Godinama se Europa trudila postati vode\u0107a svjetska regulatorna sila u podru\u010dju umjetne inteligencije. Dana 30. srpnja Bruxelles je kona\u010dno napravio korak prema tome da i on postane tehnolo\u0161ka sila. <\/p>\n
Europska komisija objavila je poziv za uspostavu do sedam AI Gigatvornica diljem kontinenta. Inicijativa bi mogla mobilizirati oko 10 milijardi eura europskih i nacionalnih sredstava, s ciljem privla\u010denja jo\u0161 najmanje 20 milijardi eura privatnih ulaganja. Novi objekti kombinirat \u0107e napredne procesore, tehnologije u oblaku, softver, brzu povezivost i podatkovne centre, omogu\u0107uju\u0107i europskim tvrtkama i istra\u017eiva\u010dima da obu\u010davaju najsofisticiranije modele umjetne inteligencije. <\/p>\n
To su dobre vijesti. Ali to je i priznanje koliko je vremena Europa izgubila. <\/p>\n
Dok su Sjedinjene Dr\u017eave gradile globalne platforme, a Kina razvijala industrijski ekosustav podr\u017ean ogromnim javnim i privatnim ulaganjima, Europska unija usmjerila je velik dio svoje energije na regulaciju. Zakonom o umjetnoj inteligenciji Bruxelles je dokazao da zna kako se umjetna inteligencija treba upravljati prije nego \u0161to je pokazao da su europske tvrtke sposobne razvijati je i komercijalizirati u velikim razmjerima. <\/p>\n
Gigatvornice stoga ozna\u010davaju nu\u017enu promjenu smjera. Europa po\u010dinje shva\u0107ati da se tehnolo\u0161ki suverenitet ne mo\u017ee stvoriti direktivom. Mora biti podr\u017ean kapitalom, infrastrukturom, energijom, istra\u017eivanjem i proizvodnim kapacitetima. <\/p>\n
Me\u0111utim, u ovom sektoru odgovor ne mo\u017ee biti jednostavan povratak nacionalnoj dr\u017eavi. Nijedna europska zemlja, djeluju\u0107i sama, ne posjeduje financijsku, industrijsku i ra\u010dunalnu razinu potrebnu za natjecanje sa Sjedinjenim Dr\u017eavama i Kinom. \u010cak ni Njema\u010dka ni Francuska ne mogu samostalno izgraditi cjeloviti lanac opskrbe umjetnom inteligencijom, financirati infrastrukturu potrebnu za najnaprednije modele i stvoriti tr\u017ei\u0161te usporedivo po veli\u010dini s ameri\u010dkim ili kineskim. <\/p>\n
Europska dimenzija stoga nije prepreka koju treba prevladati, ve\u0107 strate\u0161ka nu\u017enost.<\/p>\n
Pravo pitanje nije treba li Bruxelles koordinirati ulaganja. Pitanje je kakva bi Europa to trebala \u010diniti. Izbor je izme\u0111u Europe sposobne djelovati kao sila, koncentriraju\u0107i resurse u odlu\u010duju\u0107im sektorima, i Europe koja se pona\u0161a samo kao administracija, centraliziraju\u0107i pravila bez centralizacije ekonomske snage ili industrijskih kapaciteta. <\/p>\n
Gigatvornice bi mogle predstavljati korak prema prvom modelu. Ra\u010dunalni kapaciteti, opskrba poluvodi\u010dima, napredna istra\u017eivanja, tehnolo\u0161ka sigurnost i tr\u017ei\u0161ta kapitala zahtijevaju kontinentalnu razmjeru. To su podru\u010dja u kojima bi fragmentacija na 27 nacionalnih strategija osudila Europu na irelevantnost. <\/p>\n
Centralizacija resursa, me\u0111utim, ne smije zna\u010diti planiranje tehnolo\u0161kog razvoja u potpunosti odozgo. Komisija bi trebala stvoriti uvjete u kojima tvrtke, sveu\u010dili\u0161ta i investitori mogu konkurirati, umjesto da birokratski odlu\u010duje koje tehnologije ili industrijski modeli trebaju prevladati. <\/p>\n
Novi pogoni moraju se nalaziti tamo gdje ve\u0107 postoje energija, mre\u017ee, znanstvena stru\u010dnost i tvrtke koje ih mogu koristiti. Ako se projekti umjesto toga odabiru prema geografskoj ravnote\u017ei, politi\u010dkoj raspodjeli sredstava ili kompenzaciji izme\u0111u vlada, gigatvornice riskiraju da postanu skupi spomenici europske neu\u010dinkovitosti. <\/p>\n
Postoji i kontradikcija koju Bruxelles ne mo\u017ee ignorirati. AMD, Nvidia i Qualcomm izrazili su interes za opskrbu \u010dipovima potrebnim novim centrima. Sve tri su ameri\u010dke tvrtke. Europa stoga mo\u017ee biti doma\u0107in infrastrukture, a istovremeno i dalje ovisiti o stranim dobavlja\u010dima za svoje najva\u017enije komponente. <\/p>\n
To ne \u010dini projekt besmislenim. Me\u0111utim, pokazuje da se tehnolo\u0161ki suverenitet ne mo\u017ee svesti na geografsku lokaciju poslu\u017eitelja. Zahtijeva \u0161iru strategiju koja obuhva\u0107a poluvodi\u010de, usluge u oblaku, softver, kapital i obuku radne snage. <\/p>\n
Drugi veliki izazov je energija. Podatkovni centri posve\u0107eni umjetnoj inteligenciji zahtijevaju ogromne koli\u010dine stabilne i konkurentne cijene elektri\u010dne energije. Europa ne mo\u017ee proglasiti umjetnu inteligenciju strate\u0161kim prioritetom, a istovremeno odr\u017eavati tro\u0161kove energije koji obeshrabruju industrijska i digitalna ulaganja. <\/p>\n
Kontinent koji \u017eeli ugostiti sljede\u0107u generaciju superra\u010dunala mora ulagati u elektri\u010dne mre\u017ee, pro\u0161iriti proizvodne kapacitete i napustiti ideolo\u0161ke predrasude prema odre\u0111enim izvorima energije, uklju\u010duju\u0107i nuklearnu energiju. Bez energetskog realizma, europske tehnolo\u0161ke ambicije ostat \u0107e ograni\u010dene na priop\u0107enja za javnost Komisije. <\/p>\n
Sami ra\u010dunalni kapaciteti tako\u0111er ne\u0107e biti dovoljni. Samo ograni\u010den udio europskih tvrtki trenutno koristi umjetnu inteligenciju. Europi su potrebna poduze\u0107a sposobna pretvoriti tu infrastrukturu u proizvode, industrijske primjene i konkurentne usluge. Potrebna su joj dublja tr\u017ei\u0161ta kapitala i manje prepreka rastu startupova, koje pre\u010desto preuzimaju strane grupe prije nego \u0161to mogu postati europski prvaci. <\/p>\n
Inicijativa Komisije stoga zaslu\u017euje podr\u0161ku. Ne zato \u0161to bi Bruxelles trebao zamijeniti nacionalne vlade ili tr\u017ei\u0161te, ve\u0107 zato \u0161to Europa u odre\u0111enim sektorima kona\u010dno mora nau\u010diti djelovati na razini sile. <\/p>\n
Princip bi trebao biti jednostavan: vi\u0161e Europe gdje su potrebni opseg, pregovara\u010dka snaga i strate\u0161ka ulaganja; manje Europe gdje centralizacija stvara samo nove obveze i postupke.<\/p>\n
Sedam gigatvornica moglo bi ozna\u010diti po\u010detak zrelijeg pristupa: Europe ujedinjene u izgradnji svoje tehnolo\u0161ke snage, ali dovoljno slobodne da omogu\u0107i tvrtkama, istra\u017eiva\u010dima i nacijama inovacije na razli\u010ditim putovima.<\/p>\n
Da bi se natjecala s Washingtonom i Pekingom, Europa ne mora birati izme\u0111u kontinentalne suradnje i ekonomske slobode. Mora nau\u010diti kombinirati oboje. <\/p>\n
Tehnolo\u0161ki suverenitet ne mo\u017ee se regulirati. Ali ga ne mo\u017ee izgraditi ni 27 dr\u017eava koje postupaju odvojeno. <\/p>\n
Mora se graditi zajedno, bez gu\u0161enja birokracijom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Godinama se Europa trudila postati vode\u0107a svjetska regulatorna sila u podru\u010dju umjetne inteligencije. Dana 30. srpnja Bruxelles je kona\u010dno napravio korak prema tome da i on postane tehnolo\u0161ka sila. Europska komisija objavila je poziv za uspostavu do sedam AI Gigatvornica diljem kontinenta. Inicijativa bi mogla mobilizirati oko 10 milijardi eura europskih i nacionalnih sredstava, s […]<\/p>\n","protected":false},"author":91,"featured_media":60325,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[188],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-60477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-i-tehnologija"],"yoast_head":"\n