Irsko Nacionalno vije\u0107e za konkurentnost i produktivnost nedavno je objavilo svoje izvje\u0161\u0107e o izazovu konkurentnosti za 2025. godinu i, da budemo po\u0161teni prema njima, rije\u010d je o temeljitom radu. U njemu se identificiraju stvarni problemi. Daje se dvadeset preporuka. Koristi se sve prave fraze – “infrastrukturni nedostaci”, “evolucija radne snage”, takve stvari – i ako ga pa\u017eljivo pro\u010ditate, pomislit \u0107ete da, Irska ima izazove i da, ovo su razumni prijedlozi. <\/p>\n
Ono \u0161to ne pomislite jest da je svatko tko je to napisao bio upla\u0161en. A netko bi trebao biti, jer ono \u0161to izvje\u0161\u0107e zapravo opisuje, nakon \u0161to se ukloni pa\u017eljivi jezik, jest gospodarstvo koje je izgradilo izvanredan prosperitet na temeljima koji bi se mogli promijeniti u bilo kojem trenutku i politi\u010dka klasa koja na to reagira naru\u010divanjem jo\u0161 jednog izvje\u0161\u0107a o tome kako optimizirati mar\u017ee. <\/p>\n
Parafraziraju\u0107i oca Teda, uvijek se mo\u017ee ne\u0161to re\u0107i za novo izvje\u0161\u0107e. Mi smo, i to ne mogu dovoljno naglasiti, vrlo dobri u izvje\u0161\u0107ima. <\/p>\n
Produktivnost rada u Irskoj pala je 2023. godine. Prvi pad u novijoj povijesti. Pokretan multinacionalnim sektorom, \u0161to je uljudan izraz koji koriste ljudi koji TK Whitakera smatraju uglednim arhitektom na\u0161eg gospodarstva, motorom na koji se na\u0161e gospodarstvo oslanjalo trideset godina. <\/p>\n
Cijene elektri\u010dne energije za nerezidencijalne korisnike me\u0111u najvi\u0161ima su u EU. Izvje\u0161\u0107e to pripisuje nestabilnosti tr\u017ei\u0161ta i, pomalo ugodno, “nedovoljnim infrastrukturnim obvezama”. Sve to zna\u010di da irske vlade unatrag dva desetlje\u0107a nisu uspjele izgraditi energetsku infrastrukturu koja je bila potrebna gospodarstvu, a sada svako poduze\u0107e u zemlji pla\u0107a za taj neuspjeh svaki mjesec. Ali naravno, nedovoljne infrastrukturne obveze zvu\u010di bolje u PDF formatu. <\/p>\n
Sudjelovanje u cjelo\u017eivotnom u\u010denju iznosi 18 posto, \u0161to je ispod prosjeka EU. Broj stanovnika do 2040. godine dosegao bi 6,3 milijuna. Stambena pitanja, voda, energija, promet – sve ve\u0107 zaostaje za trenutnom potra\u017enjom. Produktivnost u gra\u0111evinarstvu zaostaje za Norve\u0161kom, dijelom zato \u0161to smo spori s modernim tehnikama gradnje, a dijelom zato \u0161to sustav planiranja postoji prvenstveno kako bi umirovljenim odvjetnicima i urednicima novina dao ne\u0161to za raditi tijekom vikenda. <\/p>\n
Dvadeset preporuka obuhva\u0107aju fiskalnu disciplinu, reformu osiguranja, infrastrukturu, vje\u0161tine, digitalnu transformaciju, podr\u0161ku inovacijama malih i srednjih poduze\u0107a. U redu. Sve u redu. Nijedna od njih ne dolazi ni na kilometar od stvarnih razmjera problema. <\/p>\n
Vije\u0107e upozorava na vrtoglavo pove\u0107anje tro\u0161kova energije, ali ne\u0107e dirati sustav trgovanja emisijama EU-a koji ih pove\u0107ava. Preporu\u010duje uskla\u0111ivanje s industrijskom politikom EU-a bez ikakvog pitanja je li ta politika mo\u017eda dio problema. <\/p>\n
Mario Draghi je to rekao pro\u0161le godine i nije bio suptilan: Europa zaostaje. Mislim, ljudi su mu se smijali u Europskom parlamentu, ali on je to rekao. Rast produktivnosti zaostaje za Amerikom dvadeset godina. Jaz u ulaganjima u tehnologiju se pove\u0107ava. A glavni razlog, ne jedini, ali glavni, jest taj \u0161to su europske institucije provele dva desetlje\u0107a grade\u0107i regulatorno okru\u017eenje toliko gusto i toliko skupo za po\u0161tivanje da je samo po sebi postalo konkurentski nedostatak. <\/p>\n
Zeleni plan je najo\u010ditiji slu\u010daj. Kruti vremenski okviri koje su osmislili ljudi koji nikada nisu morali ispuniti platni spisak. Tehnolo\u0161ki mandati koji biraju pobjednike prije nego \u0161to utrka po\u010dne. Sustav trgovanja emisijama koji je pove\u0107ao tro\u0161kove energije do te mjere da se energetski intenzivni proizvo\u0111a\u010di ne prilago\u0111avaju novoj stvarnosti – oni jednostavno odlaze. Tiho. Bez priop\u0107enja za javnost. Selidba u Tursku, selidba na jug SAD-a, selidba bilo gdje gdje tro\u0161ak odr\u017eavanja svjetala upaljenim ne \u010dini njihove proizvode nekonkurentnima prije nego \u0161to su uop\u0107e isporu\u010deni. <\/p>\n
Europa proizvodi oko 8 posto globalnih emisija. Ako je politi\u010dki odgovor na tih 8 posto u\u010diniti europsku industriju nekonkurentnom bez zna\u010dajnije promjene globalne putanje, ono \u0161to imate nije klimatska politika. To je ekonomsko samopovre\u0111ivanje, a netko je na to zalijepio zelenu naljepnicu i nazvao to napretkom. <\/p>\n
Nicola Procaccini iz ECR-a neprestano udara u bubanj i mislim da je argument uglavnom to\u010dan. Faza dijagnoze je zavr\u0161ena. Svi koji su pogledali podatke znaju \u0161to nije u redu. Pitanje je je li odgovor kontrolirano petljanje unutar postoje\u0107eg okvira, \u0161to je ono \u0161to irsko izvje\u0161\u0107e predstavlja, ili \u0107e netko biti dovoljno iskren da ka\u017ee da sam okvir treba obnoviti. <\/p>\n
Porez na dobit. To je cijela pri\u010da i svi u Merrion ulici to znaju \u010dak i ako bi radije pri\u010dali o ne\u010dem drugom. <\/p>\n
Irska je izgradila svoj ekonomski model na privla\u010denju multinacionalnih kompanija povoljnim poreznim re\u017eimom i to je funkcioniralo briljantno. Spektakularno dobro. Ali to zna\u010di da prosperitet zemlje ovisi o odlukama donesenim u upravnim odborima u San Joseu i Bostonu o tome gdje knji\u017eiti profit i parkirati osoblje. Kada globalni minimalni porez OECD-a pravilno stupi na snagu, dio te prednosti nestaje. Kada ameri\u010dka trgovinska politika postane protekcionisti\u010dka, a to se dogodilo, izlo\u017eenost Irske je neposredna i egzistencijalna. Samo izvje\u0161\u0107e NCPC-a to isti\u010de: zna\u010dajna ovisnost o ameri\u010dkoj trgovini, osjetljivost na tarife. Jednostavno nisu doveli tu misao do kraja. <\/p>\n
Kako zapravo izgleda irsko gospodarstvo ako se multinacionalni stup smanji za \u010dak 15 ili 20 posto? Koliki je opseg zaraze? Bismo li vidjeli kako sektorske pla\u0107e upadaju u deflacijske spirale? Odakle dolazi rast doma\u0107e produktivnosti kada je elektri\u010dna energija me\u0111u najskupljima u Europi, planiranje traje dulje od gradnje, cjevovod vje\u0161tina je tanak, a regulatorni teret stalno raste? Ukratko, je li bila dobra ideja u\u010diniti cijeli teku\u0107i prora\u010dunski vi\u0161ak ovisnim o 3 multinacionalne tvrtke? <\/p>\n
Izvje\u0161\u0107e nema odgovora na ovo. Da budemo po\u0161teni, ne mo\u017ee ba\u0161 imati odgovor jer bi iskren odgovor zna\u010dio propitivanje regulatornog okvira EU koji irski politi\u010dki establi\u0161ment brani trideset godina. Ne mo\u017eete istovremeno tvrditi da su mehanizmi EU rje\u0161enje i priznati da oni doprinose problemu. Dakle, izvje\u0161\u0107e \u010dini ono \u0161to \u010dine sva ta izvje\u0161\u0107a – preporu\u010duje reforme unutar okvira i nada se da \u0107e okvir opstati. <\/p>\n
Stav ECR-a je dovoljno jednostavan. Neka tr\u017ei\u0161te prona\u0111e najjeftiniji put do smanjenja emisija umjesto da propisuje specifi\u010dne tehnologije koje mo\u017eda funkcioniraju, a mo\u017eda i ne. Preusmjerite potro\u0161nju EU prema energetskom suverenitetu i kriti\u010dnim sirovinama umjesto birokracije za uskla\u0111ivanje. Smanjite regulatorno optere\u0107enje na razinu na kojoj europska poduze\u0107a mogu konkurirati ameri\u010dkim i azijskim rivalima koji posluju po znatno bla\u017eim re\u017eimima. <\/p>\n
Prije dvadeset godina ovo bi bila standardna ekonomija desnog centra. \u010cinjenica da sada zvu\u010di radikalno govori sve o tome koliko se sve okrenulo. <\/p>\n
Irskoj je ovo potrebno vi\u0161e nego ve\u0107ini. Dvadeset preporuka NCPC-a moglo bi kupiti vrijeme. One ne\u0107e rije\u0161iti strukturni problem, a ljudi koji su ih napisali gotovo sigurno to znaju. Pitanje je ho\u0107e li Irska i dalje izra\u0111ivati \u200b\u200bkompetentna izvje\u0161\u0107a o gospodarstvu koje polako gubi svoje temelje ili \u0107e netko u vladi prona\u0107i hrabrosti re\u0107i da je temelje potrebno obnoviti – \u010dak i ako to zna\u010di neugodan razgovor s Bruxellesom o tome koliko je regulatorni projekt zapravo ko\u0161tao. <\/p>\n
Za zemlju \u010dija se porezna osnovica mo\u017ee suziti u bilo kojem trenutku, ovo nije apstraktna rasprava. To je najhitnije ekonomsko pitanje s kojim se Irska suo\u010dava. A odgovor nije jo\u0161 jedno izvje\u0161\u0107e. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Irsko Nacionalno vije\u0107e za konkurentnost i produktivnost nedavno je objavilo svoje izvje\u0161\u0107e o izazovu konkurentnosti za 2025. godinu i, da budemo po\u0161teni prema njima, rije\u010d je o temeljitom radu. U njemu se identificiraju stvarni problemi. Daje se dvadeset preporuka. Koristi se sve prave fraze – “infrastrukturni nedostaci”, “evolucija radne snage”, takve stvari – i ako […]<\/p>\n","protected":false},"author":77,"featured_media":45207,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[151],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-51501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-trgovina-i-ekonomija"],"yoast_head":"\n