{"id":63023,"date":"2026-08-27T14:39:23","date_gmt":"2026-08-27T14:39:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.theconservative.online\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje"},"modified":"2026-08-27T14:39:23","modified_gmt":"2026-08-27T14:39:23","slug":"hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje","title":{"rendered":"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje?"},"content":{"rendered":"<p>Prije otprilike stotinu godina, u zapadnom svijetu dogodio se veliki demokratski proboj. Oko 1920. godine, ne samo svi mu\u0161karci ve\u0107 i sve \u017eene dobile su pravo glasa u zemljama poput Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Kanade, \u0160vedske i Danske. Velika Britanija dobila je op\u0107e pravo glasa za \u017eene 1928., a Francuska 1945. godine.<\/p>\n<p>Ali jednako pravo glasa nije odmah zna\u010dilo i jednak utjecaj.<\/p><div class='related_content'><span>RELATED<\/span><ul><li><a href='https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/ujedinjena-desnica-mora-istaknuti-unutarnje-razlike'>Ujedinjena desnica mora istaknuti unutarnje razlike<\/li><\/a><li><a href='https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/island-glasa-o-ponovnom-otvaranju-puta-prema-europskoj-uniji'>Island glasa o ponovnom otvaranju puta prema Europskoj uniji<\/li><\/a><li><a href='https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/ova-svedska-stranka-vlada-zemljom-ali-se-suocava-s-izumiranjem'>Ova \u0161vedska stranka vlada zemljom \u2013 ali se suo\u010dava s izumiranjem<\/li><\/a><\/ul><\/div>\n<p>\u010cak i dugo nakon \u0161to su \u017eene dobile pravo glasa, zaostajale su u pogledu obrazovanja i prisutnosti u dru\u0161tveno va\u017enim profesijama. Politika, pravosu\u0111e, novinarstvo, crkve, sveu\u010dili\u0161ta, medicinska struka. Mu\u0161karci su dominirali svugdje dugo nakon \u0161to su \u017eene dobile jednake mogu\u0107nosti utjecaja na politiku.<\/p>\n<p>Ali s utjecajem modernog feminizma 1970-ih, sve se promijenilo. Sada se od \u017eena o\u010dekivalo da se obrazuju, da imaju karijere, da se same uzdr\u017eavaju. Tako\u0111er se trebale identificirati kao ne\u0161to vi\u0161e od samo \u017eena, supruga i majki. I s vremenom su \u017eene u\u0161le i u naprednija zanimanja.<\/p>\n<p>A danas znamo kako to izgleda u mnogim zapadnim zemljama. \u017dene nimalo ne zaostaju kada je u pitanju zastupljenost na sveu\u010dili\u0161tima, u politici, u pravosu\u0111u ili novinarstvu. Upravo suprotno. Odavno se nagla\u0161ava da su \u017eene na putu da dominiraju u odre\u0111enim profesionalnim kategorijama kojima su prije dominirali mu\u0161karci.<\/p>\n<p>Promjena je postupna i ne izgleda isto u svim zemljama. Tako\u0111er je \u010dinjenica da \u017eene mogu u\u0107i u profesionalnu kategoriju, ali i dalje biti nedovoljno zastupljene na upravlja\u010dkoj razini. Udio \u017eena koje steknu doktorat <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/web\/products-eurostat-news\/w\/edn-20250303-2\">raste na europskim sveu\u010dili\u0161tima<\/a> . Me\u0111utim, udio <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/commission\/presscorner\/detail\/en\/stat_01_118\">\u017eena me\u0111u profesorima<\/a> i dalje je znatno ni\u017ei od udjela mu\u0161karaca. No, trend je jasan: svugdje gdje su mu\u0161karci prije dominirali, prisutnost \u017eena postaje sve uo\u010dljivija.<\/p>\n<p>\u0160vedska je jedna od zemalja koja je bila <a href=\"https:\/\/data.worldbank.org\/indicator\/SG.GEN.PARL.ZS?locations=SE\">predvodnica ovog razvoja<\/a> . Stoga je mo\u017eda logi\u010dno da je u \u0160vedskoj sada zapo\u010dela otvorena rasprava o mogu\u0107im posljedicama ove dru\u0161tvene promjene.<\/p>\n<p>Godine 2024. Erik J. Olsson i Catharina Gr\u00f6nqvist Olsson objavili su dobro prihva\u0107enu knjigu pod naslovom &#8220;Meka dr\u017eava&#8221;. Naslov aludira na koncept &#8220;Duboke dr\u017eave&#8221; koji se obi\u010dno koristi za opisivanje dr\u017eavne birokracije u na\u0161im zapadnim dru\u0161tvima koja te\u017ei vlastitoj politi\u010dkoj agendi neovisnoj o volji naroda koja se kanalizira kroz izabrane politi\u010dare.<\/p>\n<p>Sada su dvije autorice objavile novu knjigu pod nazivom \u201eNovi matrijarhat \u2013 Istra\u017eivanje feminizacije u dr\u017eavi\u201c. Knjiga se bavi time kako su \u017eene postale dominantne me\u0111u osobljem u \u0161vedskim agencijama i vladinim odjelima.<\/p>\n<p>80 posto svih \u0161vedskih vladinih agencija ima ve\u0107inu zaposlenih \u017eena. Do odre\u0111ene mjere to je zato \u0161to profesije koje se obavljaju unutar agencija ve\u0107 imaju \u017eensku dominaciju. U agencijama se ne zapo\u0161ljavaju stolari i vodoinstalateri. No, i dalje je slu\u010daj da su agencije prije bile prete\u017eno u dominaciji mu\u0161karaca i da tako\u0111er vidimo \u017eensku dominaciju u cijelom podru\u010dju na menad\u017eerskim razinama. U 55 posto agencija, preko 60 posto osoblja su \u017eene. Samo u 20 posto agencija postoji odgovaraju\u0107a mu\u0161ka dominacija od preko 60 posto mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>Neki zanimljivi primjeri su \u0161vedski \u201eTijelo za jednakost\u201c gdje 85 posto zaposlenih \u010dine \u017eene. \u0160vedska tako\u0111er ima tijelo pod nazivom \u201eOmbudsman za diskriminaciju\u201c koje \u0161titi pravo gra\u0111ana da ne budu diskriminirani u radnom \u017eivotu. Ima 79 posto zaposlenih \u017eena.<\/p>\n<p>Od \u0161vedskih vladinih odjela, ne postoji niti jedan koji ima ve\u0107inu mu\u0161kih zaposlenika. \u0160vedsko Ministarstvo kulture ima 73 posto \u017eena, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 73 posto \u017eena. I tako ide: Ministarstvo obrazovanja 70 posto \u017eena, Ministarstvo pravosu\u0111a 67 posto, Ministarstvo rada 67 posto, Ministarstvo klime i poduzetni\u0161tva 61 posto. Najmanji udio \u017eena je u Ministarstvu financija, gdje \u010dine 56 posto zaposlenih.<\/p>\n<p>Ako pogledate cijelu \u0161vedsku dr\u017eavu, a time uklju\u010dite policiju, obranu i druge tradicionalno mu\u0161ki dominirane agencije, imamo \u017eensku dominaciju od 53 posto. I taj se udio neznatno smanjio od rekordne 2023. godine. Nagli pad vjerojatno je posljedica \u010dinjenice da je \u0160vedska, kao i druge europske zemlje, posljednjih godina ulo\u017eila velika sredstva u naoru\u017eanje i vojske i policije, podru\u010dja u kojima mu\u0161karci jo\u0161 uvijek imaju relativno jak polo\u017eaj.<\/p>\n<p>Godine 1980. udio \u017eena u dr\u017eavi bio je 40,3 posto. \u017dene su to sustigle 2008. godine. I od tada se njihov udio samo pove\u0107avao, osim u posljednje dvije godine kada su obrana i pravosu\u0111e zaposlili vi\u0161e osoblja.<\/p>\n<p>A onda se postavlja pitanje \u0161to to \u010dini dru\u0161tvu. A ovo je potencijalno izuzetno kontroverzno pitanje. Jer ako si netko na bilo koji na\u010din dopusti raspravljati o navodnoj \u017eenskoj dominaciji i mo\u017eda je \u010dak opisati kao problemati\u010dnu, riskira da bude optu\u017een za mizoginiju. Ali pitanje se naravno mora postaviti. Ravnopravna prisutnost \u017eena u javnom dru\u0161tvu novi je fenomen u na\u0161im zapadnim dru\u0161tvima. Tradicionalno su \u017eene funkcionirale kao \u201edrugi spol\u201c, kako je rekla Simone de Beauvoir. Ali to se te\u0161ko mo\u017ee smatrati slu\u010dajem vi\u0161e. Barem ne na isti na\u010din.<\/p>\n<p>Prema autorima Eriku J. Olssonu i Catharini Gr\u00f6nqvist Olsson, na organizacije utje\u010de \u010dinjenica da postoji \u017eenska ve\u0107ina me\u0111u zaposlenicima i menad\u017eerima na takav na\u010din da ono \u0161to oni nazivaju \u201e\u017eenskim vrijednostima\u201c i \u201e\u017eenskim razmi\u0161ljanjem\u201c tada ima potpuno druga\u010diji utjecaj. Dugoro\u010dno gledano, to zna\u010di da cijelo dru\u0161tvo daje druga\u010diju va\u017enost pitanjima, perspektivama i vrijednostima koje su prije morale ustupiti mjesto tipi\u010dno mu\u0161kim vrijednostima i mu\u0161kom razmi\u0161ljanju.<\/p>\n<p>I ovdje je lako prigovoriti da nisu sve \u017eene iste ili da ne misle svi mu\u0161karci isto. I to je naravno istina. Ali autori knjige temelje svoje razmi\u0161ljanje na \u0161irokim psiholo\u0161kim i sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima koja su posve\u0107ena opisivanju prosje\u010dnih vrijednosti. Stoga je mogu\u0107e, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di, identificirati misaone figure koje su tipi\u010dno \u017eenske i tipi\u010dno mu\u0161ke. A to su misaone figure koje se pojavljuju u razli\u010ditim kulturama. I ba\u0161 kao \u0161to postoji mnogo pojedina\u010dnih \u017eena koje su vi\u0161e od prosje\u010dnog mu\u0161karca, tako\u0111er je nepobitna \u010dinjenica da mu\u0161karci u prosjeku imaju ve\u0107u tjelesnu visinu od \u017eena.<\/p>\n<p>I lako je danas zaboraviti da su na\u0161a zapadna dru\u0161tva &#8211; i ve\u0107ina dru\u0161tava diljem svijeta &#8211; tradicionalno oblikovana mu\u0161karcima i mu\u0161kim vrijednostima. Prije jednog stolje\u0107a mu\u0161karci su dominirali politikom. Mu\u0161karci su oblikovali novinarstvo, akademsku zajednicu i pravosudni sustav.<\/p>\n<p>Neko vrijeme smo mo\u017eda \u017eivjeli u situaciji u kojoj je postojala odre\u0111ena ravnote\u017ea izme\u0111u mu\u0161kog i \u017eenskog. I mo\u017eda se jo\u0161 uvijek nalazimo u tom stanju ravnote\u017ee. Mu\u0161ke vrijednosti i dalje postoje, a mu\u0161karci ostaju aktivni u politici i javnoj upravi, ali na scenu su stupile i \u017eene; to je vjerojatno podiglo status onoga \u0161to smatramo &#8220;mek\u0161im&#8221; perspektivama &#8211; jednakosti, pravednosti, brige i otvorenosti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, prema Olssonu i Gr\u00f6nqvistu, \u0160vedska &#8211; a prije svega porezno financirani javni sektor unutar dr\u017eave i op\u0107ina &#8211; postala je pod toliko sna\u017enim utjecajem \u017eena da je &#8220;\u017eenski na\u010din razmi\u0161ljanja&#8221; sada postao norma.<\/p>\n<p>Autori, izme\u0111u ostalog, ilustriraju kako policija i vojska opisuju vlastite misije. Vi\u0161e nije nu\u017eno da je primarni cilj &#8211; za policiju borba protiv kriminala pod svaku cijenu i u bilo kojoj situaciji, ili za vojsku odbijanje neprijateljskih napada &#8211; najva\u017eniji prioritet. Umjesto toga, primarna svrha operacije mo\u017ee jednostavno biti postojanje u ugodnom radnom okru\u017eenju.<\/p>\n<p>Autorice tako\u0111er pokazuju kako su perspektive koje se u modernom svijetu obi\u010dno smatraju &#8220;ljevi\u010darskim&#8221; postale perspektive oblikovane karakteristi\u010dno \u017eenskim prioritetima. Imigracija, briga za klimu, ravnopravnost spolova i socijalna pravda teme su koje zagovaraju moderne lijeve stranke, no one se tako\u0111er poklapaju s tipi\u010dno \u017eenskim na\u010dinom razmi\u0161ljanja. Stoga nije slu\u010dajno da je polarizacija koju danas vidimo diljem zapadnog svijeta &#8211; izme\u0111u, s jedne strane, \u0161iroke ljevice koja obuhva\u0107a i marksiste i lijeve liberale, i s druge strane, nove konzervativne desnice &#8211; ujedno i polarizacija izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de teorijskih referenci u knjizi, treba napomenuti da autori temelje svoje argumente na opse\u017enim psiholo\u0161kim i sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima. Nije stvar u tome jesu li svi mu\u0161karci ili sve \u017eene na odre\u0111eni na\u010din; radije se radi o mjerljivim i provjerljivim tendencijama.<\/p>\n<p>I jedna od tih tendencija jest da se mu\u0161karci i \u017eene razlikuju u svojim pogledima na moral i etiku. Mu\u0161karci vole govoriti o onome \u0161to se mo\u017ee nazvati \u201eetikom pravde\u201c, gdje prihva\u0107amo da ljudi imaju razli\u010dite uvjete za snala\u017eenje u \u017eivotu i stoga se razlikuju i u smislu uspjeha i \u017eivotnih ishoda. Va\u017eno je da svi pojedinci, ili mo\u017eda sve kulture, civilizacije, imaju iste formalne uvjete za uspjeh. To je ono \u0161to je pravda. A pravda se sastoji i u \u010dinjenici da se onim pojedincima koji imaju bolje uvjete za uspjeh u \u017eivotu to i dopusti.<\/p>\n<p>\u017dene, naprotiv, sklone su razmi\u0161ljati u skladu s \u201eetikom brige\u201c. Tada se fokus stavlja na to da su svi ljudi jednako bogati bez obzira na prirodne uvjete koje posjeduju. To tako\u0111er \u010dini nepodno\u0161ljivim da su neki pojedinci ili kulture uspje\u0161niji od drugih. \u010cini nepodno\u0161ljivim da ljudi mogu biti isklju\u010deni iz uspje\u0161ne zajednice. Postaje fundamentalno nepodno\u0161ljivo za naciju da ograni\u010dava solidarnost i brigu za vlastite gra\u0111ane jer svi ljudi diljem svijeta imaju isto prirodno pravo na brigu i prosperitet.<\/p>\n<p>Va\u017eno je shvatiti da su to dva razli\u010dita na\u010dina razmi\u0161ljanja koja mu\u0161karci i \u017eene obi\u010dno prihva\u0107aju spontano i organski. Zbog toga je te\u0161ko da ta dva tabora me\u0111usobno raspravljaju. To nisu ideolo\u0161ki stavovi temeljeni na objektivnoj i \u010dinjeni\u010dnoj analizi, ve\u0107 spontani obrasci razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<p>Pitanje utjecaja koji \u017eenski uspjesi mogu imati na na\u0161a dru\u0161tva vi\u0161estruko je i zanimljivo, ali je i politi\u010dki kontroverzno. Obi\u010dno nemamo ve\u0107ih problema s tvrdnjom da mu\u0161ke vrijednosti mogu biti problemati\u010dne i da dru\u0161tva ne bi trebala biti pretjerano karakterizirana isklju\u010divo mu\u0161kim vrijednostima. Usu\u0111ujemo li se po\u010deti razmi\u0161ljati na sli\u010dan na\u010din kada su u pitanju \u017eene i \u017eenske vrijednosti?<\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prije otprilike stotinu godina, u zapadnom svijetu dogodio se veliki demokratski proboj. Oko 1920. godine, ne samo svi mu\u0161karci ve\u0107 i sve \u017eene dobile su pravo glasa u zemljama poput Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Kanade, \u0160vedske i Danske. Velika Britanija dobila je op\u0107e pravo glasa za \u017eene 1928., a Francuska 1945. godine. Ali jednako pravo glasa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":85,"featured_media":54860,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[185],"tags":[3293,3117,3294,3161,554,312],"editorial-positions":[],"regions":[343],"types":[450,439],"class_list":["post-63023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-hr","tag-femalevalues","tag-men","tag-polarization","tag-feminism","tag-sweden","tag-women","regions-northern-europe-hr","types-opinion-hr","types-surveys-hr"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.0 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje? - The Conservative<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje? - The Conservative\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prije otprilike stotinu godina, u zapadnom svijetu dogodio se veliki demokratski proboj. Oko 1920. godine, ne samo svi mu\u0161karci ve\u0107 i sve \u017eene dobile su pravo glasa u zemljama poput Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Kanade, \u0160vedske i Danske. Velika Britanija dobila je op\u0107e pravo glasa za \u017eene 1928., a Francuska 1945. godine. Ali jednako pravo glasa [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"The Conservative\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-08-27T14:39:23+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.theconservative.online\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/shutterstock_2234701651.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"667\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Richard S\u00f6rman\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Richard S\u00f6rman\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\"},\"author\":{\"name\":\"Richard S\u00f6rman\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr#\\\/schema\\\/person\\\/769a6928b1a6145a095dde8677e8dc31\"},\"headline\":\"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje?\",\"datePublished\":\"2026-08-27T14:39:23+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\"},\"wordCount\":1732,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/05\\\/shutterstock_2234701651.jpg\",\"keywords\":[\"#femalevalues\",\"#men\",\"#polarization\",\"Feminism\",\"Sweden\",\"women\"],\"articleSection\":[\"Kultura\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\",\"name\":\"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje? - The Conservative\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/05\\\/shutterstock_2234701651.jpg\",\"datePublished\":\"2026-08-27T14:39:23+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr#\\\/schema\\\/person\\\/769a6928b1a6145a095dde8677e8dc31\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/05\\\/shutterstock_2234701651.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/05\\\/shutterstock_2234701651.jpg\",\"width\":1000,\"height\":667},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\",\"name\":\"The Conservative\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr#\\\/schema\\\/person\\\/769a6928b1a6145a095dde8677e8dc31\",\"name\":\"Richard S\u00f6rman\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/31160c632b280151f52ca490d363172fd554ee64571053ac4dfe486bab7399f5?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/31160c632b280151f52ca490d363172fd554ee64571053ac4dfe486bab7399f5?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/31160c632b280151f52ca490d363172fd554ee64571053ac4dfe486bab7399f5?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Richard S\u00f6rman\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/www.theconservative.online\\\/hr\\\/author\\\/riks-euspec-2025-2026\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje? - The Conservative","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje? - The Conservative","og_description":"Prije otprilike stotinu godina, u zapadnom svijetu dogodio se veliki demokratski proboj. Oko 1920. godine, ne samo svi mu\u0161karci ve\u0107 i sve \u017eene dobile su pravo glasa u zemljama poput Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Kanade, \u0160vedske i Danske. Velika Britanija dobila je op\u0107e pravo glasa za \u017eene 1928., a Francuska 1945. godine. Ali jednako pravo glasa [&hellip;]","og_url":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje","og_site_name":"The Conservative","article_published_time":"2026-08-27T14:39:23+00:00","og_image":[{"width":1000,"height":667,"url":"https:\/\/www.theconservative.online\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/shutterstock_2234701651.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Richard S\u00f6rman","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Richard S\u00f6rman","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje"},"author":{"name":"Richard S\u00f6rman","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr#\/schema\/person\/769a6928b1a6145a095dde8677e8dc31"},"headline":"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje?","datePublished":"2026-08-27T14:39:23+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje"},"wordCount":1732,"image":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.theconservative.online\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/shutterstock_2234701651.jpg","keywords":["#femalevalues","#men","#polarization","Feminism","Sweden","women"],"articleSection":["Kultura"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje","url":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje","name":"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje? - The Conservative","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.theconservative.online\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/shutterstock_2234701651.jpg","datePublished":"2026-08-27T14:39:23+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr#\/schema\/person\/769a6928b1a6145a095dde8677e8dc31"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#primaryimage","url":"https:\/\/www.theconservative.online\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/shutterstock_2234701651.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.theconservative.online\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/shutterstock_2234701651.jpg","width":1000,"height":667},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/hoce-li-feminizacija-drustva-postati-politicko-pitanje#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ho\u0107e li \u201efeminizacija\u201c dru\u0161tva postati politi\u010dko pitanje?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr#website","url":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr","name":"The Conservative","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr#\/schema\/person\/769a6928b1a6145a095dde8677e8dc31","name":"Richard S\u00f6rman","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/31160c632b280151f52ca490d363172fd554ee64571053ac4dfe486bab7399f5?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/31160c632b280151f52ca490d363172fd554ee64571053ac4dfe486bab7399f5?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/31160c632b280151f52ca490d363172fd554ee64571053ac4dfe486bab7399f5?s=96&d=mm&r=g","caption":"Richard S\u00f6rman"},"url":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/author\/riks-euspec-2025-2026"}]}},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/85"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=63023"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/63023\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54860"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=63023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=63023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=63023"},{"taxonomy":"editorial-positions","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/editorial-positions?post=63023"},{"taxonomy":"regions","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/regions?post=63023"},{"taxonomy":"types","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.theconservative.online\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types?post=63023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}