Italija je htjela opona\u0161ati Francusku. I, barem na nekoliko dana, \u010dini se da je u tome uspjela. Barikade, razbijeni izlozi, kamenje ba\u010deno na policajce, mladi\u0107i s kapulja\u010dama i gradovi pretvoreni u bojna polja. Od Milana do Torina, preko Bologne, demonstracije posljednjih dana otkrile su novo lice prosvjeda u Italiji. Ono koje, nakon detaljnijeg pregleda, ima sve manje veze sa studentskim zahtjevima.<\/p>\n
Sve je po\u010delo u petak, 16. listopada, takozvanim Danom bez melona<\/em>Demonstracije su se odr\u017eavale diljem Italije, popra\u0107ene sloganima protiv vlade Giorgie Meloni. Ipak, razmjeri mobilizacije zaslu\u017euju pomnije ispitivanje. U Rimu je policija procijenila da je sudjelovalo ne\u0161to vi\u0161e od 5000 ljudi, \u0161to je daleko manje od brojke koju su naveli organizatori. U Mestreu je lokalna policija izbrojala samo 200 prosvjednika, dok je otprilike 1000 iza\u0161lo na ulice Cagliarija. Prosvjedi su zasigurno dosegli brojne gradove, ali te brojke te\u0161ko da utvr\u0111uju masovni ustanak u kojem su sudjelovali milijuni talijanskih studenata. Slu\u017ebeni zahtjev bio je jednostavan: vi\u0161e ulaganja u obrazovanje, manje novca za oru\u017eje. No, bli\u017ei pogled na transparente i slu\u0161anje skandiranja otkrili su koliko se brzo prosvjed navodno protiv obrazovanja pretvorio u mnogo \u0161iru politi\u010dku mobilizaciju.<\/p>\n U Rimu su spaljene ameri\u010dke i izraelske zastave. U Torinu su uni\u0161tene fotografije Melonija i drugih politi\u010dkih osoba, dok su neki prosvjednici bacali kamenje i boce na policajce. Me\u0111u vode\u0107im organizacijama bile su OSA i Cambiare Rotta, skupine koje pripadaju radikalnoj studentskoj ljevici, a koje su protivljenje vladinoj obrazovnoj politici pretvorile u \u0161iri napad na samu administraciju.<\/p>\n Zasad ni\u0161ta posebno novo. Italija je dobro upoznata s radikalnim kolektivima, okupacijama \u0161kola i antifa\u0161isti\u010dkim demonstracijama. Ali ono \u0161to se dogodilo tijekom sljede\u0107ih \u010detrdeset osam sati govori druga\u010diju pri\u010du.<\/p>\n U subotu, 17. listopada, tijekom demonstracija poznatih kao Italia na Piazzi<\/em> (Italija izlazi na ulice), nasilje je izbilo posebno u Milanu, Bologni i Torinu. Prema podacima koje je objavila policija, otprilike 5000 ljudi demonstriralo je u Milanu, 3000 u Torinu i 2000 u Bologni. Zajedno sa 600 u Bresciji i 800 u Bergamu, pet gradova zabilje\u017eilo je ukupno oko 11 400 prosvjednika. U Milanu se mar\u0161 protiv rastu\u0107ih tro\u0161kova \u017eivota pretvorio u urbani rat. Stotine vrlo mladih prosvjednika, mnogi s pokrivenim licima, suo\u010dili su se s policijom. U nedjelju, 18. listopada, situacija se ponovno pogor\u0161ala: oplja\u010dkane su trgovine, razbijeni prozori i zapaljene kante za sme\u0107e. Prema podacima koje je policija objavila sljede\u0107eg dana, 271 osoba privedena je u policijske postaje, a 32 su uhi\u0107ene.<\/p>\n I tu se otkriva prvi veliki blef: nisu sve demonstracije bile studentski prosvjed, a nisu svi uklju\u010deni u sukobe pripadali tradicionalnim politi\u010dkim pokretima. U Milanu se, posebno, pojavila generacija vrlo mladih prosvjednika, \u010desto mobiliziranih putem TikToka i Telegrama, bez prepoznatljivih vo\u0111a i jasno definiranog politi\u010dkog identiteta.<\/p>\n Mnogi su u talijanskim medijima opisani terminom koji je te\u0161ko prevesti: maranza<\/em> . To je sleng izraz koji ozna\u010dava odre\u0111enu urbanu mladena\u010dku subkulturu, povezanu sa skupinama mladih ljudi s periferije gradova, sportskom odje\u0107om, uli\u010dnim slengom i sna\u017enom prisutno\u0161\u0107u na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Izvje\u0161\u0107a su tako\u0111er ukazala na sudjelovanje brojnih Talijana druge generacije u sukobima. Naravno, ni obiteljska pozadina ni pripadnost mladena\u010dkoj subkulturi ne odre\u0111uju nasilno pona\u0161anje. Ipak, sastav i metode ovog novog vala prosvjeda predstavljaju fenomen koji zaslu\u017euje pozornost.<\/p>\n Tu se pojavljuje mogu\u0107a konvergencija: Antifa i maranza<\/strong> , ideolo\u0161ka militantnost krajnje ljevice koja se susre\u0107e s urbanom pobunom TikTok generacije.<\/p>\n Prvi imaju jasno definiranog politi\u010dkog neprijatelja: konzervativnu vladu. Drugi \u010desto izgledaju kao da imaju mnogo \u0161iru metu: samu vlast, po\u010dev\u0161i od policije. Na snimkama iz posljednjih dana, ova dva oblika prosvjeda na kraju dijele iste ulice, a u nekim slu\u010dajevima \u010dak i iste slogane.<\/p>\n O\u010dita usporedba je Francuska, gdje su nemiri u predgra\u0111ima i radikalna politi\u010dka mobilizacija dugo bili dva razli\u010dita fenomena koja se mogu preklapati tijekom velikih demonstracija. \u010cini se da se Italija sada suo\u010dava sa sli\u010dnom dinamikom: organiziranoj politi\u010dkoj opoziciji pridru\u017euje se manje ideolo\u0161ki, nepredvidljiviji oblik ljutnje mladih, \u010desto poja\u010dan dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n Ali postoji i drugi blef, a ovaj se ti\u010de samog obrazovanja.<\/p>\n Organizatori Dana bez melona<\/em> optu\u017eili su vladu da preusmjerava sredstva dalje od \u0161kola. To je narativ koji zaslu\u017euje da se provjeri u odnosu na brojke.<\/p>\n Vlada je 2026. godine dodijelila 300 milijuna eura naselju Piano (Ljetni plan)<\/strong> , financiraju\u0107i obrazovne, sportske i rekreacijske aktivnosti \u010dak i tijekom \u0161kolskih praznika. Za akademske godine 2025. \u2013 2026. i 2026. \u2013 2027., 207 milijuna eura tako\u0111er je namijenjeno za Agenda Sud i 204 milijuna eura za Agenda Nord<\/strong> , programe osmi\u0161ljene za smanjenje obrazovnih nejednakosti i rje\u0161avanje problema ranog napu\u0161tanja \u0161kolovanja. Uz to, izdvaja se 161 milijun eura za osposobljavanje u\u010ditelja i 50,3 milijuna eura za administrativno, tehni\u010dko i pomo\u0107no \u0161kolsko osoblje, u okviru nacionalnog programa sufinanciranog europskim fondovima.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de \u0161kolske infrastrukture, sada\u0161nja vlada nastavlja provoditi ulaganja u okviru talijanskog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NRRP). Programom se dodjeljuje otprilike 4,4 milijarde eura za pobolj\u0161anje sigurnosti i obnovu \u0161kolskih zgrada, vi\u0161e od milijardu eura za izgradnju novih \u0161kola i oko 1,07 milijardi eura za pro\u0161irenje \u0161kolskih kantina i cjelodnevno obrazovanje. To su europska sredstva izvorno programirana tijekom prethodnog parlamentarnog mandata i stoga se ne mogu u potpunosti pripisati Melonijevoj vladi. Ipak, njihova provedba predstavlja opipljivu intervenciju u obrazovni sustav.<\/p>\n Prema rezultatima koje je vlada objavila 2026. godine, ta su ulaganja dovela do izgradnje 176 novih \u0161kola, 1100 kantina i 360 sportskih objekata, uz obnovu ili strukturna pobolj\u0161anja 1600 \u0161kolskih zgrada. Tijekom protekle godine dodijeljena su i dodatna nacionalna sredstva, uklju\u010duju\u0107i pribli\u017eno 430 milijuna eura za protupo\u017earnu sigurnost i dodatnih 114,4 milijuna eura za gra\u0111evinske, odr\u017eavaju\u0107e i sanacijske radove otporne na potrese.<\/p>\n Zna\u010dajne mjere poduzete su i u vezi sa \u0161kolskim osobljem. Za akademsku godinu 2026. \u2013 2027. vlada je odobrila 46.642 stalna imenovanja u\u010ditelja i zapo\u0161ljavanje 12.284 administrativnog, tehni\u010dkog i pomo\u0107nog osoblja. U studenom 2025. potpisan je i ekonomski sporazum o obnovi kolektivnog ugovora za 2022. \u2013 2024., kojim se u\u010diteljima osigurava prosje\u010dno mjese\u010dno pove\u0107anje pla\u0107e od 144 eura.<\/p>\n Ni\u0161ta od ovoga ne zna\u010di da talijanske \u0161kole nemaju problema. Pla\u0107e ostaju relativno niske, a javni izdaci za obrazovanje kao udio BDP-a i dalje padaju ispod prosjeka OECD-a. Ali tvrditi da su ulaganja nedovoljna jedno je; prikazati vladu kao da je jednostavno napustila obrazovanje sasvim je drugo.<\/p>\n Tu je i pitanje integracije, koje je postalo jedna od glavnih meta prosvjeda. Nova uredba o obrazovanju uvodi, po\u010dev\u0161i od akademske godine 2027. \u2013 2028., ograni\u010denje od 30% u odre\u0111enim razredima prvog razreda za u\u010denike bez talijanskog dr\u017eavljanstva koji ne ispunjavaju posebne uvjete u vezi s mjestom ro\u0111enja ili prethodnim poha\u0111anjem \u0161kole. Stoga se ne radi o op\u0107em ograni\u010denju za sve u\u010denike stranog podrijetla. Mjera ima za cilj potaknuti ravnomjerniju raspodjelu u\u010denika i oja\u010dati u\u010denje talijanskog jezika.<\/p>\n To je svakako politi\u010dki izbor otvoren za raspravu. Ali svo\u0111enje na op\u0107i napad na strance zna\u010di ignoriranje onoga \u0161to zakonodavstvo zapravo pru\u017ea.<\/p>\n U kona\u010dnici, problem nije u tome \u0161to studenti prosvjeduju. U demokraciji moraju imati slobodu to \u010diniti, \u010dak i silom. Problem nastaje kada legitimni zahtjev postane sredstvo za svaki mogu\u0107i oblik politi\u010dkog antagonizma, na kraju pru\u017eaju\u0107i pozadinu za nasilne \u010dinove.<\/p>\n I ovo je mo\u017eda najotkrivenija slika dana\u0161nje Italije. S jedne strane stoji vlada \u010dija se politika svakako mo\u017ee kritizirati, ali koja je usvojila i provodi konkretna ulaganja u obrazovanje. S druge strane je prosvjedni pokret koji okuplja studente istinski zabrinute za svoju budu\u0107nost, politi\u010dke militante i nove omladinske skupine koje u sukobu s policijom kao da pronalaze sredstvo za samopotvr\u0111ivanje.<\/p>\n Radikalna ljevica te\u017ei politi\u010dkoj revoluciji. Novi buntovnici s urbanih periferija \u010desto se \u010dine kao da tra\u017ee ne\u0161to manje jasno definirano: vidljivost, pripadnost i izazov autoritetu. To su razli\u010diti svjetovi i ne nu\u017eno saveznici. Pa ipak, na kraju mogu potaknuti istu spiralu nemira.<\/p>\n Ovo je izazov koji Italija treba shvatiti ozbiljno. Studentski prosvjedi su gotovo jednako stari kao i sama Republika. Ali konvergencija, \u010dak i ako je samo povremena, izme\u0111u ideolo\u0161kog antagonizma i urbanog nasilja generacije odrasle na dru\u0161tvenim mre\u017eama je ne\u0161to novo.<\/p>\n A bolje \u0161kole se ne grade paljenjem ulica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Italija je htjela opona\u0161ati Francusku. I, barem na nekoliko dana, \u010dini se da je u tome uspjela. Barikade, razbijeni izlozi, kamenje ba\u010deno na policajce, mladi\u0107i s kapulja\u010dama i gradovi pretvoreni u bojna polja. Od Milana do Torina, preko Bologne, demonstracije posljednjih dana otkrile su novo lice prosvjeda u Italiji. Ono koje, nakon detaljnijeg pregleda, ima […]<\/p>\n","protected":false},"author":91,"featured_media":66359,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"editorial-positions":[],"regions":[],"types":[],"class_list":["post-66897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-hr"],"yoast_head":"\n