Rumunjski sporni novi zakon o pla\u0107ama u javnom sektoru u\u0161ao je u odlu\u010duju\u0107u fazu, a AUR i glavne sindikalne konfederacije u zemlji postigle su novi sporazum o suradnji 15. srpnja 2026., obe\u0107avaju\u0107i zajedni\u010dki pritisak protiv trenutnog oblika zakona. Predstavnici AUR-a sastali su se u srijedu s \u010delnicima Cartel ALFA-e, CNSLR-Fr\u0103\u021bie, CSDR-a i CSN Meridiana kako bi dogovorili sporazum o konzultacijama i dijalogu o Zakonu o ujedinjenim pla\u0107ama (Legea salariz\u0103rii unitare), a stranka se sada javno obvezala uskratiti parlamentarnu podr\u0161ku osim ako vlada ne otvori istinske razgovore sa svim pogo\u0111enim profesionalnim kategorijama. Stav AUR-a je nedvosmislen: savez ka\u017ee da vjeruje da Rumunjskoj treba novi ujedinjeni zakon o pla\u0107ama, ali samo onaj izgra\u0111en “nakon \u0161to razgovaramo s brojkama na stolu” i nakon \u0161to se svaki scenarij i njegove posljedice pravilno odvagnu, a ne verzija koja se brzopleto donosi bez pravog dijaloga. Ovo nije prvi sukob AUR-a sa sindikatima o tom pitanju. Jo\u0161 u svibnju, stranka je ve\u0107 optu\u017eila vladu da je nacrt zakona sastavila “u tajnosti” isklju\u010divo kako bi ispunila prekretnicu PNRR-a (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti), pozivaju\u0107i na potpunu transparentnost u na\u010dinu pisanja zakona i zahtijevaju\u0107i da sindikati budu istinski informirani o njegovim odredbama. Taj raniji sastanak okupio je pet konfederacija i zastupnicu AUR-a Ramonu Ioanu Bruynseels, koja je javno zahtijevala da vlada objasni vode\u0107a na\u010dela reforme. <\/p>\n
Hitnost proizlazi iz rumunjskih obveza u vezi s PNRR-om: reforma je jedna od prekretnica vezanih uz fondove EU za oporavak, a vlada je pod pritiskom da je usvoji do kolovoza 2026. Kriti\u010dari ka\u017eu da je upravo taj vremenski pritisak doveo do manjkavog i ubrzanog zakonodavstva, a ekonomisti upozoravaju da bi propu\u0161tanje ili izbjegavanje prekretnice moglo ugroziti zna\u010dajno financiranje EU-a, pretvaraju\u0107i ono \u0161to bi trebala biti tehni\u010dka reforma pla\u0107a u rizi\u010dan politi\u010dki risk. <\/p>\n
Osim proceduralnih prigovora AUR-a, sadr\u017eaj zakona izazvao je stalne kritike ekonomista, sektorskih sindikata, pa \u010dak i dr\u017eavnih institucija.<\/p>\n
– Ekonomist Adrian Negrescu tvrdi da zakon ne uspijeva ukloniti postoje\u0107e privilegije u javnom sustavu, ne rje\u0161ava strukturne neravnote\u017ee i po\u010diva na financiranju koje smatra neodr\u017eivim s obzirom na njegov utjecaj na prora\u010dun.<\/p>\n
– Zdravstvena federacija SANITAS ka\u017ee da odbacuje svaku verziju zakona kojoj nedostaju stvarne konzultacije sa sindikatima, upozoravaju\u0107i da bi zaobila\u017eenje socijalnog dijaloga moglo u potpunosti ugroziti europsko financiranje.<\/p>\n
– Sindikati obrazovanja, uklju\u010duju\u0107i federaciju Spiru Haret, tvrde da je nacrt osmi\u0161ljen kako bi se pove\u0107ale pla\u0107e du\u017enosnika i rukovode\u0107eg osoblja, a istovremeno riskirao gubitak dobitaka koje su u\u010ditelji ostvarili tijekom op\u0107eg \u0161trajka 2023. godine.<\/p>\n
– Sindikat policije (SNPPC) obe\u0107ao je blokirati provedbu “svim pravnim sredstvima” dok se postoje\u0107i okvirni zakon iz 2017. ne primijeni u potpunosti, posebno se protive\u0107i predlo\u017eenom ograni\u010denju varijabilnih komponenti pla\u0107e na 20%.<\/p>\n
– Ured dr\u017eavnog odvjetnika (Parchetul General) upozorio je da prijedlog zakona riskira demotiviranje osoblja, dok Vrhovno vije\u0107e magistrata (CSM) ka\u017ee da bi mogao “potkopati funkcioniranje pravosu\u0111a”.<\/p>\n
– Sindikati koji predstavljaju vlastiti radni aparat Vlade upozoravaju na pad administrativne kvalitete, uska grla i institucionalnu degradaciju.<\/p>\n
– Predstavnici zdravstva rekli su za Euronews Romania da \u0107e vi\u0161e od 60% radnika u zdravstvu i socijalnoj pomo\u0107i izgubiti prihode nakon \u0161to zakon stupi na snagu, \u0161to je suprotno vladinim jamstvima.<\/p>\n
Najtehni\u010dkiji dio ove kritike odnosi se na uvjet vezan uz zakon o pla\u0107ama unutar okvira PNRR-a: provedba je bila uvjetovana padom prora\u010dunskog deficita Rumunjske ispod 5% BDP-a, praga koji zemlja nije bila ni blizu ispunjenja kada je zakon do\u0161ao na red. Sindikalni vo\u0111a Dumitru Costin iz Nacionalnog sindikalnog bloka (BNS) rekao je da ovaj uvjet, dogovoren izme\u0111u Ministarstva financija i Komisije, zapravo zna\u010di da se zakon o pla\u0107ama realno ne mo\u017ee pojaviti prije 2029. godine, budu\u0107i da se nije predvi\u0111alo da \u0107e put fiskalne konsolidacije Rumunjske dosegnuti tu granicu od 5% ranije. Ova povezanost s deficitom klju\u010dna je za argument kriti\u010dara da je reforma od samog po\u010detka bila kontradiktorna, obe\u0107avaju\u0107i skupu reformu pla\u0107a, a istovremeno zahtijevaju\u0107i fiskalno stezanje koje je financiranje u\u010dinilo gotovo nemogu\u0107im. <\/p>\n
\u010cak je i ministar P\u00eeslaru, koji je naslijedio nacrt i sada vodi proces ispravaka, otvoreno priznao nedostatke, priznaju\u0107i da su neke platne mre\u017ee “lo\u0161e strukturirane” i da je on u biti “\u017ertveni jarac” za probleme ugra\u0111ene u zakon prije nego \u0161to je preuzeo du\u017enost. Otkrio je da su konzultacije generirale vi\u0161e od tisu\u0107u pisanih primjedbi sindikalnih konfederacija i profesionalnih skupina, koje obuhva\u0107aju obrazovanje, zdravstvo i kulturu, a sve ukazuju na podru\u010dja koja je potrebno preraditi. Istodobno, suprotstavio se onome \u0161to naziva “apsolutno neodgovornim” napadima na projekt, inzistiraju\u0107i da svaki sektor ima legitimne pritu\u017ebe utemeljene na prekr\u0161enim obe\u0107anjima iz starog okvirnog zakona iz 2017., \u0161to reformu \u010dini politi\u010dki napetom bez obzira na to kako bude finalizirana. <\/p>\n
Premijer Ilie Bolojan dao je do znanja da \u0107e prijedlog zakona unato\u010d tome i\u0107i u Parlament, \u0161to je razbjesnilo sindikate obrazovanja koji tvrde da dosada\u0161nje ispravke nisu dovoljne te da su te\u0161ko ste\u010deni dobici iz 2023. jo\u0161 uvijek na \u010dekanju. \u010cini se da \u0107e reforma pla\u0107a u Rumunjskoj ostati jedan od najspornijih zakona ovog ljeta, uhva\u0107en izme\u0111u roka za financiranje od strane EU i javnog sektora koji smatra da nije bio pravilno konzultiran. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rumunjski sporni novi zakon o pla\u0107ama u javnom sektoru u\u0161ao je u odlu\u010duju\u0107u fazu, a AUR i glavne sindikalne konfederacije u zemlji postigle su novi sporazum o suradnji 15. srpnja 2026., obe\u0107avaju\u0107i zajedni\u010dki pritisak protiv trenutnog oblika zakona. Predstavnici AUR-a sastali su se u srijedu s \u010delnicima Cartel ALFA-e, CNSLR-Fr\u0103\u021bie, CSDR-a i CSN Meridiana kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":79,"featured_media":59247,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[151],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-59925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-trgovina-i-ekonomija"],"yoast_head":"\n