Nije kraj Zelenog plana. Ali ne\u0161to se u Bruxellesu o\u010dito promijenilo. <\/p>\n
Nakon godina u kojima su se europski klimatski ciljevi \u010dinili gotovo imunima na bilo kakvu ozbiljnu raspravu o ekonomskim i dru\u0161tvenim tro\u0161kovima tranzicije, Europska komisija po\u010dinje se suo\u010davati s rije\u010dju koja je predugo ostala na marginama rasprave: konkurentnost.<\/p>\n
Najjasniji signal do\u0161ao je 17. srpnja, kada je Komisija predstavila veliku reviziju Sustava trgovanja emisijama Europske unije, mehanizma koji od proizvo\u0111a\u010da energije, te\u0161ke industrije, zrakoplovnih i brodarskih tvrtki zahtijeva da pla\u0107aju svoje emisije CO2.<\/p>\n
Klimatski cilj formalno ostaje nepromijenjen. Europska unija i dalje te\u017ei smanjenju neto emisija stakleni\u010dkih plinova za 90 posto do 2040. u usporedbi s razinama iz 1990., na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. Me\u0111utim, ono \u0161to se mijenja jest put kojim Bruxelles namjerava i\u0107i. <\/p>\n
Prema prijedlogu Komisije, godi\u0161nje smanjenje broja uglji\u010dnih dozvola dostupnih na tr\u017ei\u0161tu zna\u010dajno bi se usporilo. Stopa bi pala s trenutnih 4,3 posto na 3,7 posto u 2031., a zatim na 1,7 posto u 2036. Te\u0161ka industrija poput \u010delika i cementa tako\u0111er bi dulje zadr\u017eala besplatne dozvole za CO2, a njihovo postupno ukidanje produljeno bi do 2038. <\/p>\n
Ove brojke mogu se \u010diniti vrlo tehni\u010dkim. Politi\u010dki gledano, one pri\u010daju mnogo \u0161iru pri\u010du. <\/p>\n
Godinama je europski pristup bio relativno jednostavan: emisije ugljika trebale bi biti progresivno skuplje, a tvrtke bi bile prisiljene ubrzati prijelaz na \u010distije tehnologije. Problem je u tome \u0161to ostatak svijeta nije stajao mirno dok je Europa osmi\u0161ljavala sve ambicioznije klimatske propise. <\/p>\n
Europski proizvo\u0111a\u010di natje\u010du se s tvrtkama u Sjedinjenim Dr\u017eavama koje op\u0107enito imaju koristi od jeftinije energije i s kineskim konkurentima koje podr\u017eavaju sna\u017ene industrijske politike, ogromne ekonomije razmjera i, u mnogim slu\u010dajevima, manje zahtjevna ekolo\u0161ka ograni\u010denja.<\/p>\n
Posljedicu je sve te\u017ee ignorirati. Klimatske ambicije mogu biti ekonomski odr\u017eive samo ako europske tvrtke ostanu sposobne proizvoditi, ulagati i zapo\u0161ljavati radnike u Europi. <\/p>\n
Sama Komisija sada otvoreno priznaje problem. Predstavljaju\u0107i svoju novu strategiju elektrifikacije 17. srpnja, Bruxelles se izri\u010dito osvrnuo na \u201epromjenjivi geopoliti\u010dki i ekonomski kontekst\u201c koji zahtijeva modernizaciju ETS-a, stavljaju\u0107i konkurentnost, dekarbonizaciju i europsku neovisnost u isti politi\u010dki okvir. Komisija je tako\u0111er priznala osnovne strukturne probleme: elektri\u010dna energija jo\u0161 uvijek mo\u017ee ko\u0161tati oko tri puta vi\u0161e od plina, spajanje na mre\u017eu mo\u017ee potrajati godinama, a mnoge \u010diste tehnologije te\u0161ko posti\u017eu komercijalnu razmjeru. <\/p>\n
Ovdje klimatska politika prestaje biti samo pitanje okoli\u0161a i postaje pitanje industrijske i geopoliti\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n
Zatvaranje tvornice u Lombardiji, Njema\u010dkoj ili Poljskoj moglo bi smanjiti emisije zabilje\u017eene unutar Europske unije. Ali ako Europa potom uvozi isti \u010delik, kemikalije ili industrijsku robu iz zemalja koje posluju pod slabijim ekolo\u0161kim zahtjevima, globalna ekolo\u0161ka korist postaje daleko manje o\u010dita. <\/p>\n
Europa riskira izvoz ne samo svojih emisija, ve\u0107 i svojih tvornica, tehnolo\u0161kog znanja, investicija i radnih mjesta.<\/p>\n
Upravo je to kritika koju konzervativne snage i nekoliko nacionalnih vlada iznose godinama. Ono \u0161to se promijenilo jest da ti argumenti vi\u0161e nisu ograni\u010deni na politi\u010dke margine Bruxellesa. Oni sve vi\u0161e utje\u010du na sredi\u0161te europskog dono\u0161enja odluka. <\/p>\n
Europski konzervativci i reformisti bili su posebno glasni.<\/p>\n
Uo\u010di objave Komisije, Alexandr Vondra, koordinator ECR-a u Odboru za okoli\u0161 Europskog parlamenta, nazvao je reviziju ETS-a testom je li Bruxelles kona\u010dno spreman priznati \u201egeopoliti\u010dku i ekonomsku stvarnost s kojom se suo\u010dava europska industrija\u201c.<\/p>\n
Vondra je pozvao na postupno ukidanje besplatnih dozvola ili njihovo zna\u010dajno usporavanje za sektore u kojima je dekarbonizacija i dalje posebno te\u0161ka. Njegov sredi\u0161nji argument bio je nedvosmislen: \u201eEuropska klimatska politika ne smije i\u0107i na \u0161tetu njezine industrijske konkurentnosti\u201c. <\/p>\n
Zabrinutost nije u tome da Europa treba odustati od ekolo\u0161kih ciljeva. Radi se o tome da politika za\u0161tite okoli\u0161a ne bi trebala dovesti do rezultata u kojem se emisije samo prenose u inozemstvo, dok europski industrijski kapaciteti nestaju. <\/p>\n
Nekoliko dana ranije, biv\u0161a poljska premijerka i zastupnica u Europskom parlamentu (ECR) Beata Szyd\u0142o uspostavila je istu vezu izme\u0111u klimatske regulacije i ekonomske snage tijekom rasprave u Europskom parlamentu o prioritetima novog irskog predsjedanja Vije\u0107em.<\/p>\n
Za Szyd\u0142o, nadolaze\u0107i pregled ETS-a predstavljao je klju\u010dni test mo\u017ee li europsko gospodarstvo kona\u010dno \u201era\u0161iriti krila i postati konkurentno\u201c, umjesto da bude ograni\u010deno pravilima koje je razvio sam EU.<\/p>\n
Drugi \u010dlanovi grupe oti\u0161li su dalje. Talijanski zastupnik u Europskom parlamentu (ECR) Stefano Cavedagna opisao je ETS kao simbol regulatornih ekscesa koji su na\u0161tetili europskoj konkurentnosti, dok je poljski zastupnik u Europskom parlamentu Bogdan Rzo\u0144ca sveo raspravu na namjerno izravni prioritet: energija, tvrdio je, prvo mora biti pristupa\u010dna poduzetnicima, a zatim zelena. <\/p>\n
Iza tr\u017ei\u0161ta ugljika stoji i \u0161ire energetsko pitanje.<\/p>\n
Komisija \u017eeli da Europa dramati\u010dno pove\u0107a ulogu elektri\u010dne energije u prometu, grijanju i industriji. Njezin novi akcijski plan ima za cilj pove\u0107ati udio elektri\u010dne energije u kona\u010dnoj potro\u0161nji energije s oko 23 posto danas na 46 posto do 2040. Bruxelles procjenjuje da bi ve\u0107a elektrifikacija na kraju mogla smanjiti europski uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura godi\u0161nje. <\/p>\n
Pa ipak, ECR i ovdje tvrdi da ciljevi ne mogu zamijeniti infrastrukturu.<\/p>\n
Daniel Obajtek, koordinator grupe u Odboru za industriju i energetiku Europskog parlamenta, upozorio je da bi pove\u0107anje ciljeva elektrifikacije bez dovoljnih proizvodnih kapaciteta, skladi\u0161tenja i elektri\u010dnih mre\u017ea samo pove\u0107alo tro\u0161kove za poduze\u0107a i ku\u0107anstva. Pozvao je na poticaje umjesto obveznih ciljeva te na to da nacionalne vlade zadr\u017ee kontrolu nad svojim energetskim miksovima. <\/p>\n
Vondra je istu raspravu povezao s drugim pitanjem koje je Bruxellesu sve te\u017ee izbje\u0107i: nuklearnom energijom. \u201eNe mo\u017ee postojati vjerodostojna strategija elektrifikacije bez nuklearne energije\u201c, tvrdio je, pozivaju\u0107i na lak\u0161e ulaganje u nove reaktore i manje europskih regulatornih prepreka financiranju nuklearne energije. <\/p>\n
Uzeti zajedno, ovi stavovi ocrtavaju alternativni pristup izvornoj filozofiji Zelenog plana: dekarbonizacija ostaje cilj, ali se mora uskladiti s tehnolo\u0161kom neutralno\u0161\u0107u, pristupa\u010dnom energijom, nacionalnim okolnostima i o\u010duvanjem europske industrijske baze.<\/p>\n
I sam Bruxelles sada se, barem djelomi\u010dno, kre\u0107e u tom smjeru.<\/p>\n
Predlo\u017eena reforma ETS-a ne samo da usporava neke od zahtjeva sustava. Tako\u0111er poku\u0161ava transformirati odre\u0111ivanje cijena ugljika u eksplicitniji instrument industrijske politike. Komisija \u017eeli da polovica budu\u0107ih prihoda ETS-a bude namijenjena podr\u0161ci doma\u0107oj industriji, dok bi se deseci milijardi eura mobilizirali za financiranje \u010distijih tehnologija i industrijskih ulaganja. Tvrtke koje primaju odre\u0111ene pogodnosti zauzvrat bi morale ulo\u017eiti konkretna sredstva u dekarbonizaciju. <\/p>\n
Filozofija se stoga mijenja.<\/p>\n
Umjesto da se gotovo isklju\u010divo oslanja na poskupljenje proizvodnje s visokim udjelom ugljika, EU je sve vi\u0161e prisiljena pitati se kako \u010dista proizvodnja zapravo mo\u017ee postati ekonomski odr\u017eiva na europskom tlu.<\/p>\n
Ova razlika je va\u017ena.<\/p>\n
Klimatska politika temeljena samo na zabranama, rokovima i vi\u0161im tro\u0161kovima mo\u017ee smanjiti europske emisije na papiru, a istovremeno oslabiti proizvodne kapacitete potrebne za financiranje i razvoj same tranzicije. Klimatska politika integrirana u istinsku industrijsku strategiju ima ve\u0107e \u0161anse za postizanje oba cilja. <\/p>\n
Pomak je zna\u010dajan i zato \u0161to konzervativna kritika Zelenog plana vi\u0161e nije samo vanjski napad na europski konsenzus. Elementi te kritike postupno postaju dio samog konsenzusa. <\/p>\n
Konkurentnost, cijene energije, strate\u0161ka autonomija, tehnolo\u0161ka neutralnost i rizik deindustrijalizacije u\u0161li su u vokabular Bruxellesa. Europska rasprava vi\u0161e se ne odnosi samo na to koliko se brzo mogu smanjiti emisije, ve\u0107 na to ho\u0107e li Europa i dalje imati konkurentno industrijsko gospodarstvo na kraju tog procesa. <\/p>\n
Bitka je daleko od kraja.<\/p>\n
Prijedlog Komisije o ETS-u jo\u0161 \u0107e se morati pregovarati s Europskim parlamentom i dr\u017eavama \u010dlanicama, a nekoliko vlada i politi\u010dkih skupina vjerojatno \u0107e zahtijevati daljnje promjene. Istodobno, ekolo\u0161ke organizacije i dijelovi europske ljevice tvrdit \u0107e da labavljenje sustava riskira potkopavanje jednog od naju\u010dinkovitijih alata EU-a za smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova. <\/p>\n
Ta se kritika ne mo\u017ee jednostavno odbaciti. ETS je odigrao zna\u010dajnu ulogu u smanjenju emisija u sektorima koje pokriva. Pravo pitanje stoga nije funkcionira li odre\u0111ivanje cijena ugljika, ve\u0107 ostaje li sustav osmi\u0161ljen u druga\u010dijem ekonomskom dobu odr\u017eiv kada se Europa suo\u010dava s visokim tro\u0161kovima energije, agresivnom kineskom industrijskom konkurencijom, obnovljenim ameri\u010dkim ekonomskim nacionalizmom i rastu\u0107om zabrinuto\u0161\u0107u zbog svoje strate\u0161ke ovisnosti o stranim silama. <\/p>\n
Europa nije odustala od Zelenog plana.<\/p>\n
Ono \u0161to po\u010dinje napu\u0161tati jest pretpostavka da se ekolo\u0161ka ambicija mo\u017ee odvojiti od ekonomske mo\u0107i.<\/p>\n
Godinama se u europskoj raspravi konkurentnost \u010desto tretirala kao ne\u0161to \u0161to \u0107e automatski uslijediti nakon zelene tranzicije. Danas Bruxelles otkriva suprotno: bez konkurentne industrije, pristupa\u010dne energije i tehnolo\u0161kih kapaciteta, mo\u017eda uop\u0107e ne\u0107e biti trajne zelene tranzicije. <\/p>\n
Strategija koja dovodi do europske deindustrijalizacije, ve\u0107e ovisnosti o stranoj tehnologiji i pove\u0107anog uvoza iz gospodarstava s ve\u0107im udjelom ugljika ne bi bila samo ekonomski neuspjeh. Bila bi to ekolo\u0161ka kontradikcija. <\/p>\n
I mo\u017eda je to najva\u017enija promjena koja se doga\u0111a u Bruxellesu.<\/p>\n
Europska industrijska stvarnost kona\u010dno je zaslu\u017eila mjesto uz svoje klimatske ambicije.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nije kraj Zelenog plana. Ali ne\u0161to se u Bruxellesu o\u010dito promijenilo. Nakon godina u kojima su se europski klimatski ciljevi \u010dinili gotovo imunima na bilo kakvu ozbiljnu raspravu o ekonomskim i dru\u0161tvenim tro\u0161kovima tranzicije, Europska komisija po\u010dinje se suo\u010davati s rije\u010dju koja je predugo ostala na marginama rasprave: konkurentnost. Najjasniji signal do\u0161ao je 17. srpnja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":91,"featured_media":59579,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[231,151],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-59776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-okolis","category-trgovina-i-ekonomija"],"yoast_head":"\n