na 67,76 dolara po barelu, a WTI na 63,73 dolara. <\/p>\n Iste no\u0107i, Rusija je optu\u017eila Ukrajinu za masovni napad dronom na nuklearnu elektranu Kursk. Pogo\u0111en je jedan pomo\u0107ni transformator, \u0161to je smanjilo proizvodnju reaktora za 50 posto. Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju potvrdila je da nema rizika od zra\u010denja, ali je upozorila da je situacija \u201eozbiljna\u201c. <\/p>\n Ovi udari, usmjereni ne samo na degradaciju ruskog ratnog stroja ve\u0107 i na potkopavanje njezina gospodarstva, nose simboli\u010dku te\u017einu. Napadom na energetska \u010dvori\u0161ta koja financiraju ratnu blagajnu Kremlja, Ukrajina signalizira da mo\u017ee projicirati mo\u0107 duboko unutar ruskog teritorija. To pove\u0107ava pritisak na Moskvu za pregovara\u010dkim stolom, a istovremeno podsje\u0107a zapadne partnere da Kijev nije ni pasivan ni ovisan, ve\u0107 aktivno oblikuje bojno polje. <\/p>\n U me\u0111uvremenu, u rijetkoj gesti usred krvoproli\u0107a, Moskva i Kijev razmijenili su po 146 zarobljenika. Simboli\u010dan \u010din humanosti, ali i podsjetnik da se rat vodi na dvije razine: oru\u017ejem i diplomacijom. <\/p>\n U sredi\u0161tu zastoja je teritorij. Prihva\u0107anje sporazuma kojim se zamrzava rat na sada\u0161njim linijama zna\u010dilo bi legitimiranje ruske okupacije – ne\u0161to \u0161to Kijev i njegovi saveznici smatraju neprihvatljivim. Za Ukrajinu bi to bila prikrivena predaja. Za Zapad bi to nagradilo agresiju i potkopalo me\u0111unarodno pravo. <\/p>\n Analiti\u010dari upozoravaju da bez sna\u017ene provjere i provedbe svaki dogovor riskira da se uru\u0161i u krhko primirje. Putin, sa svojom strategijom pritiska i dvosmislenosti, \u010dini se da se kladi na umor i nejedinstvo Zapada kako bi pregovore preokrenuo u korist Moskve. <\/p>\n Ovi pregovori nisu samo o Ukrajini. Radi se o budu\u0107nosti me\u0111unarodnog poretka. Ako velika sila mo\u017ee silom prekrojiti granice, nijedna zemlja se ne mo\u017ee osje\u0107ati sigurno. <\/p>\n Zato \u010delnici poput talijanske Giorgie Meloni nagla\u0161avaju jedinstvo Zapada. \u201eSamo jedinstvo Zapada mo\u017ee jam\u010diti mir i pravdu\u201c,<\/em> rekla je. To je konzervativni princip: mir se ne posti\u017ee ustupcima, ve\u0107 se gradi odvra\u0107anjem i solidarno\u0161\u0107u. <\/p>\n Za Europu je ishod egzistencijalan. Ili \u0107e EU pokazati da njezine milijarde eura i politi\u010dka odlu\u010dnost mogu u\u010dvrstiti sigurnost ili riskira da bude marginalizirana u vlastitom susjedstvu. Izbori koji se sada donesu odredit \u0107e ho\u0107e li Europa postati jamac reda – ili samo promatra\u010d odluka donesenih u Washingtonu i Moskvi. <\/p>\n Sljede\u0107i mjeseci bit \u0107e klju\u010dni. Europske prijestolnice moraju formalizirati svoje sigurnosne obveze. Washington bi mogao poku\u0161ati dogovoriti izravan sastanak Putina i Zelenskog uz ameri\u010dko posredovanje. Na bojnom polju, nijedna strana ne \u010dini se sposobnom za odlu\u010duju\u0107i proboj, \u0161to rat \u010dini i hitnim za rje\u0161avanje i te\u0161kim za okon\u010danje. <\/p>\n Ako put do mira postoji, zahtijevat \u0107e ravnote\u017eu izme\u0111u suvereniteta, sigurnosti i pravde. To je uzak put, ali jo\u0161 nije zatvoren. Sudbina Ukrajine – a s njom i budu\u0107e sigurnosti Europe – visi o koncu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon vi\u0161e od tri i pol godine rata, rije\u010d “mir” ponovno se uvukla u diplomatske hodnike. U Washingtonu je predsjednik Donald Trump ugostio Volodimira Zelenskog uz europske \u010delnike; potpredsjednik J. D. Vance govorio je o “zna\u010dajnim ustupcima” Rusije. Premalo za napredak, ali dovoljno da pobudi nove nade. Ipak, iza osmijeha i pomirljivih priop\u0107enja, stvarnost je […]<\/p>\n","protected":false},"author":69,"featured_media":44416,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2060],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[413],"class_list":["post-44599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","types-news-hr"],"yoast_head":"\nKijev \u010dvrsto stoji iza: integriteta, pravde i obvezuju\u0107ih jamstava<\/h3>\n
Europski odgovor: novac, odvra\u0107anje i misije<\/h3>\n
Karta okupacije: Rusija dr\u017ei 19\u201320% Ukrajine<\/h3>\n
\n
Washington: Neophodan, a opet ambivalentan<\/h3>\n
Rat na terenu: Ukrajina udara duboko u Rusiju<\/h3>\n
Za\u0161to mir ostaje tako nedosti\u017ean<\/h3>\n
Iza Ukrajine: Ulozi za svijet<\/h3>\n
Pogled unaprijed: Krhko, neizvjesno, a opet mogu\u0107e<\/h3>\n