Godinama se Europi govorilo da \u0107e budu\u0107nost automobilske industrije biti elektri\u010dna. Od europskih proizvo\u0111a\u010da o\u010dekivalo se da se prilagode, ulo\u017ee milijarde, napuste tehnologije u kojima su izgradili globalnu konkurentsku prednost i pripreme se za kraj motora s unutarnjim izgaranjem. To su i u\u010dinili. Problem je u tome \u0161to je Europa gurnula svoju automobilsku industriju prema bojnom polju na kojem je Kina ve\u0107 bila najja\u010da.<\/p>\n
Njema\u010dka se sada po\u010dinje suo\u010davati s posljedicama. Dana 28. kolovoza, parlamentarne skupine koje podr\u017eavaju vladu kancelara Friedricha Merza pozvale su na sna\u017enije djelovanje EU protiv nelojalne me\u0111unarodne konkurencije, uklju\u010duju\u0107i br\u017ee antidampin\u0161ke i antisubvencijske mjere te zahtjeve za lokalnim udjelom za poticaje za elektri\u010dna vozila. U dokumentu nije izri\u010dito navedena Kina, ali njema\u010dki parlamentarni izvori nisu ostavili puno sumnje oko njegove glavne mete: kineskog industrijskog prekapaciteta. Sama njema\u010dka industrija vr\u0161i pritisak na Merz da zauzme \u010dvr\u0161\u0107i stav prema Pekingu.<\/p>\n
Promjena je zna\u010dajna. Malo je zemalja imalo vi\u0161e koristi od ekonomske integracije s Kinom od Njema\u010dke. Njezini proizvo\u0111a\u010di prodavali su automobile, kemikalije i strojeve brzo rastu\u0107oj kineskoj srednjoj klasi. Volkswagen se duboko ukorijenio na kineskom tr\u017ei\u0161tu. Taj se model uru\u0161ava. Njema\u010dki trgovinski deficit s Kinom dosegao je 89,3 milijarde eura u 2025. Njema\u010dki izvoz u Kinu naglo je pao, dok kineski proizvodi sve vi\u0161e konkuriraju njema\u010dkim i u inozemstvu i unutar Europe. Volkswagen, u me\u0111uvremenu, priprema jo\u0161 jedno veliko restrukturiranje usred pada kineske prodaje i rastu\u0107eg pritiska konkurenata, s potencijalnim zatvaranjem tvornica i desecima tisu\u0107a otpu\u0161tanja. Kina se promijenila. Vi\u0161e nije samo europska tvornica ili jedno od njezinih najatraktivnijih izvoznih tr\u017ei\u0161ta. Postala je tehnolo\u0161ki i industrijski konkurent. I to ne konkurent koji posluje pod ni pribli\u017eno istim uvjetima.<\/p>\n
OECD je ove godine utvrdio da su kineske industrijske tvrtke u prosjeku primale izme\u0111u tri i osam puta ve\u0107u dr\u017eavnu potporu u odnosu na prihode od tvrtki smje\u0161tenih u gospodarstvima OECD-a izme\u0111u 2005. i 2024. Europska komisija do\u0161la je do sli\u010dno va\u017enog zaklju\u010dka u svojoj istrazi o kineskim baterijskim elektri\u010dnim vozilima: kineski lanac vrijednosti elektri\u010dnih vozila imao je koristi od nepravednih subvencija koje su prijetile ekonomskom \u0161tetom europskim proizvo\u0111a\u010dima. Ta je istraga na kraju dovela do toga da Bruxelles uvede kompenzacijske carine, uklju\u010duju\u0107i stope od 17% za BYD, 18,8% za Geely i 35,3% za SAIC. Kina nije osvojila tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnih vozila samo subvencijama. Njezine tvrtke inovirale su, postigle ogroman opseg, integrirale lance opskrbe baterijama i proizvodile automobile koji su sve sposobniji konkurirati kvalitetom i cijenom. Europa ne bi ni\u0161ta nau\u010dila poricanjem tog postignu\u0107a. Ali nau\u010dila bi jo\u0161 manje ignoriranjem vlastite pogre\u0161ke. EU je 2023. godine utvrdio cilj smanjenja emisija CO\u2082 iz novih automobila i kombija od 100% od 2035. U praksi, prema va\u017ee\u0107em zakonodavstvu, to zna\u010di da novi automobili registrirani od tada moraju imati nulte emisije ispu\u0161nih plinova. Europski proizvo\u0111a\u010di su se stoga suo\u010dili s izvanredno jasnim politi\u010dkim signalom: preusmjeriti ulaganja s motora s unutarnjim izgaranjem prema elektrifikaciji.<\/p>\n
Industrijske posljedice bile su potpuno predvidljive. Europski proizvo\u0111a\u010di posjedovali su desetlje\u0107a stru\u010dnosti, lance opskrbe i konkurentsku prednost u tehnologiji motora s unutarnjim izgaranjem. Kina je, nasuprot tome, godinama gradila dominaciju u nastaju\u0107em ekosustavu elektri\u010dnih vozila – od proizvodnje baterija i obrade kriti\u010dnih materijala do sve konkurentnijih elektri\u010dnih vozila. Europa je prisilila svoju automobilsku industriju da se natje\u010de na najja\u010dem kineskom bojnom polju prije nego \u0161to je osigurala da su europske tvrtke opremljene za pobjedu tamo. To nije bila neizbje\u017ena dekarbonizacija. Bio je to politi\u010dki izbor o brzini i tehnolo\u0161kom smjeru tranzicije.<\/p>\n
Bruxelles je ve\u0107 po\u010deo odustajati od svoje izvorne rigidnosti. Godine 2025. proizvo\u0111a\u010dima je bilo dopu\u0161teno izra\u010dunati uskla\u0111enost s ciljevima CO\u2082 za razdoblje 2025. \u2013 2027., umjesto godinu po godinu. Zatim je u prosincu Komisija predlo\u017eila zamjenu zahtjeva za smanjenje od 100 % od 2035. ciljem emisija iz ispu\u0161ne cijevi od 90 %, \u0161to bi omogu\u0107ilo plug-in hibridima, produ\u017eiva\u010dima dometa, pa \u010dak i vozilima s motorima s unutarnjim izgaranjem koja koriste odre\u0111ena goriva s niskim udjelom ugljika da zadr\u017ee ulogu nakon 2035.<\/p>\n
Smjer kretanja je otkrivaju\u0107i. Fleksibilnost se uvodi nakon \u0161to su proizvo\u0111a\u010di ve\u0107 godinama reorganizirali ulaganja oko pravila koja sam Bruxelles sada smatra previ\u0161e krutim. Volkswagenovi problemi ne mogu se u potpunosti pripisati Europskoj uniji. Tvrtka ima vlastiti problem s tro\u0161kovima. Njezina uprava razmatra dramati\u010dno restrukturiranje, a kineska konkurencija samo je jedan faktor uz carine, slabu potra\u017enju i strukturne neu\u010dinkovitosti. Europa bi se trebala oduprijeti isku\u0161enju da svakog proizvo\u0111a\u010da koji lo\u0161e posluje pretvori u \u017ertvu koja zaslu\u017euje trajnu za\u0161titu. Ali ni regulatorna politika ne bi trebala biti apsolvirana. Od europskih proizvo\u0111a\u010da automobila istovremeno se tra\u017eilo da financiraju skupu tehnolo\u0161ku tranziciju, pridr\u017eavaju se sve zahtjevnijih ekolo\u0161kih ciljeva i natje\u010du se s tvrtkama koje imaju koristi od industrijskog ekosustava koji sna\u017eno podr\u017eava kineska dr\u017eava.<\/p>\n
Bruxelles je na kraju odgovorio carinama. Do tada je poku\u0161avao za\u0161tititi europske proizvo\u0111a\u010de od konkurentske neravnote\u017ee koju je njegova vlastita industrijska strategija u\u010dinila opasnijom. Odgovor ne mo\u017ee biti jednostavno ve\u0107e trgovinske barijere. Europi je potreban reciprocitet prema Kini, uklju\u010duju\u0107i mjere protiv subvencija tamo gdje se pokazuju poreme\u0107aji i zahtjeve za lokalnim sadr\u017eajem tamo gdje se javni novac koristi za potporu strate\u0161koj proizvodnji. Ali tako\u0111er joj je potrebna i temeljno druga\u010dija filozofija kod ku\u0107e.<\/p>\n
Klimatski ciljevi trebali bi definirati odredi\u0161te, a ne diktirati jedan industrijski put prema njemu. Tehnolo\u0161ka neutralnost je va\u017ena. Nuklearna energija, baterije, hibridi, e-goriva i druge tehnologije s niskim udjelom ugljika trebale bi se natjecati prema svojoj sposobnosti smanjenja emisija bez uni\u0161tavanja industrijskih kapaciteta. Iznad svega, Europa mora prestati brkati regulaciju s industrijskom politikom. Kina je prva izgradila lance opskrbe, proizvodne kapacitete, tehnolo\u0161ku stru\u010dnost i opseg. Europa je prva nametnula ciljeve i o\u010dekivala od industrije da nakon toga izgradi sve \u0161to je potrebno za njihovo ispunjavanje.<\/p>\n
Promjena smjera u Njema\u010dkoj sugerira da posljedice tog slijeda postaju nemogu\u0107e ignorirati. Izbor nije izme\u0111u predaje kineskoj konkurenciji i zatvaranja Europe iza carinskih zidova. Izbor je izme\u0111u industrijske politike osmi\u0161ljene oko europske snage i one koja nastavlja nametati ambicije bez razmatranja tko \u0107e proizvoditi tehnologije potrebne za njihovo postizanje. Europska automobilska kriza nije nastala isklju\u010divo u Pekingu. Dio nje nastao je u Bruxellesu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Godinama se Europi govorilo da \u0107e budu\u0107nost automobilske industrije biti elektri\u010dna. Od europskih proizvo\u0111a\u010da o\u010dekivalo se da se prilagode, ulo\u017ee milijarde, napuste tehnologije u kojima su izgradili globalnu konkurentsku prednost i pripreme se za kraj motora s unutarnjim izgaranjem. To su i u\u010dinili. Problem je u tome \u0161to je Europa gurnula svoju automobilsku industriju prema […]<\/p>\n","protected":false},"author":91,"featured_media":4569,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[161],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-63016","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-hr"],"yoast_head":"\n