\u2013 Europska demografska kriza nije samo pitanje brojki. To je kulturna, ekonomska i politi\u010dka kriza koja se ti\u010de same budu\u0107nosti kontinenta. To je bila poruka panela \u201eObitelj, sloboda i budu\u0107nost Europe\u201c, kojim je zaklju\u010dena popodnevna sesija Tre\u0107eg europskog kongresa o obitelji, koji je u Dubrovniku organizirala stranka ECR. Politi\u010dke osobe i predstavnici me\u0111unarodnih konzervativnih organizacija raspravljali su o natalitetu, zapo\u0161ljavanju, stanovanju, kr\u0161\u0107anskom identitetu i migracijama, uspore\u0111uju\u0107i iskustva Poljske, Rumunjske, Italije, Ma\u0111arske i Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n
Sastanak je otvorio Antonio Giordano, zastupnik u talijanskom parlamentu i glavni tajnik stranke ECR, koji je zavr\u0161nu raspravu opisao kao \u201esvakako ne manje va\u017enu\u201c od prethodnih panela te naglasio me\u0111unarodni ugled gostiju. Raspravu je moderirala Zs\u00f3fia B\u00f3di-R\u00e1cz, voditeljica komunikacija u Dunavskom institutu, think tanku sa sjedi\u0161tem u Budimpe\u0161ti. Njezino uvodno pitanje definiralo je okvire rasprave: kako natalitet pada, za\u0161to se \u010dini da se Europska unija oslanja na migracije umjesto da u\u010dini vi\u0161e kako bi podr\u017eala europske obitelji i gra\u0111ane?<\/p>\n
Prvi je odgovorio Adam Bielan, poljski zastupnik u Europskom parlamentu, voditelj poljske delegacije u Europskom parlamentu i \u010dlan stranke Pravo i pravda. \u201eEuropa se suo\u010dava ne samo s demografskom krizom, ve\u0107 istovremeno s demografskom i kulturnom krizom\u201c, rekao je. Bielan je podsjetio na program \u201e500+\u201c, kasnije pro\u0161iren na \u201e800+\u201c, koji je uvela poljska konzervativna vlada kako bi podr\u017eala obitelji. U po\u010detnoj fazi, mjera je pomogla pove\u0107ati natalitet za 6 posto. Me\u0111utim, sam novac nije dovoljan, priznao je. Potrebni su i pristupa\u010dni stanovi, odgovaraju\u0107e pla\u0107e i prilike za mlade. Stoga brani oslobo\u0111enje od poreza na dohodak za osobe mla\u0111e od dvadeset i \u0161est godina i kritizira Zeleni plan i Sustav trgovanja emisijama: bez industrije, rasta i zapo\u0161ljavanja, tvrdio je Bielan, ne mo\u017ee biti u\u010dinkovite demografske politike.<\/p>\n
Za Bielana, obnova mora biti i kulturna. Kr\u0161\u0107anstvo je, podsjetio je, odigralo odlu\u010duju\u0107u ulogu u poljskoj povijesti i njezinom otporu komunizmu. Me\u0111utim, nakon 1989. zemlja je bila preplavljena zapadnim liberalnim idejama \u201ena najgori mogu\u0107i na\u010din\u201c, gube\u0107i neke od svojih tradicionalnih referentnih to\u010daka. Po njegovom mi\u0161ljenju, predsjedni\u010dka pobjeda Karola Nawrockog predstavlja znak povratka konzervativnih vrijednosti.<\/p>\n
George Simion, izvr\u0161ni potpredsjednik stranke ECR i predsjednik AUR-a, Saveza za Uniju Rumunja, preusmjerio je fokus na politi\u010dku slobodu i nacionalni suverenitet. Prema rumunjskom \u010delniku, Europa primjenjuje \u201ejasan dvostruki standard\u201c kada ocjenjuje konzervativne vlade: obiteljske politike poljske vlade Pravo i pravda i vlade Viktora Orb\u00e1na u Ma\u0111arskoj napadnute su zajedno s administracijama koje su ih promovirale. \u201eZa\u0161to se boje demokracije, povratka na birali\u0161ta i po\u0161tivanja glasa naroda?\u201c, upitao je, osu\u0111uju\u0107i pritisak na suverenisti\u010dke stranke.<\/p>\n
O odnosu izme\u0111u stope nataliteta i migracija, Simion je zauzeo najbeskompromisniji stav panela: \u201eNe trebamo nikakav oblik migracije. Moramo za\u0161tititi svoju djecu, svoje gra\u0111ane, svoju civilizaciju i svoje kr\u0161\u0107anske korijene.\u201c Predsjednik AUR-a istaknuo je rumunjske iseljenike, koje je opisao kao integrirane u svoje zemlje doma\u0107ine i \u017eeljne povratka ku\u0107i, od ilegalne imigracije, koja \u201emora biti zaustavljena\u201c. Tako\u0111er je odao zasluge Melonijevoj vladi za napredak u borbi protiv ilegalnih migracija te je 2029., godinu sljede\u0107ih europskih izbora, identificirao kao odlu\u010duju\u0107u priliku za izgradnju nove kontinentalne ve\u0107ine.<\/p>\n
Brian Brown, predsjednik Me\u0111unarodne organizacije za obitelj, me\u0111unarodne mre\u017ee posve\u0107ene obrani prirodne obitelji, ponudio je perspektivu iz Sjedinjenih Dr\u017eava. Brown je osporio argument da je sekularizacija nepovratan proces, primje\u0107uju\u0107i da su najreligioznije zajednice na svijetu ujedno i one koje imaju najvi\u0161e djece. \u201eAko se konzervativci ujedine, mo\u017eemo zajedno odgovoriti na ovu situaciju\u201c, rekao je. Za Browna, Europa i Amerika pripadaju istoj civilizaciji i ne mogu prihvatiti masovne migracije koje se predstavljaju kao automatsko rje\u0161enje za pad nataliteta.<\/p>\n
Njegov argument usredoto\u010dio se prije svega na zna\u010denje slobode. Konzervativna sloboda, objasnio je, postoji unutar ure\u0111enog dru\u0161tva i ne zna\u010di odsutnost svakog ograni\u010denja. Dr\u017eava stoga mo\u017ee koristiti oporezivanje i druge instrumente kako bi potaknula izbore koji koriste op\u0107em dobru, a da ne diktira koliko djece gra\u0111ani moraju imati. \u201eObitelj je primordijalna institucija. Ona prethodi i dr\u017eavi i tr\u017ei\u0161tu\u201c, rekao je Brown. U obitelji se prenose vrijednosti, ljudi u\u010de da nije sve \u0161to nudi tr\u017ei\u0161te jednako vrijedno i da je dr\u017eava sprije\u010dena da postane apsolutna. \u201eDr\u017eava ne mo\u017ee zamijeniti oca ili majku.\u201c<\/p>\n
Tina Mer\u010dep, glavna tajnica i izvr\u0161na direktorica Me\u0111unarodne demokratske unije, globalne organizacije koja okuplja vi\u0161e od osamdeset stranaka desnog centra iz preko \u0161ezdeset zemalja, doprinijela je komparativnom perspektivom. Navela je Mongoliju i Kazahstan kao zemlje u kojima je pad stope nataliteta djelomi\u010dno preokrenut promjenom javne slike maj\u010dinstva i roditeljstva. \u201eOdgovor je kultura, a ne samo novac\u201c, rekla je. Pokazati da \u017eena mo\u017ee istovremeno biti majka i zastupnica u Parlamentu, moderatorica ili premijerka zna\u010di vratiti dru\u0161tvenu vidljivost roditeljstva, tvrdila je Mer\u010dep.<\/p>\n
Uz kulturu, me\u0111utim, tu je i stanovanje. Mladi par koji \u017eivi u stanu od trideset i sedam \u010detvornih metara na petnaestom katu vjerojatno ne\u0107e mo\u0107i planirati veliku obitelj, primijetio je Mer\u010dep. Ako se \u017eeli da demografska politika opstane, to pitanje mora se maknuti s margina ministarstava socijalnih poslova i postati stalna to\u010dka na dnevnom redu \u0161efova vlada: \u201eDemografija je ekonomsko pitanje. To je sigurnosno pitanje. To je obrambeno pitanje.\u201c U svojoj zavr\u0161noj poruci mladima, hrvatska du\u017enosnica pozvala ih je da ne skrivaju svoj kr\u0161\u0107anski identitet ili da ne dopuste medijima i prevladavaju\u0107im modnim trendovima da ih odvrate od vrijednosti u kojima su odgojeni.<\/p>\n
Talijansku perspektivu predstavio je Carlo Fidanza, zastupnik Fratelli d’Italia u Europskom parlamentu i izvr\u0161ni potpredsjednik stranke ECR. Fidanza je branio stabilnost Melonijeve vlade i mjere uvedene za potporu natalitetu i zapo\u0161ljavanju \u017eena, podsje\u0107aju\u0107i da je od dolaska Vlade stvoreno 1,3 milijuna radnih mjesta. Svako dodatno radno mjesto koje obavlja \u017eena, tvrdio je, predstavlja element slobode, jer nijedna \u017eena ne bi trebala biti prisiljena birati izme\u0111u maj\u010dinstva i zaposlenja.<\/p>\n
Rezultati o natalitetu, me\u0111utim, jo\u0161 nisu odgovarali razmjerima ulaganja. Fidanzin zaklju\u010dak bio je da je izazov prvenstveno kulturolo\u0161ke prirode: \u201eObiteljska politika nije tro\u0161ak; to je ulaganje. Svaki euro potro\u0161en na obiteljsku politiku ulaganje je u budu\u0107nost na\u0161e civilizacije.\u201c Europska fiskalna pravila stoga ne bi smjela tretirati rashode za potporu obiteljima kao redovnu javnu potro\u0161nju. Migracije, dodao je, mogu igrati ulogu samo kada su \u201eograni\u010dene, regulirane i temeljene na vje\u0161tinama\u201c, ali ne mogu postati alternativa oporavku nataliteta u Europi.<\/p>\n
U svojoj drugoj intervenciji, Fidanza je povezao demografski pad s deindustrijalizacijom uzrokovanom pretjeranom regulacijom i zahtjevima Zelenog plana nametnutim europskim tvrtkama, dok tr\u017ei\u0161te ostaje otvoreno za konkurente koji se ne suo\u010davaju s istim ograni\u010denjima. Bez gospodarskog rasta i pla\u0107a koje mogu pru\u017eiti sigurnost, mladi odga\u0111aju napu\u0161tanje roditeljskog doma i osnivanje obitelji. Talijanska vlada tako\u0111er namjerava rije\u0161iti ovaj problem nacionalnim planom kojim \u0107e se vi\u0161e od 100.000 domova u\u010diniti dostupnim po reguliranim cijenama, prvenstveno za mlade i obitelji.<\/p>\n
Fidanza se tako\u0111er osvrnuo na pristup stranih dr\u017eavljana socijalnoj pomo\u0107i, kritiziraju\u0107i tuma\u010denja europskih sudova koja ote\u017eavaju uvo\u0111enje duljih uvjeta boravka. Tvrdio je da bi resursi trebali dati prednost gra\u0111anima i stranim dr\u017eavljanima koji legalno borave, integrirani su i predani stabilnoj budu\u0107nosti u zemlji. Stoga se osvrnuo na inicijativu koju su potaknule Giorgia Meloni i danska premijerka Mette Frederiksen za reviziju tuma\u010denja Europske konvencije o ljudskim pravima u slu\u010dajevima povezanim s migracijama.<\/p>\n
Mer\u010dep se tako\u0111er vratila na migracije, navode\u0107i stav \u010delnice britanskih konzervativaca Kemi Badenoch o njihovoj kulturnoj dimenziji: kultura koja prihva\u0107a dje\u010dje brakove ili nasilje nad \u017eenama, primijetila je, ne mo\u017ee se smatrati jednakom onoj koja ih odbacuje.<\/p>\n
Prije zavr\u0161etka, Zs\u00f3fia B\u00f3di-R\u00e1cz pozvala je na pozornicu Valeriu, mladu sudionicu koja je doprinijela istra\u017eiva\u010dkom radu na tu temu. Njeno pitanje – kako potaknuti mlade ljude da imaju djecu bez gubitka tradicije, na\u010dina \u017eivota i obiteljskih vrijednosti – vratilo je raspravu na generaciju koja \u0107e \u017eivjeti s posljedicama demografske zime. Moderatorica je zaklju\u010dila s na\u010delom na kojem se temelji ma\u0111arska obiteljska politika: \u201e\u017delimo da se rodi svako \u017eeljeno dijete\u201c i izgraditi Europu u kojoj ljudi ponovno \u017eele imati djecu.<\/p>\n
Dubrova\u010dka rasprava nije ponudila jedinstvenu formulu. Me\u0111utim, uspostavila je zajedni\u010dki redoslijed prioriteta: stabilno zapo\u0161ljavanje, pristupa\u010dno stanovanje, povoljno oporezivanje, obranu identiteta i politike sposobne pre\u017eivjeti promjene vlasti. Iznad svega, odbacila je ideju da je propadanje neizbje\u017eno ili da Europa mo\u017ee jednostavno zamijeniti generacije koje se vi\u0161e ne ra\u0111aju migracijom. Za konzervativce okupljene oko ECR-a, demografska obnova po\u010dinje kada se obitelj ponovno ne smatra ostatkom pro\u0161losti, ve\u0107 bitnom infrastrukturom europske budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u2013 Europska demografska kriza nije samo pitanje brojki. To je kulturna, ekonomska i politi\u010dka kriza koja se ti\u010de same budu\u0107nosti kontinenta. To je bila poruka panela \u201eObitelj, sloboda i budu\u0107nost Europe\u201c, kojim je zaklju\u010dena popodnevna sesija Tre\u0107eg europskog kongresa o obitelji, koji je u Dubrovniku organizirala stranka ECR. Politi\u010dke osobe i predstavnici me\u0111unarodnih konzervativnih organizacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":91,"featured_media":64258,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-64485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-hr"],"yoast_head":"\n