Vidjeli smo ne\u0161to istovremeno smjelo i duboko uznemiruju\u0107e u francuskom predsjedniku koji je iza\u0161ao na pozornicu na podmornici naoru\u017eanoj nuklearnim oru\u017ejem kako bi izjavio da se Europa mora naoru\u017eati za novo doba. Upravo je to Emmanuel Macron u\u010dinio 2. o\u017eujka 2026., govore\u0107i iz pomorske baze \u00cele Longue u blizini Bresta, nare\u0111uju\u0107i pro\u0161irenje francuskih zaliha nuklearnih bojevih glava i predla\u017eu\u0107i plan onoga \u0161to naziva \u201eprednjim odvra\u0107anjem\u201c za kontinent. <\/p>\n
To je najve\u0107a promjena u francuskoj nuklearnoj politici u tri desetlje\u0107a, a Macron promovira tu ideju barem od 2020. godine, kada ju je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odlu\u010dno odbacio. U to vrijeme gotovo nikoga nije bilo briga. Danas, s Donaldom Trumpom ponovno u Bijeloj ku\u0107i i obe\u0107anjem pove\u0107ane sigurnosti za Sjedinjene Dr\u017eave koje je sve vi\u0161e uvjetovano, raspolo\u017eenje se drasti\u010dno promijenilo. Navodno osam europskih zemalja, Njema\u010dka, Poljska, Nizozemska, Belgija, Gr\u010dka, \u0160vedska, Danska i Velika Britanija, pregovaraju s Francuskom o onome \u0161to Macron naziva programom “naprednog odvra\u0107anja”, koji bi mogao uklju\u010divati \u200b\u200bstacioniranje francuskih zrakoplova sposobnih za nuklearno oru\u017eje na kontinentu. Ali u tom prijedlogu postoji kvaka: to je francuska jednostrana mo\u0107 odlu\u010divanja o tome kada i ho\u0107e li upotrijebiti svoje oru\u017eje.
\n To jest, neke europske zemlje bi jednog dana mogle biti doma\u0107ini francuskim nuklearnim resursima i pridru\u017eiti se zajedni\u010dkim vje\u017ebama te doprinijeti konvencionalnim snagama zajedni\u010dkom okviru odvra\u0107anja, ali prst na okida\u010du ostaje u Parizu. Ovo nije europski arsenal. To je francuski, uvjetno pro\u0161iren na odabrane susjede. To je ono \u0161to su kriti\u010dari osudili, upravo u onome kako izgleda, sporo pojednostavljenje europske obrane pod francuskim vodstvom, prikrivena federalizacija obrane u smislu europskih sila, s Parizom kao neospornim nuklearnim pokroviteljem. <\/p>\n
Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije \u0161tedjelo ni rije\u010di, optu\u017euju\u0107i Macrona za “nuklearnu ucjenu”. Malo je mjesta koja s ve\u0107om snagom pokazuju kako unutarnja napetost koja prati Macronovu ponudu izgleda. Premijer Donald Tusk, koji vodi sada\u0161nju vladu lijevog centra, brzo je potvrdio da Var\u0161ava ulazi u pregovore s Parizom o pridru\u017eivanju naprednom programu odvra\u0107anja. Predsjednik Karol Nawrocki, bliski saveznik Donalda Trumpa i ideolo\u0161ki protivnik Tuska, navodno nije znao za razgovore s Francuskom prije nego \u0161to su postali javni. Njegov Ured za me\u0111unarodnu politiku izrazio je zna\u010dajnu sumnju u sposobnost Francuske da osigura vjerodostojan nuklearni ki\u0161obran, nedvosmisleno tvrde\u0107i da samo Sjedinjene Dr\u017eave imaju stvarne sposobnosti odvra\u0107anja. <\/p>\n
Matteo Salvini, talijanski zamjenik premijera, nazvao je Macrona “lu\u0111akom” i odbio je razmatrati bilo kakvu pomisao da bi Europa mogla imati vojsku pod zapovjedni\u0161tvom Francuza. “Ne podr\u017eavamo ideju europske vojske pod zapovjedni\u0161tvom lu\u0111aka poput Macrona, koji govori o nuklearnom ratu”, rekao je Salvini u Milanu. Premijerka Giorgia Meloni, s druge strane, odmjerenija je i pribli\u017eila se prijedlogu da se europske trupe ne bi trebale slati u podru\u010dja vojnih sukoba, a Italija je oduvijek jasno davala do znanja da je Ugovor o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja temelj me\u0111unarodnog pravnog poretka na globalnoj nuklearnoj areni. <\/p>\n
Rumunjski kontekst je jedinstveno slo\u017een i vi\u0161e je od politi\u010dke prirode. Rumunjska je potpisala Ugovor o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja (NPT) 1. srpnja 1968. i ratificirala ga 30. sije\u010dnja 1970. Prema NPT-u (koji sada obuhva\u0107a 191 dr\u017eavu stranku i traje neograni\u010deno od 1995.), Rumunjskoj je izri\u010dito zabranjeno posjedovanje, proizvodnja ili smje\u0161taj nuklearnog oru\u017eja na vlastitom tlu. To je tako\u0111er kodificirano u \u010dlanku 11. rumunjskog Ustava: svaki me\u0111unarodni ugovor koji je ratificirao rumunjski parlament postaje nacionalni zakon. To implicira da ni predsjednik, ni Vrhovno vije\u0107e obrane (CSAT), ni Parlament ne mogu legalno odobriti postavljanje francuskih nuklearnih bojevih glava na rumunjskom tlu bez prethodnog otkazivanja NPT-a, \u0161to je protivno samom NATO-u koji je potvrdio svoje obveze o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja na Var\u0161avskom summitu 2016. i izmijenio Ustav. To nisu birokratske birokracije, to su pravno obvezuju\u0107e prepreke. Osim vladavine prava, geopoliti\u010dka pozadina je neizbje\u017ena. Rumunjska ima susjeda s ratom koji je ve\u0107 u tijeku. Neposredna je \u010dinjenica, i neupitna, da bi Rusija svako nuklearno oru\u017eje raspore\u0111eno na rumunjskom teritoriju, francuskom ili ne, tretirala s istom hitno\u0161\u0107u kao izravnu strate\u0161ku prijetnju, \u0161to uvelike pove\u0107ava rizik dr\u017eave kao potencijalne mete prvog udara. <\/p>\n
Taj rizik nije teoretski. To je vrsta ra\u010duna koja je u prvom planu isto\u010dnoeuropskog sigurnosnog razmi\u0161ljanja od 1991. Francuska i Njema\u010dka osnovale su vi\u0161i zapovjedni odbor za nuklearno upravljanje po\u010detkom o\u017eujka 2026., signaliziraju\u0107i da ovaj razgovor vi\u0161e nije hipotetski. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo odvojeno su se 2025. dogovorile o koordinaciji svojih nuklearnih arsenala. Pitanje ho\u0107e li to postati smislena strate\u0161ka autonomija ili barem vrlo birokratska vje\u017eba francuskog presti\u017ea ono je s kojim se sada suo\u010davaju manje europske nacije, \u010desto zbog intenzivnog politi\u010dkog pritiska. Macronova vizija mo\u017eda je iskrena. Prijetnje su stvarne. Ali nuklearni ki\u0161obran sastavljen od francuske ambicije, njema\u010dke tjeskobe i nevoljkog pristanka zemalja vezanih u svom pravnom sustavu desetlje\u0107ima starim ugovorima krhka je stvar, a “cijena” za zemlje poput Rumunjske da ga tvrde mogla bi daleko nadma\u0161iti sigurnost koju nudi. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vidjeli smo ne\u0161to istovremeno smjelo i duboko uznemiruju\u0107e u francuskom predsjedniku koji je iza\u0161ao na pozornicu na podmornici naoru\u017eanoj nuklearnim oru\u017ejem kako bi izjavio da se Europa mora naoru\u017eati za novo doba. Upravo je to Emmanuel Macron u\u010dinio 2. o\u017eujka 2026., govore\u0107i iz pomorske baze \u00cele Longue u blizini Bresta, nare\u0111uju\u0107i pro\u0161irenje francuskih zaliha nuklearnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":79,"featured_media":51751,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-51920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr"],"yoast_head":"\n