Rasprava o konkurentnosti u Europi \u010desto se usredoto\u010duje na cijene energije, umjetnu inteligenciju, trgovinu i industrijsku politiku. No, jedan ti\u0161i problem postaje jednako va\u017ean: tvrtke diljem kontinenta bore se s pronala\u017eenjem ljudi s potrebnim vje\u0161tinama.<\/p>\n
Inicijativa Europske komisije pod nazivom Unija vje\u0161tina<\/strong> stavlja izazov u o\u0161tre rije\u010di. Svaka peta odrasla osoba u EU ima pote\u0161ko\u0107a s \u010ditanjem i pisanjem, svaki \u010detvrti petnaestogodi\u0161njak posti\u017ee rezultate ispod osnovnih razina u \u010ditanju, matematici i znanosti, a gotovo \u010detiri od pet malih i srednjih poduze\u0107a ka\u017eu da ne mogu prona\u0107i talente koji su im potrebni.<\/p>\n Za gospodarstvo koje \u017eeli predvoditi u naprednoj proizvodnji, digitalnim tehnologijama i zelenoj tranziciji, ovo nije samo problem obrazovanja. To je problem konkurentnosti.<\/strong><\/p>\n Starenje stanovni\u0161tva Europe \u010desto se navodi kao glavni razlog za\u0161to poslodavci ne mogu zapo\u0161ljavati. Demografija je va\u017ena, ali nedostatak se odnosi i na uskla\u0111ivanje radnika s poslovima.<\/p>\n Eurostat je izvijestio da je stagnacija na tr\u017ei\u0161tu rada predstavljala 11,7 posto pro\u0161irene radne snage u 2024. godini<\/strong> , \u0161to je ekvivalentno 26,7 milijuna ljudi koji su bili nezaposleni, nedovoljno zaposleni ili na neki drugi na\u010din dostupni za rad, ali nisu u potpunosti sudjelovali na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n To sugerira da izazov za Europu nije samo prona\u0107i vi\u0161e radnika. On je tako\u0111er i osigurati da ljudi koji su ve\u0107 u Europi imaju kvalifikacije i prakti\u010dne vje\u0161tine potrebne za promjenjive industrije.<\/p>\n Neuskla\u0111enost je posebno vidljiva u sektorima kao \u0161to su in\u017eenjerstvo, gra\u0111evinarstvo, zdravstvo, informacijska tehnologija i napredna proizvodnja. Poslodavci mogu imati slobodna radna mjesta, dok se radnici u istoj regiji bore s pronalaskom stabilnog zaposlenja. Premo\u0161\u0107ivanje tog jaza zahtijeva da obrazovni sustavi br\u017ee reagiraju na ekonomske promjene.<\/p>\n Predugo se strukovno obrazovanje ponekad tretiralo kao drugi izbor u usporedbi sa sveu\u010dili\u0161tem. Tu razliku sve je te\u017ee opravdati.<\/p>\n Modernoj industriji potrebni su elektri\u010dari, tehni\u010dari, zavariva\u010di, mehani\u010dari, operateri strojeva, softverski stru\u010dnjaci i kvalificirani gra\u0111evinski radnici. Mnogi od ovih poslova zahtijevaju sofisticirano tehni\u010dko znanje i kontinuiranu obuku. To nisu zanimanja pro\u0161losti; oni su klju\u010dni za industrije koje Europa \u017eeli izgraditi.<\/p>\n Prema Komisiji, vi\u0161e od polovice u\u010denika vi\u0161ih srednjih \u0161kola u EU ve\u0107 bira strukovne puteve. Ipak, sudjelovanje je i dalje prenisko u nekim sektorima koji imaju najve\u0107u potra\u017enju, posebno onima povezanima s digitalnom i zelenom tranzicijom.<\/p>\n Zato Bruxelles priprema novu europsku strategiju za strukovno obrazovanje i osposobljavanje<\/strong> . Cilj je u\u010diniti strukovno obrazovanje i osposobljavanje osjetljivijim na potrebe tr\u017ei\u0161ta rada i privla\u010dnijim za u\u010denike svih dobnih skupina. Zbog toga bi se profesionalna mobilnost diljem Europe trebala tretirati kao ekonomska prednost, a ne samo kao obrazovno iskustvo.<\/p>\n Rasprava se po\u010dinje mijenjati. Strukovno obrazovanje se sve vi\u0161e predstavlja ne kao alternativa za one koji ne poha\u0111aju sveu\u010dili\u0161te, ve\u0107 kao strate\u0161ki dio europske gospodarske infrastrukture.<\/p>\n Nedostatak vje\u0161tina posebno te\u0161ko poga\u0111a mala poduze\u0107a.<\/p>\n Velike tvrtke mogu zapo\u0161ljavati me\u0111unarodno, uspostaviti interne programe obuke i ponuditi ve\u0107e pla\u0107e kako bi privukle specijalizirane radnike. Obiteljski proizvo\u0111a\u010d ili lokalna in\u017eenjerska tvrtka imaju daleko manje manevarskog prostora.<\/p>\n Kada malo poduze\u0107e ne mo\u017ee prona\u0107i kvalificiranog tehni\u010dara, posljedica nije apstraktna. Narud\u017eba mo\u017ee kasniti, novi stroj mo\u017ee ostati neiskori\u0161ten, investicija mo\u017ee biti odgo\u0111ena ili plan pro\u0161irenja napu\u0161ten.<\/p>\n Zato se politika vje\u0161tina ne bi trebala osmi\u0161ljavati samo iz perspektive ministarstava obrazovanja. Poslodavci, gospodarske komore, centri za osposobljavanje i lokalne vlasti<\/strong> trebaju imati sna\u017eniju ulogu u utvr\u0111ivanju koje su kvalifikacije zapravo potrebne u regionalnim gospodarstvima.<\/p>\n Europski odbor za vje\u0161tine na visokoj razini krenuo je u tom smjeru u srpnju, pozivaju\u0107i na bli\u017ee veze izme\u0111u poduze\u0107a i obrazovanja te regionalne ekosustave vje\u0161tina koji okupljaju tvrtke, pru\u017eatelje osposobljavanja i javna tijela. Na\u010delo je razumno: osposobljavanje bi se trebalo odvijati bli\u017ee mjestima gdje radna mjesta zapravo postoje.<\/p>\n Rasprava o vje\u0161tinama postaje sve hitnija kako tehnologija mijenja radno mjesto.<\/p>\n Umjetna inteligencija, automatizacija i digitalni alati ukinut \u0107e neke zadatke, transformirati druge i stvoriti nove uloge. Ali tehnologija ne uklanja potrebu za kvalificiranim radnicima. U mnogim slu\u010dajevima, \u010dak je i pove\u0107ava.<\/p>\n Izvje\u0161\u0107e Komisije o digitalnom desetlje\u0107u za 2026. godinu<\/strong> pokazalo je da vi\u0161e od 60 posto Europljana sada posjeduje barem osnovne digitalne vje\u0161tine, no nedostatak ICT stru\u010dnjaka i dalje je zna\u010dajan. Istodobno, mnoga mala i srednja poduze\u0107a i dalje se suo\u010davaju s preprekama u usvajanju naprednih digitalnih tehnologija.<\/p>\n Ulaganje u tehnologiju donosi ograni\u010denu dobit ako tvrtke nemaju zaposlenike sposobne za u\u010dinkovito kori\u0161tenje tehnologije.<\/p>\n Tvornica mo\u017ee kupiti naprednu robotiku, ali i dalje treba tehni\u010dare za instaliranje i odr\u017eavanje strojeva. Tvrtka mo\u017ee usvojiti umjetnu inteligenciju, ali radnici moraju znati kako integrirati te alate u svakodnevno poslovanje.<\/p>\n Ljudski kapital i tehnolo\u0161ka ulaganja su stoga nadopuna, a ne zamjena<\/strong> .<\/p>\n Ni\u0161ta od ovoga ne zna\u010di da sveu\u010dili\u0161ta postaju manje va\u017ena. Europi su potrebni izvrsni istra\u017eiva\u010di, znanstvenici, lije\u010dnici, in\u017eenjeri i akademici. Ali javna politika ne bi trebala mjeriti obrazovni uspjeh samo brojem dodijeljenih diploma.<\/p>\n Bolje je pitanje pru\u017ea li obrazovanje ljudima korisno znanje, prilagodljive vje\u0161tine i realne mogu\u0107nosti za izgradnju karijere<\/strong> .<\/p>\n To zahtijeva ja\u010de veze izme\u0111u \u0161kola, sveu\u010dili\u0161ta, strukovnih instituta i poslodavaca. Naukovanje mo\u017ee pomo\u0107i mladima da kombiniraju teoretsko u\u010denje s prakti\u010dnim iskustvom. Kra\u0107e stru\u010dne kvalifikacije i cjelo\u017eivotno osposobljavanje tako\u0111er mogu pomo\u0107i odraslima da se prilagode bez napu\u0161tanja tr\u017ei\u0161ta rada godinama.<\/p>\n Europa bi tako\u0111er trebala olak\u0161ati priznavanje vje\u0161tina i kvalifikacija preko granica. Pravo jedinstveno tr\u017ei\u0161te rada ne mo\u017ee u\u010dinkovito funkcionirati ako se radnici opetovano susre\u0107u s nepotrebnim preprekama prilikom kretanja izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n Istovremeno, mobilnost ne bi smjela postati izgovor zemljama da zanemaruju vlastite obrazovne i osposobljavaju\u0107e sustave. Privla\u010denje vje\u0161tina iz inozemstva mo\u017ee pomo\u0107i u rje\u0161avanju nedostataka, ali razvoj doma\u0107ih talenata ostaje klju\u010dan za dugoro\u010dnu otpornost<\/strong> .<\/p>\n EU sve vi\u0161e govori o industrijskoj politici, strate\u0161koj autonomiji i ekonomskoj sigurnosti. Vje\u0161tine pripadaju istoj temi razgovora.<\/p>\n Tvornice poluvodi\u010da, obrambena proizvodnja, energetska infrastruktura, umjetna inteligencija i napredna proizvodnja ovise o ljudima koji znaju dizajnirati, graditi, upravljati i popravljati slo\u017eene sustave. Objavljivanje investicijskih ciljeva lak\u0161e je nego stvaranje radne snage potrebne za njihovo ostvarenje.<\/p>\n Tu je supsidijarnost<\/strong> va\u017ena. Bruxelles mo\u017ee podr\u017eati mobilnost, zajedni\u010dke standarde i prekograni\u010dne programe, ali obrazovni i osposobljavaju\u0107i sustavi ostaju usko povezani s nacionalnim i regionalnim gospodarstvima. Uspje\u0161na europska strategija vje\u0161tina trebala bi ostaviti prostora za lokalna rje\u0161enja, a ne nametati jedan model odozgo.<\/p>\n Cilj bi trebao biti prakti\u010dan: dati radnicima vi\u0161e prilika za pobolj\u0161anje vje\u0161tina, dati tvrtkama sna\u017eniji glas u osposobljavanju i pru\u017eiti mladima vi\u0161e od jednog uglednog puta do uspje\u0161ne karijere.<\/p>\n Konkurentski izazov Europe ne\u0107e se rije\u0161iti samo regulacijom ili subvencijama. O njemu \u0107e se dijelom odlu\u010divati \u200b\u200bu u\u010dionicama, radionicama, laboratorijima i na radnim mjestima<\/strong> .<\/p>\n Godinama se europska ekonomska politika usredoto\u010dila na kapital: koliko ulagati, gdje subvencionirati i koje industrije podr\u017eavati. Sljede\u0107a faza mora posvetiti jednaku pozornost ljudskom kapitalu.<\/p>\n Kontinent koji ne mo\u017ee ljudima pru\u017eiti produktivan rad te\u0161ko \u0107e se natjecati, bez obzira na to koliko ambiciozne njegove industrijske strategije izgledaju na papiru.<\/p>\n Europi ne nedostaje talenata. Izazov je razviti ih, prepoznati i u\u010dinkovitije povezati s gospodarstvom<\/strong> . Ako EU to mo\u017ee u\u010diniti, politika vje\u0161tina mogla bi se pokazati jednom od najva\u017enijih reformi konkurentnosti desetlje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rasprava o konkurentnosti u Europi \u010desto se usredoto\u010duje na cijene energije, umjetnu inteligenciju, trgovinu i industrijsku politiku. No, jedan ti\u0161i problem postaje jednako va\u017ean: tvrtke diljem kontinenta bore se s pronala\u017eenjem ljudi s potrebnim vje\u0161tinama. Inicijativa Europske komisije pod nazivom Unija vje\u0161tina stavlja izazov u o\u0161tre rije\u010di. Svaka peta odrasla osoba u EU ima pote\u0161ko\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":95,"featured_media":66382,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[151],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[403],"types":[413],"class_list":["post-66808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-trgovina-i-ekonomija","regions-world-hr","types-news-hr"],"yoast_head":"\nEuropa ima problem s vje\u0161tinama, ne samo s nedostatkom radne snage<\/strong><\/h2>\n
Stru\u010dno osposobljavanje zaslu\u017euje jo\u0161 jednu pozornost<\/strong><\/h2>\n
Mala i srednja poduze\u0107a pla\u0107aju cijenu<\/strong><\/h2>\n
Vje\u0161tine, tehnologija i europska konkurentnost<\/strong><\/h2>\n
Od diploma do zapo\u0161ljivosti<\/strong><\/h2>\n
Ulaganje u ljude je industrijska politika<\/strong><\/h2>\n