Dana 18. prosinca 2025. postignuta je zna\u010dajna prekretnica kada su trijalogski pregovori finalizirali politi\u010dki dogovor o prvom zajedni\u010dkom popisu sigurnih zemalja podrijetla Europske unije.<\/p>\n
To je klju\u010dna komponenta Pakta o migracijama i azilu iz 2024., kojim se nastoje uskladiti postupci u svim dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n
Izvjestitelj ECR-a Alessandro Ciriani istaknuo je da sporazum pru\u017ea “alate koje dr\u017eave \u010dlanice ve\u0107 dugo tra\u017ee”, omogu\u0107uju\u0107i br\u017eu obradu, ve\u0107u pravnu sigurnost i obnovljeni fokus na slu\u010dajeve koji zaslu\u017euju me\u0111unarodnu za\u0161titu, a sve bez ugro\u017eavanja temeljnih prava ili me\u0111unarodnih obveza.<\/p>\n
Ovaj sporazum rje\u0161ava dugogodi\u0161nje neu\u010dinkovitosti u fragmentiranom okviru EU za azil. Nacionalne razlike u odre\u0111ivanju sigurnih zemalja doprinijele su nejednakim vremenima obrade, sekundarnim kretanju izme\u0111u dr\u017eava i razli\u010ditim stopama priznavanja za sli\u010dne nacionalnosti. Novi popis EU uklju\u010duje sedam zemalja (Banglade\u0161, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis) odabranih na temelju dosljedno niskih stopa odobravanja azila diljem bloka i procjena op\u0107e stabilnosti. <\/p>\n
Za dr\u017eavljane tih zemalja, zahtjevi sada mogu imati koristi od ubrzanih grani\u010dnih postupaka, uz pretpostavke sigurnosti, osim ako podnositelji zahtjeva ne doka\u017eu individualne rizike.<\/p>\n
Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da je okvir fleksibilan. Dr\u017eave \u010dlanice mogu zadr\u017eati ili dodati vlastite nacionalne oznake, osiguravaju\u0107i prilago\u0111ene odgovore na specifi\u010dne migracijske obrasce. <\/p>\n
Godi\u0161nje pra\u0107enje koje provodi Europska komisija, na temelju informacija Agencije Europske unije za azil (EUAA) i drugih izvora, omogu\u0107uje suspenzije ili udaljavanja ako se uvjeti pogor\u0161aju.<\/p>\n
Neki elementi ubrzanih postupaka mogu se provesti odmah, prije pune primjene Pakta sredinom 2026., nude\u0107i pravovremeno olak\u0161anje preoptere\u0107enim sustavima.<\/p>\n
Iz perspektive ECR-a, ovaj ishod odra\u017eava sazrijevanje politi\u010dke dinamike u Europskom parlamentu. Grupe desnog centra zalagale su se za prakti\u010dne reforme koje nadilaze ideolo\u0161ke rasprave prema provedivim politikama. <\/p>\n
Davanjem prioriteta vra\u0107anju i suradnji s dr\u017eavama podrijetla i tranzita, popis ja\u010da upravljanje vanjskim granicama i obeshrabruje neutemeljene zahtjeve potaknute ekonomskim \u010dimbenicima, a ne strahom od progona.<\/p>\n
Ova odmjerena strategija podr\u017eava humanitarne tradicije EU-a, a istovremeno prepoznaje ograni\u010dene resurse dostupne za integraciju i podr\u0161ku.<\/p>\n
Irska pru\u017ea uvjerljivu studiju slu\u010daja o tome kako nacionalne oznake sigurnih zemalja mogu donijeti opipljive koristi i za\u0161to je uskla\u0111ivanje na razini EU logi\u010dan sljede\u0107i korak.<\/p>\n
Od dono\u0161enja Zakona o me\u0111unarodnoj za\u0161titi iz 2015., Irska ima sustav ozna\u010davanja koji sigurne zemlje definira kao one u kojima, op\u0107enito i dosljedno, ne postoji ozbiljan rizik od progona, mu\u010denja, ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili prijetnji neselektivnim nasiljem.<\/p>\n
Kako je detaljno navedeno u parlamentarnom odgovoru od 4. prosinca 2025., trenutni irski popis obuhva\u0107a petnaest zemalja: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Gruziju, Crnu Goru, Kosovo, Srbiju, Ju\u017enu Afriku, Bocvanu, Al\u017eir, Brazil, Egipat, Indiju, Malavi i Maroko.<\/p>\n
Ovaj popis se postupno \u0161irio kroz preglede temeljene na dokazima koje je provelo Ministarstvo pravosu\u0111a.<\/p>\n
Po\u010detkom 2024. godine pridru\u017eili su se Al\u017eir i Bocvana, \u0161to odra\u017eava niske stope priznavanja i stabilne uvjete. Kasnije te godine pridru\u017eili su se Brazil, Egipat, Indija, Malavi i Maroko, uskla\u0111uju\u0107i se sa \u0161irim trendovima EU-a u vezi s tim nacionalnostima. <\/p>\n
Metodologija odre\u0111ivanja je rigorozna i uklju\u010duje podatke iz EUAA, UNHCR-a, izvje\u0161\u0107a Vije\u0107a Europe i uglednih organizacija za ljudska prava. Nakon \u0161to budu odre\u0111eni, zahtjevi ulaze u ubrzani postupak koji traje do 90 dana, pri \u010demu podnositelji zahtjeva snose teret potkrepljivanja tvrdnji o osobnoj opasnosti. <\/p>\n
Ova promjena donijela je jasne rezultate. Primjerice, uklju\u010divanje Gruzije 2022. godine, nakon naglog porasta broja zahtjeva, dovelo je do naglog pada: broj se prepolovio 2023. godine, nastavio padati 2024. godine i ostao nizak unato\u010d manjim fluktuacijama po\u010detkom 2025. godine. <\/p>\n
Sveobuhvatni pregled u svibnju 2025. potvrdio je kontinuiranu podobnost Gruzije, priznaju\u0107i pobolj\u0161anja u demokratskim institucijama uz preostale probleme.<\/p>\n
Sli\u010dni obrasci pojavili su se i s drugim oznakama. Zemlje zapadnog Balkana poput Albanije i Srbije dugo su imale niske stope potpora, \u010desto ispod 5 posto, \u0161to opravdava njihovu prisutnost. Afri\u010dki dodaci poput Bocvane i Ju\u017ene Afrike nagla\u0161avaju ocjene demokratskog upravljanja i odsutnosti ra\u0161irenog sukoba. <\/p>\n
Preklapanja s popisom EU-a, Egiptom, Indijom, Marokom i Kosovom pokazuju usmjerenost Irske prema budu\u0107nosti, dok dodatne zemlje poput Brazila i Malavija ilustriraju vrijednost nacionalne autonomije.<\/p>\n
Ove mjere izravno odgovaraju na rastu\u0107e migracijske pritiske na Irsku. Nakon 2022. godine, broj zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu naglo je porastao, dosegnuv\u0161i vrhunac od preko 13 000 u 2023. usred globalnog raseljavanja i mobilnosti nakon pandemije. <\/p>\n
Mnogi potje\u010du iz zemalja sa stabilnim uvjetima, \u0161to optere\u0107uje smje\u0161tajne kapacitete i kapacitete za obradu. Nacionalne oznake pomogle su stabilizirati priljev, doprinose\u0107i zna\u010dajnom padu zahtjeva od preko 40 posto tijekom prve polovice 2025. u usporedbi s prethodnom godinom. <\/p>\n
Ovaj prakti\u010dni napredak odra\u017eava duboku promjenu u irskom javnom mnijenju, gdje su se azil i imigracija pojavili kao glavna izborna pitanja.<\/p>\n
Tijekom 2024. i 2025. godine, podaci anketa dosljedno su stavljali migracije me\u0111u tri glavne brige bira\u010da, \u010desto nadma\u0161uju\u0107i tradicionalne prioritete poput pristupa\u010dnosti stanovanja i tro\u0161kova \u017eivota.<\/p>\n
Istra\u017eivanje Irish Timesa\/Ipsosa iz svibnja 2024. otkrilo je da 79 posto ispitanika smatra da vlada treba poduzeti sna\u017enije mjere u vezi s imigracijom, dok 73 posto podr\u017eava ve\u0107e stope deportacije odbijenih podnositelja zahtjeva.<\/p>\n
Druge ankete, uklju\u010duju\u0107i one Red C i Ireland Thinks, pokazale su da oko 60-65 posto op\u0107enito favorizira stro\u017ee politike. Zabrinutost je bila usmjerena na odr\u017eivost sustava: utjecaje na javne usluge, dostupnost stanovanja, temeljite sigurnosne provjere i razliku izme\u0111u pravih izbjeglica i ekonomskih migranata. <\/p>\n
Ti su osje\u0107aji proiza\u0161li iz vidljivih izazova, uklju\u010duju\u0107i nedostatak privremenog smje\u0161taja koji je doveo do uli\u010dnih kampova u Dublinu i regionalnih prosvjeda zbog smje\u0161taja u centrima. Bira\u010di su izrazili jasnu preferenciju za reformu: br\u017ee dono\u0161enje odluka o dodjeli statusa zaslu\u017enim slu\u010dajevima i brzo provo\u0111enje povratka za ostale. Takva u\u010dinkovitost, tvrdili su, o\u010duvala bi velikodu\u0161nost prema ranjivima, a istovremeno vratila vjeru u vladinu kompetenciju. <\/p>\n
Do kraja 2025. godine, poja\u010dane mjere, uklju\u010duju\u0107i stro\u017ee zahtjeve za grani\u010dnu dokumentaciju i ubrzanu obradu, bile su povezane sa smanjenim dolascima i smanjenjem pritisaka.<\/p>\n
Zagovaranje ECR grupe sna\u017eno odjekuje u ovim prioritetima bira\u010da. Tvrdi da sustavi azila moraju kombinirati suosje\u0107anje s kontrolom: brzi postupci odvra\u0107aju od iskori\u0161tavanja, osloba\u0111aju resurse za prave izbjeglice i sprje\u010davaju politizaciju problema. <\/p>\n
Dugotrajna ka\u0161njenja i niske stope vra\u0107anja izazivaju skepticizam, potkopavaju\u0107i podr\u0161ku obvezama za\u0161tite.<\/p>\n
Irsko iskustvo potvr\u0111uje ovo stajali\u0161te. Nacionalne oznake su dokazano obuzdale zlouporabe zahtjeva bez op\u0107eg odbijanja, individualne zasluge se i dalje procjenjuju, a za\u0161tita se odobrava tamo gdje je to opravdano. <\/p>\n
Priznanje, iako rijetko za navedene zemlje, doga\u0111a se kada se predo\u010de dokazi o osobnom riziku, \u010dime se osigurava pridr\u017eavanje \u017denevske konvencije.<\/p>\n
Zajedni\u010dki popis EU-a pro\u0161iruje ta na\u010dela na cijeli blok. Njime se utvr\u0111uju minimalni standardi, smanjuju\u0107i poticaje za sekundarna kretanja u slu\u010dajevima kada podnositelji zahtjeva tra\u017ee bla\u017ee jurisdikcije. Za Irsku, on potvr\u0111uje postoje\u0107e oznake za zajedni\u010dke zemlje i nudi dokaznu potporu za budu\u0107e preispitivanja. <\/p>\n
U kombinaciji s nacionalnom fleksibilno\u0161\u0107u, ovaj hibridni model poti\u010de dosljednost uz po\u0161tivanje razli\u010ditih razina izlo\u017eenosti me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n
Potencijalne kritike zaslu\u017euju priznanje. Zagovara\u010dke skupine ukazale su na nedostatke u ljudskim pravima u nekim navedenim zemljama, poput ograni\u010denja slobode medija u Tunisu ili postupanja s manjinama u Egiptu. <\/p>\n
Ove to\u010dke informiraju o kontinuiranom pra\u0107enju: i okviri EU-a i Irske uklju\u010duju pokreta\u010de preispitivanja i mogu\u0107nosti suspenzije ako sigurnosne pretpostavke vi\u0161e ne vrijede.<\/p>\n
Ipak, instrument sigurne zemlje nije apsolutan. Omogu\u0107uje odre\u0111ivanje prioriteta, a ne predodre\u0111ivanje. Evaluacija svakog slu\u010daja po slu\u010daju ostaje obvezna, \u010dime se \u0161titi od vra\u0107anja. <\/p>\n
Zaklju\u010dno, sporazum iz prosinca 2025. predstavlja proporcionalno, dokazima utemeljeno pobolj\u0161anje upravljanja azilom u EU. Izravno se bavi javnim frustracijama u zemljama poput Irske promicanjem brzine, pravednosti i provedivosti. Kako se globalni pokreta\u010di raseljavanja, poput sukoba, klimatskih utjecaja i ekonomske nejednakosti, intenziviraju, takvi su instrumenti neophodni za vjerodostojnu politiku. <\/p>\n
Gledaju\u0107i unaprijed, u\u010dinkovitost zajedni\u010dkog popisa manje \u0107e ovisiti o njegovom po\u010detnom sastavu, a vi\u0161e o njegovoj dosljednoj primjeni. Ako dr\u017eave \u010dlanice u potpunosti koriste ubrzane postupke i provedu vra\u0107anje, popis mo\u017ee funkcionirati kao sidro vjerodostojnosti za \u0161iri Pakt. U suprotnom, riskira da postane jo\u0161 jedan formalno dogovoreni, ali slabo provedeni instrument. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dana 18. prosinca 2025. postignuta je zna\u010dajna prekretnica kada su trijalogski pregovori finalizirali politi\u010dki dogovor o prvom zajedni\u010dkom popisu sigurnih zemalja podrijetla Europske unije. To je klju\u010dna komponenta Pakta o migracijama i azilu iz 2024., kojim se nastoje uskladiti postupci u svim dr\u017eavama \u010dlanicama. Izvjestitelj ECR-a Alessandro Ciriani istaknuo je da sporazum pru\u017ea “alate koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":68,"featured_media":48925,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161,255],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-48992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr","category-pravno"],"yoast_head":"\n