Rumunjska je upravo progurala jedan od svojih najspornijih zakonskih prijedloga u godinama: “Nacionalnu strategiju i akcijski plan za o\u010duvanje bioraznolikosti 2026.-2030.”. Zastupni\u010dki dom je 5. kolovoza usvojio prijedlog zakona sa 177 glasova za, 79 protiv i 11 suzdr\u017eanih, iako se sada mora vratiti Senatu jer su zastupnici unijeli zna\u010dajne izmjene u tekst. Senat je ve\u0107 dva dana ranije usvojio svoju verziju, 81 protiv i 33 protiv, uz 9 suzdr\u017eanih. Iza tih brojki stoji ozbiljan sukob izme\u0111u vladinih zelenih ambicija i poljoprivrednog sektora koji tvrdi da se od njega tra\u017ei da plati prijedlog zakona s kojim se nikada nije slo\u017eio. <\/p>\n
U svojoj sr\u017ei, strategija obvezuje Rumunjsku da 30% svog teritorija proglasi za\u0161ti\u0107enim prirodnim podru\u010djem, pri \u010demu 10% spada pod “strogu za\u0161titu”. Kategorija u kojoj je gotovo sva ljudska aktivnost, uklju\u010duju\u0107i poljoprivredu, ispa\u0161u, \u0161umarstvo i energetske projekte, potpuno zabranjena. To odra\u017eava Strategiju bioraznolikosti EU-a do 2030. koju je Europska komisija usvojila 2020. Ali evo kvake na koju kriti\u010dari neprestano ukazuju: gotovo nijedna druga zemlja EU zapravo ne provodi te postotke. Njema\u010dke zone stroge za\u0161tite pokrivaju samo 0,6% njezina teritorija, a prosjek stroge za\u0161tite kopna na razini EU-a je otprilike 3%, \u0161to je daleko ispod cilja od 10% koji Rumunjska propisuje u obvezuju\u0107e nacionalno zakonodavstvo. <\/p>\n
Hitnost glasanja zapravo nije ekolo\u0161ke prirode. Financijska je. Zakon je vezan uz prekretnicu PNRR-a (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) vrijednu gotovo milijardu eura, a propu\u0161tanje roka zna\u010dilo bi gubitak tog financiranja EU-a. Ta jedina \u010dinjenica pokrenula je gotovo svaki preokret u ovoj sagi, uklju\u010duju\u0107i odluku vlade krajem srpnja da povu\u010de verziju strategije u izvanrednoj uredbi nakon \u0161to je PSD podnio pravnu tu\u017ebu, a privremeni premijer Ilie Bolojan upozorio je da Rumunjska “igra s 11 milijardi eura” u ulozima. <\/p>\n
AUR se pozicionirao kao najglasniji i najdosljedniji protivnik u Senatu, gdje je strana\u010dki zastupnik \u0218tefan Geam\u0103nu glasao protiv zakona, nazivaju\u0107i ga “ugovorom o kapitulaciji”. Zastupnik Valeriu Munteanu predvodio je napad u Zastupni\u010dkom domu, tvrde\u0107i da je strategiju ubrzano usvojila privremena vlada bez odgovaraju\u0107e demokratske kontrole te da ona izaziva i ustavne i su\u0161tinske probleme. Njegova \u0161ira kritika, iznesena u formalnoj izjavi, jest da Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a koristi europske obveze kao pokri\u0107e za nametanje ograni\u010denja daleko iznad onoga \u0161to Bruxelles zapravo zahtijeva, napominju\u0107i da Rumunjska ve\u0107 \u0161titi oko 23,5% svoje teritorije i ne mora juriti prema proizvoljnim postocima bez stvarne analize tro\u0161kova i koristi. <\/p>\n
Munteanuovi prigovori postaju konkretni: metodologija koja stoji iza Prioritetnih zona biolo\u0161ke raznolikosti omogu\u0107ila bi vlastima da nametnu re\u017eime “neintervencije” gdje bi se \u010dak i tradicionalna ispa\u0161a i ko\u0161nja mogli u potpunosti zabraniti. Jo\u0161 gore, suglasnost vlasnika zemlji\u0161ta primjenjivala bi se samo na novoodre\u0111ene zone, a ne na postoje\u0107a za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja, netaknute \u0161ume ili zemlji\u0161te kojim upravlja nacionalno \u0161umarsko tijelo, \u0161to zna\u010di da bi se ograni\u010denja mogla pro\u0161iriti bez novog dogovora pogo\u0111enih ljudi. AUR tako\u0111er zahtijeva stvarne mehanizme kompenzacije, budu\u0107i da dr\u017eava mo\u017ee ograni\u010diti kori\u0161tenje zemlji\u0161ta bez preciziranja tko snosi financijski udar. <\/p>\n
Vrijedi spomenuti i simboli\u010dan sukob: AUR je uspje\u0161no inzistirao na uklanjanju izraza “autohtono stanovni\u0161tvo” iz teksta zakona tijekom \u017eustre rasprave izme\u0111u Pravosudnog odbora i USR-a, tvrde\u0107i da je taj izraz u potpunosti preuzet iz stranih pravnih okvira koji se ne primjenjuju na Rumunjsku. AUR je razotkrio cijelu strategiju kao uvezeni, lo\u0161e lokalizirani dokument \u010dija je izrada porezne obveznike ko\u0161tala otprilike 4 milijuna eura. <\/p>\n
Ovo nisu samo AUR-ove glavne teme. Oko 30 poljoprivrednih organizacija potpisalo je otvoreno pismo prije glasanja u Senatu u kojem se upozorava da bi strategija, u svom izvornom obliku, mogla izazvati ste\u010dajeve poljoprivrednika i porast cijena hrane, \u0161to odra\u017eava nedavne skokove tro\u0161kova goriva i energije. Tri glavne federacije (LAPAR, Planta Romanica i Romalimenta) zasebno su zahtijevale potpunu studiju ekonomskog utjecaja prije bilo kakvog kona\u010dnog usvajanja, isti\u010du\u0107i da bi prijedlog zakona, onako kako je napisan, mogao ograni\u010diti kori\u0161tenje poljoprivrednog zemlji\u0161ta i berbu ljekovitog bilja bez jasne naknade ili ustavne za\u0161tite prema \u010dlanku 44. o pravima vlasni\u0161tva. <\/p>\n
Alexander Degianski, \u010delnik Rumunjskog kluba poljoprivrednika, jasno je rekao: ako se usvoji u izvornom obliku, ovaj dokument “okon\u010dat \u0107e poljoprivredu kao nijedan drugi zakon u posljednjih 35 godina”, budu\u0107i da poljoprivrednike tretira kao glavnog pokreta\u010da gubitka bioraznolikosti, a pritom ne nudi nikakav stvarni financijski jastuk. Senator Sorin Moise, koji predsjedava Odborom za poljoprivredu Senata, istaknuo je odredbe koje bi mogle prisiliti na smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva za 50% bez odgovaraju\u0107ih konzultacija. Pod pritiskom, dodani su amandmani koji obe\u0107avaju sheme kompenzacije za poljoprivrednike koji izgube prihod ili pristup zemlji\u0161tu, ali mehanizam i metoda izra\u010duna tek \u0107e se kasnije definirati, \u0161to je upravo ona vrsta nejasnog obe\u0107anja koja \u010dini poljoprivredne skupine nervoznima. <\/p>\n
Posljedice poljoprivrede dobivaju ve\u0107inu naslovnica, ali energetski aspekt mogao bi biti strate\u0161ki va\u017eniji. Kriti\u010dari upozoravaju da bi stroge za\u0161titne zone mogle dati ekolo\u0161kim nevladinim organizacijama legalno oru\u017eje za blokiranje va\u0111enja plina, izgradnje hidroelektrana, rudarstva i vjetroelektrana na moru u Crnom moru, upravo dok Rumunjska poku\u0161ava diverzificirati svoje djelovanje i odvojiti se od energetske ovisnosti povezane s Rusijom. Biv\u0161i ministar energetike Bogdan Ivan, koji sada promi\u010de amandmane PSD-a, to je jasno formulirao: za\u0161ti\u0107ena priroda i energetska sigurnost ne bi se smjele smatrati izborom ili-ili, a 20 amandmana njegove stranke imaju za cilj osigurati da nijedna nevladina organizacija ne mo\u017ee zaustaviti eksploataciju plina, hidroelektrane, rudarstvo ili strate\u0161ke koridore za elektri\u010dnu energiju i plin pod izlikom pravila o bioraznolikosti. <\/p>\n
To je prava napetost koja se provla\u010di kroz cijelu ovu raspravu. Rumunjskoj je potreban novac od PNRR-a, potrebno joj je funkcionalno poljoprivredno zemlji\u0161te i treba izgraditi vlastitu energetsku infrastrukturu, sve istovremeno, prema istom zakonu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rumunjska je upravo progurala jedan od svojih najspornijih zakonskih prijedloga u godinama: “Nacionalnu strategiju i akcijski plan za o\u010duvanje bioraznolikosti 2026.-2030.”. Zastupni\u010dki dom je 5. kolovoza usvojio prijedlog zakona sa 177 glasova za, 79 protiv i 11 suzdr\u017eanih, iako se sada mora vratiti Senatu jer su zastupnici unijeli zna\u010dajne izmjene u tekst. Senat je ve\u0107 […]<\/p>\n","protected":false},"author":79,"featured_media":61079,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[231,161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-61157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-okolis","category-politika-hr"],"yoast_head":"\n