Na tre\u0107em Europskom kongresu o obitelji u Dubrovniku, stranka ECR sazvala je panel pod nazivom “Prazna kolijevka: Brojke koje mijenjaju Europu” kako bi potaknula neugodan razgovor: Europa ne samo da stari, ve\u0107 nestaje od dna prema vrhu. \u0160est panelista razotkrilo je utje\u0161nu sliku slu\u017ebene statistike stanovni\u0161tva i tvrdilo da je kriza istovremeno matemati\u010dka, ekonomska, kulturna i duhovna.<\/p>\n
Antonio Giordano, glavni tajnik stranke ECR, otvorio je panel predstavljanjem prije nego \u0161to je rije\u010d predao moderatorici Petri Mandi\u0107, predsjednici Mostovog vije\u0107a za obitelj i demografiju u Hrvatskoj. Odmah je preoblikovala raspravu: umjesto da se usredoto\u010di na stopu nataliteta, pitala je koliko je ljudi uop\u0107e sposobno osnovati obitelj. Hrvatska je 2024. zabilje\u017eila otprilike 32 000 poroda, najni\u017eu stopu ikad, unato\u010d stopi nataliteta od 1,46 koja je iznad prosjeka EU od 1,34. Njezino obja\u0161njenje: “baza” se uru\u0161ava. Hrvatska je izme\u0111u 2011. i 2025. izgubila oko 125 000 \u017eena u dobi od 20 do 39 godina, vi\u0161e od jedne od pet, u onome \u0161to je nazvala “matematikom nestajanja”. Pozvala se na ideju Hannah Arendt o natalitetu i rad Rogera Scrutona o obiteljskom kontinuitetu, postavljaju\u0107i to kao pitanje mo\u017ee li se dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek obnoviti, te istaknula da gotovo dvije tre\u0107ine Hrvata u dobi od 25 do 34 godine jo\u0161 uvijek \u017eive s roditeljima, \u0161to je najvi\u0161a stopa u EU.<\/p>\n
Sara Bogdan Be\u0161li\u0107, hrvatska op\u0107inska vije\u0107nica, poljoprivrednica i majka troje djece, uputila je najo\u0161triju kritiku na\u010dina na koji se demografski podaci iskrivljavaju. EU je zabilje\u017eio 3,46 milijuna ro\u0111enih naspram 4,81 milijuna umrlih, \u0161to je prirodni pad od 1,35 milijuna, no dodavanje otprilike 2 milijuna migranata omogu\u0107ilo je du\u017enosnicima da neto porast od 700.000 predstave kao rast. U Hrvatskoj je 32.000 ro\u0111enih naspram 50.000 umrlih zna\u010dilo manjak od 18.000 stanovnika; svaka od 20 hrvatskih \u017eupanija zabilje\u017eila je negativan prirodni prirast, a samo 43 od njezinih 555 op\u0107ina prirodno je raslo. Ipak, naslovi su hvalili porast stanovni\u0161tva. “Dodajemo migracije kao statisti\u010dku prilagodbu”, rekla je, “i \u010dinimo da demografska zima izgleda kao prolje\u0107e.” Tako\u0111er je tvrdila da migracije uvelike naginju mu\u0161karcima, \u0161to malo poma\u017ee u rje\u0161avanju problema s time tko \u0107e zapravo roditi sljede\u0107u generaciju, a kasnije, potaknuta pitanjem Lloyda Opdama iz ECR Youtha o predvi\u0111enom udjelu Europe u svjetskoj populaciji od 3,4% do 2100. godine, nazvala je oslanjanje na imigraciju opasnijim od samog pada stanovni\u0161tva, isti\u010du\u0107i Poljsku kao model i opisuju\u0107i vlastito iskustvo udaje s 19 godina i ro\u0111enja prvog djeteta s 20 godina unato\u010d dru\u0161tvenom neodobravanju.<\/p>\n
Jorge Jraissati, predsjednik Grupe za ekonomsku uklju\u010denost, think tanka kojeg vode Venezuelani i koji je aktivan diljem Latinske Amerike, SAD-a i Europe, krizu je okarakterizirao kao ekonomsku i kulturnu. Prekomjerna regulacija iz Bruxellesa, tvrdio je, izuzetno ote\u017eava mladim Europljanima izgradnju financijske stabilnosti, dok stalno bubnjanje akademskog pesimizma o ekolo\u0161kom i civilizacijskom kolapsu \u010dini ra\u0111anje djece neodgovornim, a ne optimisti\u010dnim. Upozorio je da je Europa na putu da godi\u0161nje izgubi 2 milijuna radnika, \u0161to \u0107e dr\u017eavu blagostanja u\u010diniti neodr\u017eivom, te je predlo\u017eio porezne olak\u0161ice za mlade roditelje, lak\u0161e hipoteke i poslovne kredite te reformu ste\u010daja kako bi se potaknulo poduzetni\u0161tvo, u biti ponovno “populariziraju\u0107i” osnivanje obitelji i preuzimanje rizika kroz politiku.<\/p>\n
Elina Treija, predsjednica Unije latvijskih velikih obitelji i gradska vije\u0107nica Rige koja predsjedava Stambenim odborom, iznijela je najkonkretnije detalje politike. Istaknula je zajam\u010dene pristupa\u010dne op\u0107inske najamnine prilago\u0111ene veli\u010dini obitelji, dr\u017eavna jamstva za hipoteke (do 50.000 eura za obitelji s troje djece) i bespovratna sredstva za predujam od 8.000 do 10.000 eura. Tvrdila je da se podr\u0161ka ne bi trebala usmjeravati samo na ku\u0107anstva s niskim prihodima, budu\u0107i da se obitelji sa srednjim i vi\u0161im prihodima \u010desto suo\u010davaju s najve\u0107im kompromisima kada razmatraju jo\u0161 jedno dijete. Njezin najinovatiniji prijedlog: dr\u017eavne potpore koje smanjuju postoje\u0107i hipotekarni saldo obitelji sa svakim novim ro\u0111enjem, nadokna\u0111uju\u0107i udar na prihode koji \u010desto poreme\u0107uje obiteljske planove. Napomenula je da su, kada su u Latviji pokrenuti poticaji za velike obitelji, tre\u0107i ili kasniji porodi porasli s 15% na 25% sve novoro\u0111en\u010dadi. Politika stvarnih dokaza mo\u017ee promijeniti pona\u0161anje, \u010dak i dok je inflacija od tada smanjila vrijednost potpore.<\/p>\n
Mihovil Klari\u0107, u\u010ditelj vjeronauka iz Hrvatske, ponudio je najfilozofskiju intervenciju panela, pozivaju\u0107i se na Charlesa Taylora, Maxa Webera i Alexisa de Tocquevillea. Tvrdio je da je Europa trideset godina lije\u010dila pogre\u0161nu bolest fokusiraju\u0107i se na financijsku “opskrbu” umjesto na sam kolaps \u017eelje, opisuju\u0107i moderni \u017eivot kao udoban kavez: usmjeren na sebe, transakcijski i pasivno ovisan o dr\u017eavi. Njegova zavr\u0161na slika dala je panelu naslov: “Napunili smo kaveze i ispraznili kolijevke.”<\/p>\n
Zaklju\u010duju\u0107i sjednicu, Fabrizio Masia iz EMG-a predstavio je istra\u017eivanje temeljeno na Eurostatu koje potvr\u0111uje upozorenja panela: broj ro\u0111enih u EU pao je s vi\u0161e od 5 milijuna u 1990. na dana\u0161nje uru\u0161ene brojke, s deset zemalja koje sada imaju ispod stope nataliteta od 1,30, praga koji nijedna zemlja nije dosegla 1990. Projekcije pokazuju da \u0107e se europsko stanovni\u0161tvo stabilizirati na blizu 453 milijuna do 2029. prije nego \u0161to padne ispod 400 milijuna do 2100., \u0161to je manje od Sjedinjenih Dr\u017eava i vjerojatno manje od same Nigerije. Klju\u010dno je da su Masijini podaci potvrdili “jaz \u017eelja” koji su opisali panelisti: \u010cehinje \u017eele 2,2-2,4 djece, ali imaju samo 1-1,4, a talijansko istra\u017eivanje pokazalo je da 68% \u017eena \u017eeli dvoje ili vi\u0161e djece. Tako\u0111er je utvrdio upe\u010datljivu korelaciju: \u0161to kasnije mladi ljudi napu\u0161taju roditeljski dom, u rasponu od 21,3 u Finskoj do otprilike 30-31 u Hrvatskoj i Italiji, to je stopa nataliteta u zemlji ni\u017ea, s koeficijentom korelacije od minus 0,7. Njegov zaklju\u010dak ponovio je zaklju\u010dak panela: stabilno stanovanje, sigurno zaposlenje i strukturna politika ono su \u0161to \u0107e Europljanima omogu\u0107iti smanjenje jaza izme\u0111u obitelji koje \u017eele i obitelji koje imaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na tre\u0107em Europskom kongresu o obitelji u Dubrovniku, stranka ECR sazvala je panel pod nazivom “Prazna kolijevka: Brojke koje mijenjaju Europu” kako bi potaknula neugodan razgovor: Europa ne samo da stari, ve\u0107 nestaje od dna prema vrhu. \u0160est panelista razotkrilo je utje\u0161nu sliku slu\u017ebene statistike stanovni\u0161tva i tvrdilo da je kriza istovremeno matemati\u010dka, ekonomska, kulturna […]<\/p>\n","protected":false},"author":79,"featured_media":64303,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-64523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-hr"],"yoast_head":"\n